Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.
Само за регистроване кориснике
2022
Аутори
Bogosavljević, JelenaNikolić, Nataša
Radmanović, Svjetlana
Branković, Snežana
Kaluđerović, Lazar
Đorđević, Aleksandar
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradars...kog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.
Кључне речи:
OM / rendzina / vinova loza / Krnjevačko vinogorjeИзвор:
Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'', 2022, 26-27Издавач:
- Poljoprivredni fakultet Novi Sad
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200116 (Универзитет у Београду, Пољопривредни факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200116)
Институција/група
Poljoprivredni fakultetTY - CONF AU - Bogosavljević, Jelena AU - Nikolić, Nataša AU - Radmanović, Svjetlana AU - Branković, Snežana AU - Kaluđerović, Lazar AU - Đorđević, Aleksandar PY - 2022 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6575 AB - UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije, rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems). MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ; 21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0. REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od 2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2– 4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od 0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina. PB - Poljoprivredni fakultet Novi Sad C3 - Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'' T1 - Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija. EP - 27 SP - 26 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 ER -
@conference{ author = "Bogosavljević, Jelena and Nikolić, Nataša and Radmanović, Svjetlana and Branković, Snežana and Kaluđerović, Lazar and Đorđević, Aleksandar", year = "2022", abstract = "UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije, rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems). MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ; 21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0. REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od 2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2– 4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od 0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.", publisher = "Poljoprivredni fakultet Novi Sad", journal = "Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''", title = "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.", pages = "27-26", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575" }
Bogosavljević, J., Nikolić, N., Radmanović, S., Branković, S., Kaluđerović, L.,& Đorđević, A.. (2022). Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'' Poljoprivredni fakultet Novi Sad., 26-27. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575
Bogosavljević J, Nikolić N, Radmanović S, Branković S, Kaluđerović L, Đorđević A. Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''. 2022;:26-27. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .
Bogosavljević, Jelena, Nikolić, Nataša, Radmanović, Svjetlana, Branković, Snežana, Kaluđerović, Lazar, Đorđević, Aleksandar, "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija." in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'' (2022):26-27, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .