Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva
Weed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Mogućnosti suzbijanja korova malčiranjem ispitivane su u zasadu pitome nane gajene na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja “Dr. Josif Pančić” u Pančevu (44°52'20.0"N, 20°42'04.7"E, 81 m n.v.), Južni Banat. U našim agroekološkim uslovima pitoma nana se gaji kao jednogodišnja vrsta i obično daje dve žetve. Obzirom da ne postoji lista dozvoljenih herbicida u lekovitom bilju, glavni izazov u njenom gajenju predstavlja suzbijanje korova.U preliminarna istraživanja uključeno je 14 malčeva (5 sintetičkih i 9 prirodih). Po dva malča iz svake grupe (sintetički: PE sivo-crna i agrotekstilna crna folija; prirodni: piljevina bagrema i iglice crnog bora) koja su se u preliminarnim ogledima pokazala kao najpogodnija za suzbijanje korova u pitomoj nani, uključena su u detaljna ispitivanja u narednim dvogodišnjim ogledima. Eksperimentalni zasadi su zasnivani sadnjom stolona (1.500 kg ha-1) u jesen, na međurednom razmaku od 0,7 m. Sintetički malčevi su postavljani duž redova ...(širina 0,7 m, na svakih 10 cm reda otvori Ø 10 cm), a prirodni u međuredu (sloj 5-10 cm, širine 0,5 m). Efekasnost malčeva u suzbijanju korova procenjena je na osnovu poređenja sa zakorovljenom kontrolom, a njihov efekat na prinos sa nezakorovljenom kontrolom. Detaljno je analiziran i efekat malčeva na kvalitet prinosa a u te svrhe je utvrđen udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj i hemijski kvalitet etarskog ulja, relativni sadržaj hlorofila u listu i prinos stolona. Utvrđen je i uticaj malčeva na temperatutu i pH reakciju površinskog sloja zemljišta.Potpuno suzbijanje korova i najveći prinos ostvareni su pri primeni folija dok je efikasnost prirodnih malčeva bila znatno niža (u zavisnosti od ocene, od 28,9 - 81,8%). Prinosi ostvareni u 2017. su bili niži (usled nepovoljnih meteoroloških prilika) od prinosa u 2016., kada je ukupan prinos (u obe žetve) na agrotekstilnoj crnoj foliji bio 5,6 t ha-1, a na sivo-crnoj foliji 4,7 t ha-1. Ipak, kada se uzme u obzir većina ispitivanih parametara (udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj etarskog ulja i prinos stolona) najpovoljniji efekt u zasadu pitome nane ispoljila je sivo-crna folija.
Keywords:
suzbijanje korova / malč / pitoma nana / lekovito bilje / prinos / nehemijske mere / etarsko ulje / hlorofil / zemljište / Mentha x piperita / weed suppression / mulch / medicinal plants / peppermint / yield / non-chemical weed control / essential oil / chlorophyll / soil temperature / soil reactionSource:
Универзитет у Београду, 2021URI
https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/20815http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6400
Collections
Institution/Community
Poljoprivredni fakultetTY - JOUR AU - Dragumilo, Ana V. PY - 2021 UR - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/20815 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6400 AB - Mogućnosti suzbijanja korova malčiranjem ispitivane su u zasadu pitome nane gajene na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja “Dr. Josif Pančić” u Pančevu (44°52'20.0"N, 20°42'04.7"E, 81 m n.v.), Južni Banat. U našim agroekološkim uslovima pitoma nana se gaji kao jednogodišnja vrsta i obično daje dve žetve. Obzirom da ne postoji lista dozvoljenih herbicida u lekovitom bilju, glavni izazov u njenom gajenju predstavlja suzbijanje korova.U preliminarna istraživanja uključeno je 14 malčeva (5 sintetičkih i 9 prirodih). Po dva malča iz svake grupe (sintetički: PE sivo-crna i agrotekstilna crna folija; prirodni: piljevina bagrema i iglice crnog bora) koja su se u preliminarnim ogledima pokazala kao najpogodnija za suzbijanje korova u pitomoj nani, uključena su u detaljna ispitivanja u narednim dvogodišnjim ogledima. Eksperimentalni zasadi su zasnivani sadnjom stolona (1.500 kg ha-1) u jesen, na međurednom razmaku od 0,7 m. Sintetički malčevi su postavljani duž redova (širina 0,7 m, na svakih 10 cm reda otvori Ø 10 cm), a prirodni u međuredu (sloj 5-10 cm, širine 0,5 m). Efekasnost malčeva u suzbijanju korova procenjena je na osnovu poređenja sa zakorovljenom kontrolom, a njihov efekat na prinos sa nezakorovljenom kontrolom. Detaljno je analiziran i efekat malčeva na kvalitet prinosa a u te svrhe je utvrđen udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj i hemijski kvalitet etarskog ulja, relativni sadržaj hlorofila u listu i prinos stolona. Utvrđen je i uticaj malčeva na temperatutu i pH reakciju površinskog sloja zemljišta.Potpuno suzbijanje korova i najveći prinos ostvareni su pri primeni folija dok je efikasnost prirodnih malčeva bila znatno niža (u zavisnosti od ocene, od 28,9 - 81,8%). Prinosi ostvareni u 2017. su bili niži (usled nepovoljnih meteoroloških prilika) od prinosa u 2016., kada je ukupan prinos (u obe žetve) na agrotekstilnoj crnoj foliji bio 5,6 t ha-1, a na sivo-crnoj foliji 4,7 t ha-1. Ipak, kada se uzme u obzir većina ispitivanih parametara (udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj etarskog ulja i prinos stolona) najpovoljniji efekt u zasadu pitome nane ispoljila je sivo-crna folija. T2 - Универзитет у Београду T2 - Универзитет у БеоградуWeed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.) T1 - Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva T1 - Weed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.) UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400 ER -
@article{ author = "Dragumilo, Ana V.", year = "2021", abstract = "Mogućnosti suzbijanja korova malčiranjem ispitivane su u zasadu pitome nane gajene na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja “Dr. Josif Pančić” u Pančevu (44°52'20.0"N, 20°42'04.7"E, 81 m n.v.), Južni Banat. U našim agroekološkim uslovima pitoma nana se gaji kao jednogodišnja vrsta i obično daje dve žetve. Obzirom da ne postoji lista dozvoljenih herbicida u lekovitom bilju, glavni izazov u njenom gajenju predstavlja suzbijanje korova.U preliminarna istraživanja uključeno je 14 malčeva (5 sintetičkih i 9 prirodih). Po dva malča iz svake grupe (sintetički: PE sivo-crna i agrotekstilna crna folija; prirodni: piljevina bagrema i iglice crnog bora) koja su se u preliminarnim ogledima pokazala kao najpogodnija za suzbijanje korova u pitomoj nani, uključena su u detaljna ispitivanja u narednim dvogodišnjim ogledima. Eksperimentalni zasadi su zasnivani sadnjom stolona (1.500 kg ha-1) u jesen, na međurednom razmaku od 0,7 m. Sintetički malčevi su postavljani duž redova (širina 0,7 m, na svakih 10 cm reda otvori Ø 10 cm), a prirodni u međuredu (sloj 5-10 cm, širine 0,5 m). Efekasnost malčeva u suzbijanju korova procenjena je na osnovu poređenja sa zakorovljenom kontrolom, a njihov efekat na prinos sa nezakorovljenom kontrolom. Detaljno je analiziran i efekat malčeva na kvalitet prinosa a u te svrhe je utvrđen udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj i hemijski kvalitet etarskog ulja, relativni sadržaj hlorofila u listu i prinos stolona. Utvrđen je i uticaj malčeva na temperatutu i pH reakciju površinskog sloja zemljišta.Potpuno suzbijanje korova i najveći prinos ostvareni su pri primeni folija dok je efikasnost prirodnih malčeva bila znatno niža (u zavisnosti od ocene, od 28,9 - 81,8%). Prinosi ostvareni u 2017. su bili niži (usled nepovoljnih meteoroloških prilika) od prinosa u 2016., kada je ukupan prinos (u obe žetve) na agrotekstilnoj crnoj foliji bio 5,6 t ha-1, a na sivo-crnoj foliji 4,7 t ha-1. Ipak, kada se uzme u obzir većina ispitivanih parametara (udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj etarskog ulja i prinos stolona) najpovoljniji efekt u zasadu pitome nane ispoljila je sivo-crna folija.", journal = "Универзитет у Београду, Универзитет у БеоградуWeed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)", title = "Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva, Weed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400" }
Dragumilo, A. V.. (2021). Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva. in Универзитет у Београду. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400
Dragumilo AV. Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva. in Универзитет у Београду. 2021;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400 .
Dragumilo, Ana V., "Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva" in Универзитет у Београду (2021), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400 .