@conference{
author = "Marković, Zoran and Stanković, Marko and Dulić, Zorka and Rašković, Božidar and Živić, Ivana and Spasić, Milan and Vukojević, Dalibor and Relić, Renata and Poleksić, Vesna",
year = "2013",
abstract = "Šaranska proizvodnja u svetu poslednjih 60 godina ima trend rasta. U prvoj deceniji 21. veka kreće se između 2,8 i 3,4 miliona tona. Proizvodnja u Srbiji se u poslednjoj decenije kretala od 5 500 tona do preko 12 000 tona (mađi i konzuma). Sa proizvodnjom konzumnog šarana od blizu 1,3 kg (Marković et al. 2012) Srbija zauzima treću poziciju u proizvodnji šarana po glavi stanovnika u svetu, iza Češke Republike i Kine, odnosno na nivou Myanmara (Varadi 2010). Proizvodnja šarana sa pratećim vrstama (belim i sivim tolstolobikom, belim amurom i grabljivicama: somom, smuđom i štukom) se obavlja na oko 11 000 hektara, od ukupne površine od 14 000 hektara. Broj šaranskih ribnjaka je oko 85, od kojih 25 ribnjaka čine 85% ukupnih površina koje su u eksploataciji. Proizvodnja se obavlja u poluintenzivnom sistemu (preko 95% ukupno porizvedenog šarana), zasnovanom na kombinaciji prirodne i dodatne hrane: žitarica i koncentovane hrane (ekstrudirane i peletirane). Nivo proizvodnje poslednjih 3 godine je dvostruko veći od proizvodnje od pre deset godina. Povećanje proizvodnje je najpre usledilo sa privatizacijom ribnjaka (2003. godine) i unapređenjem upravljanja ribnjacima, a potom, od 2005. godine sve češćom zamenom žitarica sa kompletnom – pre svega ekstrudiranom hranom.
Iako akvakultura u Srbiji, sa apsolutnom dominacijom proizvodnje šarana u njoj, danas predstavlja mali segment srpske (poljo)privrede, gde u prodaji i otkupu proizvoda poljoprivrede, šumarstva i akvakulture promet ribom u poslednjoj deceniji čini svega 1 – 1,5% (podaci RZS) potencijal za znatno veći doprinos šaranske proizvodnje u razvoju srpske (poljo)privrede je jako veliki.
Resursi kojima Srbija raspolaže u šaranskoj proizvodnji su:
-Tradicija duža od 100 godina u proizvodnji, a a što podrazumeva nasleđivanje ribarskog zanata radnika kroz generacije zaposlenih na ribnjacima.
-Proizvodne površine (oko 3 000 ha) koji su van funkcije, a čijom rekonstrukcijom bi se proizovodnja šarana mogla povećati za preko 25% (3 000 tona).
-Više desetina hiljada hektara (po nekim procenama i preko 100 000 ha) zaslanjenih, zamočvarenih, pašnjačkih i drugih površina slabe plodnosti koje se ne koriste za druge namene, na kojima bi se mogle izgraditi nove površine pod šaranskim ribnjacima, a čija bi se plodnost značajno unapredila nakon 2 do 3 decenija ribnjačkog korišćanja.
- Raspoloživa građevinska operativa i ljudska radna snaga za izgradnju, a potom za rad na ribnjaku i njegovo održavanje.
- Postojanje domaćih sirovina, prerađivačkih kapaciteta (nekoliko puta većih od trenutno korišćenih) za proizvodnju ekstrudirane hrane za šarana, kao i resursa za unapređivanje kvaliteta hrane za ribe, čime bi sadašnji izvoz žitarica mogao biti delom zamenjen hranom za ribe ili samom ribom.
- Mogućnost proizvodnje daleko veće količine kvalitetne mlađi (larvi) šarana od sadašnje.
- Šaranski ribnjak predstavlja stanište ugroženih i retkih vrsta ptica i sisara, kao i resurs za: proizvodnju zooplanktona, gajenje ukrasnih i korisnih vodenih biljaka, lov, ribolov, ispašu ovaca i goveda, ugostiteljstvo i turizam...
- Ribnjak baziran na iskorišćavanju prirodne produkcije (zooplanktona i faune dna), predstavlja racionalni oblik korišćenja obnovljivih prirodnih resursa u procesu proizvodnje usklađene sa dobrobiti životinja, a čime se stvara ekološki „bio”ili „eko”proizvod - šaran, visoke hranljive vrednosti.
- Šaran je pogodan za unapređenje kvaliteta mesa, sa mogućnošću povećanja nivoa proteina, smanjenja nivoa masti, unapređenja kvaliteta masti u smislu povećanja sadržaja omega 3 masnih kiselina i poboljšavanja odnosa omega 3 i omega 6 masnih kiselina.
- Šaran se tradicionalno koristi u ishrani stanovništva u Srbiji, ali i više evorpskih zemalja.
Da bi se navedeni resursi aktivirali neophodno je:
- Informisanje političara i ekonomista o značaju šaranskih ribnjaka za poboljšanje kvaliteta zemljišta slabe plodnosti i njihovog korišćenja za unapređenje kvaliteta zahvaćenih voda.
- Podsticanje relevantnih institucija za uvođenje stimulativnih i podsticajnih mera za izgradnju ribnjaka, gajenje šarana, njegovu preradu i konzumiranje.
- Izrada strategije razvoja ribarstva (akvakulture) za duži vremenski period.
-Stalno jačanje istraživačkih resursa (materijalnih i ljudskih) i podsticanje istraživačkih programa sa ciljem unapređivanja proizvodnje i kvaliteta ribljeg mesa.
- Podsticanje proizvodnje i izvoza ekstrudirane hrane za ribe, ribe i proizvoda od ribe (šarana) umesto sadašnjeg izvoza žitarica.
- Promovisanje značaja šaranskih ribnjaka kao staništa brojnih zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.
- Stalno unapređenje saradnje i stvaranje mreža između naučnih institucija i proizvođača šarana u zemlji i sa drugim institucijama u Evropi i svetu.
-Promocija šaranskih ribnjaka kao zanimljivih destinacija za odmor od svakodnevnog stresnog života savremenog čoveka nastanjenog u gradovima i rekreaciju (veslanje, ribolov, lov, šetnju, posmatranje ptica...) usklađenu sa prirodnim okruženjem.
- Stvaranje atraktivnih prehrambenih artikala, što bližih tanjiru (kroz jačanje preradjivačke industrije), uz isticanje nutritivnih vrednosti šarana.
- Unapređenje načina plasmana riba, umesto živog šarana ponuda čitavog spektra primamljivih polupreradjevina i preradjevina od šarana.
- Kontinuirana promocija i reklamiranje kvaliteta ribljeg mesa (sa težištem na domaći proizvod – šarana) i njegovog korišćenja u preventivnoj svrsi od niza bolesti (kardiovaskularnih, kancerogenih, dijabetisa) kao i u pravilnom razvoju dece i omladine.
- Organizovan nastup srpskih proizvodjača šarana na sajmovima i u pregovorima sa potencijalnim kupcima (velikim trgovačkim lancima prodajnih objekata)
- Isticanje „bio” i „eko” prednosti mesa šarana u odnosu na brojne konkurentske proizvode",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Carp Production in Service of Reinforcement of Serbian Agriculture, Šaranska proizvodnja – u funkciji razvoja (poljo)privrede u Srbiji",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5528"
}