University of Belgrade - Faculty of Agriculture
AgroSpace - Faculty of Agriculture Repository
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija

No Thumbnail
Authors
Radojičić, Vesna
Djukić, Mirko
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Na osnovu rezultata dobijenih našim istraživanjima, mogu se izvesti sledeći zaključci: 1. Temperaturni uslovi za razvoj i sazrevanje duvana u područjima u kojima su postavljeni ogledi, bili su u optimalnim granicama. Na osnovu vrednosti temperatura (tabele 1 i 2) može se zaključiti da područje Šapca pruža najbolje uslove za proizvodnju duvana (srednja temperatura u vegetacionom periodu je 22,2 - 22,8oC u 1998 godini). 2. Sume padavina i relativna vlaga vazduha variraju, kako po proizvodnim područjima tako i po godinama posmatranja. Eksperimentalno je dokazano da ni ekstremno velike količine padavina, koje su karakterisale 1999 godinu, nisu obezbedile potrebne količine vode po jedinici površine. Drugim rečima, ni jedno proizvodno područje nema dovoljnu količinu padavina, koja je neophodna pri proizvodnji krupnolisnih duvana. U pogledu relativne vlage vazduha, sva proizvodna područja odgovaraju proizvodnji krupnolisnih duvana. Najviše vrednosti zabeležene su na području Sente (84-87%) u ...1998 godini i Šapca (79-82%) u 1999 godini. 3. Degustacionom analizom virdžinije ustanovljeno je da najbolje karakteristike ima duvan sa proizvodnog područja Šapca, obe berbe, a zatim sa proizvodnog područja Sremske Mitrovice. Za ostala porekla može se reći da su u granicama degustacionih vrednosti za dati tip duvana. Zajednička karakteristika za sva porekla je slabije izražena fiziološka jačina 1999 godine. Ova pojava je posledica intenzivnih padavina, usled čega se dobar deo đubriva sprao u donje slojeve zemljišta, pa je usvajanje hranljivih materija, pre svega azota, bilo manje intenzivno. S druge strane razlaganje azotnih materija je intenzivirano u uslovima povećane vlažnosti. Na osnovu iznetih podataka sa sigurnošću se može reći da svih pet ispitivanih proizvodnih područja imaju uslova za proizvodnju krupnolisnih duvana, odnosno daju sirovinu čija su tehnološka svojstva u granicama karakterističnim za krupnolisne duvane, ukoliko bi se obezbedili adekvatni uslovi gajenja. Pri tome treba naglasiti da optimalne uslove ima proizvodno područje Šapca, jer je ovde proizvedena virdžinija sa najkvalitetnijim tehnološkim karakteristikama. - Uticaj uslova gajenja na tehnološka svojstva krupnolisnih duvana je evidentan. Pri tome, direktan je uticaj ekoloških uslova na hemijske karakteristike i sadržaj mineralnih materija, kao osnovnih tehnoloških karakteristika a preko njih, dakle indirektno, na degustacione karakteristike duvana. - Imajući to u vidu, određenim agrotehničkim merama (pri tome se pre svega misli na omogućavanje adekvatnog navodnjavanja u zavisnosti od potrebe određenog tipa duvana za vodom primenu tačno određene količine đubriva i obavezno zalamanje), mogli bi regulisati uticaj uslova gajenja na proizvodnju i tehnološka svojstva duvana, odnosno agrotehničkim merama svesti pomenuti uticaj na najmanju meru. U tom slučaju, sa sigurnošću bi se moglo očekivati da bi se proizvela sirovina sa daleko boljim tehnološkim karakteristikama, a sve u cilju dobijanja kvalitetnog finalnog proizvoda, odnosno cigarete.

Source:
Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac, 2004, 13, 31-39
Publisher:
  • Univerzitet u Nišu - Tehnološki fakultet, Leskovac

ISSN: 0352-6542

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761
URI
http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/761
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Institution/Community
Poljoprivredni fakultet
TY  - JOUR
AU  - Radojičić, Vesna
AU  - Djukić, Mirko
PY  - 2004
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/761
AB  - Na osnovu rezultata dobijenih našim istraživanjima, mogu se izvesti sledeći zaključci: 1. Temperaturni uslovi za razvoj i sazrevanje duvana u područjima u kojima su postavljeni ogledi, bili su u optimalnim granicama. Na osnovu vrednosti temperatura (tabele 1 i 2) može se zaključiti da područje Šapca pruža najbolje uslove za proizvodnju duvana (srednja temperatura u vegetacionom periodu je 22,2 - 22,8oC u 1998 godini). 2. Sume padavina i relativna vlaga vazduha variraju, kako po proizvodnim područjima tako i po godinama posmatranja. Eksperimentalno je dokazano da ni ekstremno velike količine padavina, koje su karakterisale 1999 godinu, nisu obezbedile potrebne količine vode po jedinici površine. Drugim rečima, ni jedno proizvodno područje nema dovoljnu količinu padavina, koja je neophodna pri proizvodnji krupnolisnih duvana. U pogledu relativne vlage vazduha, sva proizvodna područja odgovaraju proizvodnji krupnolisnih duvana. Najviše vrednosti zabeležene su na području Sente (84-87%) u 1998 godini i Šapca (79-82%) u 1999 godini. 3. Degustacionom analizom virdžinije ustanovljeno je da najbolje karakteristike ima duvan sa proizvodnog područja Šapca, obe berbe, a zatim sa proizvodnog područja Sremske Mitrovice. Za ostala porekla može se reći da su u granicama degustacionih vrednosti za dati tip duvana. Zajednička karakteristika za sva porekla je slabije izražena fiziološka jačina 1999 godine. Ova pojava je posledica intenzivnih padavina, usled čega se dobar deo đubriva sprao u donje slojeve zemljišta, pa je usvajanje hranljivih materija, pre svega azota, bilo manje intenzivno. S druge strane razlaganje azotnih materija je intenzivirano u uslovima povećane vlažnosti. Na osnovu iznetih podataka sa sigurnošću se može reći da svih pet ispitivanih proizvodnih područja imaju uslova za proizvodnju krupnolisnih duvana, odnosno daju sirovinu čija su tehnološka svojstva u granicama karakterističnim za krupnolisne duvane, ukoliko bi se obezbedili adekvatni uslovi gajenja. Pri tome treba naglasiti da optimalne uslove ima proizvodno područje Šapca, jer je ovde proizvedena virdžinija sa najkvalitetnijim tehnološkim karakteristikama. - Uticaj uslova gajenja na tehnološka svojstva krupnolisnih duvana je evidentan. Pri tome, direktan je uticaj ekoloških uslova na hemijske karakteristike i sadržaj mineralnih materija, kao osnovnih tehnoloških karakteristika a preko njih, dakle indirektno, na degustacione karakteristike duvana. - Imajući to u vidu, određenim agrotehničkim merama (pri tome se pre svega misli na omogućavanje adekvatnog navodnjavanja u zavisnosti od potrebe određenog tipa duvana za vodom primenu tačno određene količine đubriva i obavezno zalamanje), mogli bi regulisati uticaj uslova gajenja na proizvodnju i tehnološka svojstva duvana, odnosno agrotehničkim merama svesti pomenuti uticaj na najmanju meru. U tom slučaju, sa sigurnošću bi se moglo očekivati da bi se proizvela sirovina sa daleko boljim tehnološkim karakteristikama, a sve u cilju dobijanja kvalitetnog finalnog proizvoda, odnosno cigarete.
PB  - Univerzitet u Nišu - Tehnološki fakultet, Leskovac
T2  - Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac
T1  - Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija
EP  - 39
IS  - 13
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761
ER  - 
@article{
author = "Radojičić, Vesna and Djukić, Mirko",
year = "2004",
abstract = "Na osnovu rezultata dobijenih našim istraživanjima, mogu se izvesti sledeći zaključci: 1. Temperaturni uslovi za razvoj i sazrevanje duvana u područjima u kojima su postavljeni ogledi, bili su u optimalnim granicama. Na osnovu vrednosti temperatura (tabele 1 i 2) može se zaključiti da područje Šapca pruža najbolje uslove za proizvodnju duvana (srednja temperatura u vegetacionom periodu je 22,2 - 22,8oC u 1998 godini). 2. Sume padavina i relativna vlaga vazduha variraju, kako po proizvodnim područjima tako i po godinama posmatranja. Eksperimentalno je dokazano da ni ekstremno velike količine padavina, koje su karakterisale 1999 godinu, nisu obezbedile potrebne količine vode po jedinici površine. Drugim rečima, ni jedno proizvodno područje nema dovoljnu količinu padavina, koja je neophodna pri proizvodnji krupnolisnih duvana. U pogledu relativne vlage vazduha, sva proizvodna područja odgovaraju proizvodnji krupnolisnih duvana. Najviše vrednosti zabeležene su na području Sente (84-87%) u 1998 godini i Šapca (79-82%) u 1999 godini. 3. Degustacionom analizom virdžinije ustanovljeno je da najbolje karakteristike ima duvan sa proizvodnog područja Šapca, obe berbe, a zatim sa proizvodnog područja Sremske Mitrovice. Za ostala porekla može se reći da su u granicama degustacionih vrednosti za dati tip duvana. Zajednička karakteristika za sva porekla je slabije izražena fiziološka jačina 1999 godine. Ova pojava je posledica intenzivnih padavina, usled čega se dobar deo đubriva sprao u donje slojeve zemljišta, pa je usvajanje hranljivih materija, pre svega azota, bilo manje intenzivno. S druge strane razlaganje azotnih materija je intenzivirano u uslovima povećane vlažnosti. Na osnovu iznetih podataka sa sigurnošću se može reći da svih pet ispitivanih proizvodnih područja imaju uslova za proizvodnju krupnolisnih duvana, odnosno daju sirovinu čija su tehnološka svojstva u granicama karakterističnim za krupnolisne duvane, ukoliko bi se obezbedili adekvatni uslovi gajenja. Pri tome treba naglasiti da optimalne uslove ima proizvodno područje Šapca, jer je ovde proizvedena virdžinija sa najkvalitetnijim tehnološkim karakteristikama. - Uticaj uslova gajenja na tehnološka svojstva krupnolisnih duvana je evidentan. Pri tome, direktan je uticaj ekoloških uslova na hemijske karakteristike i sadržaj mineralnih materija, kao osnovnih tehnoloških karakteristika a preko njih, dakle indirektno, na degustacione karakteristike duvana. - Imajući to u vidu, određenim agrotehničkim merama (pri tome se pre svega misli na omogućavanje adekvatnog navodnjavanja u zavisnosti od potrebe određenog tipa duvana za vodom primenu tačno određene količine đubriva i obavezno zalamanje), mogli bi regulisati uticaj uslova gajenja na proizvodnju i tehnološka svojstva duvana, odnosno agrotehničkim merama svesti pomenuti uticaj na najmanju meru. U tom slučaju, sa sigurnošću bi se moglo očekivati da bi se proizvela sirovina sa daleko boljim tehnološkim karakteristikama, a sve u cilju dobijanja kvalitetnog finalnog proizvoda, odnosno cigarete.",
publisher = "Univerzitet u Nišu - Tehnološki fakultet, Leskovac",
journal = "Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac",
title = "Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija",
pages = "39-31",
number = "13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761"
}
Radojičić, V.,& Djukić, M.. (2004). Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija. in Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac
Univerzitet u Nišu - Tehnološki fakultet, Leskovac.(13), 31-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761
Radojičić V, Djukić M. Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija. in Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac. 2004;(13):31-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761 .
Radojičić, Vesna, Djukić, Mirko, "Uticaj uslova gajenja na degustaciona svojstva duvana tipa virdžinija" in Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac, no. 13 (2004):31-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_761 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB