Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine
Само за регистроване кориснике
2022
Аутори
Karličič, VeraSimić, Aleksandar
Brajević, Snežana
Kljujev, Igor
Jovičić-Petrović, Jelena
Raičević, Vera
Lalević, Blažo
Предавање (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Eksploatacija rude, i pored benefita za ljudsko društvo, dovodi do pogoršanja kvaliteta životne sredine. Kao posledica eksploatacije, dolazi do deponovanja otpadnog materijala i stvaranja jalovina sa nepovoljnim fizičkim, hemijskim i biološkim osobinama. Imajući u vidu značaj mikroorganizama u oštećenim ekosistemima, cilj ovog rada bio je ispitivanje mikrobnog diverziteta jalovine; na jednom delu jalovine izvršena je setva semena crvenog vijuka uz dodatak organskog i mineralnog đubriva (CVF), na drugom setva istog semena bez đubrenja (CV), dok je treći deo, bez setve i đubrenja, predstavljao kontrolu (KON). Mikrobni diverzitet ispitan je metodom agarnih ploča, pri čemu je određen ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, kao i prisustvo vrsta iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. Dobijeni rezultati ukazuju na nizak ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, dok vrste iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. nisu detektovane. Slaba zastupljenost mikrobnih populacija je... posledica niskog sadržaja hranljivih supstanci i visoke koncentracije teških metala. Đubrenje je uticalo na povećanje mikrobiološke aktivnosti, kao i na promenu odnosa fungalnih i bakterijskih populacija, što ukazuje na oporavak oštećenog ekosistema.
Извор:
XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac, 2022Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200116 (Универзитет у Београду, Пољопривредни факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200116)
Институција/група
Poljoprivredni fakultetTY - GEN AU - Karličič, Vera AU - Simić, Aleksandar AU - Brajević, Snežana AU - Kljujev, Igor AU - Jovičić-Petrović, Jelena AU - Raičević, Vera AU - Lalević, Blažo PY - 2022 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6724 AB - Eksploatacija rude, i pored benefita za ljudsko društvo, dovodi do pogoršanja kvaliteta životne sredine. Kao posledica eksploatacije, dolazi do deponovanja otpadnog materijala i stvaranja jalovina sa nepovoljnim fizičkim, hemijskim i biološkim osobinama. Imajući u vidu značaj mikroorganizama u oštećenim ekosistemima, cilj ovog rada bio je ispitivanje mikrobnog diverziteta jalovine; na jednom delu jalovine izvršena je setva semena crvenog vijuka uz dodatak organskog i mineralnog đubriva (CVF), na drugom setva istog semena bez đubrenja (CV), dok je treći deo, bez setve i đubrenja, predstavljao kontrolu (KON). Mikrobni diverzitet ispitan je metodom agarnih ploča, pri čemu je određen ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, kao i prisustvo vrsta iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. Dobijeni rezultati ukazuju na nizak ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, dok vrste iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. nisu detektovane. Slaba zastupljenost mikrobnih populacija je posledica niskog sadržaja hranljivih supstanci i visoke koncentracije teških metala. Đubrenje je uticalo na povećanje mikrobiološke aktivnosti, kao i na promenu odnosa fungalnih i bakterijskih populacija, što ukazuje na oporavak oštećenog ekosistema. T2 - XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac T1 - Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6724 ER -
@misc{ author = "Karličič, Vera and Simić, Aleksandar and Brajević, Snežana and Kljujev, Igor and Jovičić-Petrović, Jelena and Raičević, Vera and Lalević, Blažo", year = "2022", abstract = "Eksploatacija rude, i pored benefita za ljudsko društvo, dovodi do pogoršanja kvaliteta životne sredine. Kao posledica eksploatacije, dolazi do deponovanja otpadnog materijala i stvaranja jalovina sa nepovoljnim fizičkim, hemijskim i biološkim osobinama. Imajući u vidu značaj mikroorganizama u oštećenim ekosistemima, cilj ovog rada bio je ispitivanje mikrobnog diverziteta jalovine; na jednom delu jalovine izvršena je setva semena crvenog vijuka uz dodatak organskog i mineralnog đubriva (CVF), na drugom setva istog semena bez đubrenja (CV), dok je treći deo, bez setve i đubrenja, predstavljao kontrolu (KON). Mikrobni diverzitet ispitan je metodom agarnih ploča, pri čemu je određen ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, kao i prisustvo vrsta iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. Dobijeni rezultati ukazuju na nizak ukupan broj bakterija, amonifikatora i gljiva, dok vrste iz rodova Pseudomonas sp. i Azotobacter sp. nisu detektovane. Slaba zastupljenost mikrobnih populacija je posledica niskog sadržaja hranljivih supstanci i visoke koncentracije teških metala. Đubrenje je uticalo na povećanje mikrobiološke aktivnosti, kao i na promenu odnosa fungalnih i bakterijskih populacija, što ukazuje na oporavak oštećenog ekosistema.", journal = "XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac", title = "Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6724" }
Karličič, V., Simić, A., Brajević, S., Kljujev, I., Jovičić-Petrović, J., Raičević, V.,& Lalević, B.. (2022). Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine. in XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6724
Karličič V, Simić A, Brajević S, Kljujev I, Jovičić-Petrović J, Raičević V, Lalević B. Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine. in XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac. 2022;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6724 .
Karličič, Vera, Simić, Aleksandar, Brajević, Snežana, Kljujev, Igor, Jovičić-Petrović, Jelena, Raičević, Vera, Lalević, Blažo, "Mikrobni diverzitet kao pokazatelj remedijacije jalovine" in XVI Savetovanje Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac (2022), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6724 .