Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
U periodu od pet godina (2013-2017) na području Beograda proučavane su
fenološke osobine, bujnost, rodnost i kvalitet ploda 14 stonih sorti šljive. Kao standard za
poređenje je uzeta sorta Čačanska lepotica. Cvetanje ispitivanih sorti je bilo krajem marta i u
prvoj polovini aprila, a zrenje plodova od kraja juna (Boranka) do početka septembra (Pozna
plava). Prosečan prinos po stablu je bio najniži kod sorte Čačanska rana (8,4 kg), a najviši
kod sorte Dalikatnaja (25,5 kg). Statistički značajno niži prinos u odnosu na kontrolu imale
su tri sorte (Čačanska rana, Boranka i Pozna plava). Najmanja bujnost je utvrđena kod sorte
Valerija, a najveća kod sorte Rivs. Prosečna masa ploda je varirala od 28,9 g kod sorte Pozna
plava do 71,3 g kod sorte Rivs. U poređenju sa kontrolom, masa ploda je bila statistički
značajno veća kod šest sorti. Po visokom sadržaju rastvorljive suve materije (iznad 20%)
ističu se sorte Valor, Pozna plava i Tophit. Ukupno posmatrano, najbolje rezultate su
p...okazale sorte: Valor, Empres, Prezident, Tophit i Čačanska najbolja.
Ključne reči:
Prunus domestica / cvetanje / zrenje / prinos / kvalitet plodaIzvor:
Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik, 2018, 24, 5, 1-9Izdavač:
- Institut PKB "Agroekonomik"
Finansiranje / projekti:
- Primena novih genotipova i tehnoloških inovacija u cilju unapređenja voćarske i vinogradarske proizvodnje (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-31063)
Institucija/grupa
Poljoprivredni fakultetTY - JOUR AU - Milatović, Dragan AU - Đurović, Dejan AU - Zec, Gordan AU - Boškov, Đorđe PY - 2018 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6127 AB - U periodu od pet godina (2013-2017) na području Beograda proučavane su fenološke osobine, bujnost, rodnost i kvalitet ploda 14 stonih sorti šljive. Kao standard za poređenje je uzeta sorta Čačanska lepotica. Cvetanje ispitivanih sorti je bilo krajem marta i u prvoj polovini aprila, a zrenje plodova od kraja juna (Boranka) do početka septembra (Pozna plava). Prosečan prinos po stablu je bio najniži kod sorte Čačanska rana (8,4 kg), a najviši kod sorte Dalikatnaja (25,5 kg). Statistički značajno niži prinos u odnosu na kontrolu imale su tri sorte (Čačanska rana, Boranka i Pozna plava). Najmanja bujnost je utvrđena kod sorte Valerija, a najveća kod sorte Rivs. Prosečna masa ploda je varirala od 28,9 g kod sorte Pozna plava do 71,3 g kod sorte Rivs. U poređenju sa kontrolom, masa ploda je bila statistički značajno veća kod šest sorti. Po visokom sadržaju rastvorljive suve materije (iznad 20%) ističu se sorte Valor, Pozna plava i Tophit. Ukupno posmatrano, najbolje rezultate su pokazale sorte: Valor, Empres, Prezident, Tophit i Čačanska najbolja. PB - Institut PKB "Agroekonomik" T2 - Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik T1 - Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju EP - 9 IS - 5 SP - 1 VL - 24 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6127 ER -
@article{ author = "Milatović, Dragan and Đurović, Dejan and Zec, Gordan and Boškov, Đorđe", year = "2018", abstract = "U periodu od pet godina (2013-2017) na području Beograda proučavane su fenološke osobine, bujnost, rodnost i kvalitet ploda 14 stonih sorti šljive. Kao standard za poređenje je uzeta sorta Čačanska lepotica. Cvetanje ispitivanih sorti je bilo krajem marta i u prvoj polovini aprila, a zrenje plodova od kraja juna (Boranka) do početka septembra (Pozna plava). Prosečan prinos po stablu je bio najniži kod sorte Čačanska rana (8,4 kg), a najviši kod sorte Dalikatnaja (25,5 kg). Statistički značajno niži prinos u odnosu na kontrolu imale su tri sorte (Čačanska rana, Boranka i Pozna plava). Najmanja bujnost je utvrđena kod sorte Valerija, a najveća kod sorte Rivs. Prosečna masa ploda je varirala od 28,9 g kod sorte Pozna plava do 71,3 g kod sorte Rivs. U poređenju sa kontrolom, masa ploda je bila statistički značajno veća kod šest sorti. Po visokom sadržaju rastvorljive suve materije (iznad 20%) ističu se sorte Valor, Pozna plava i Tophit. Ukupno posmatrano, najbolje rezultate su pokazale sorte: Valor, Empres, Prezident, Tophit i Čačanska najbolja.", publisher = "Institut PKB "Agroekonomik"", journal = "Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik", title = "Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju", pages = "9-1", number = "5", volume = "24", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6127" }
Milatović, D., Đurović, D., Zec, G.,& Boškov, Đ.. (2018). Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju. in Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik Institut PKB "Agroekonomik"., 24(5), 1-9. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6127
Milatović D, Đurović D, Zec G, Boškov Đ. Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju. in Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik. 2018;24(5):1-9. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6127 .
Milatović, Dragan, Đurović, Dejan, Zec, Gordan, Boškov, Đorđe, "Biološke osobine stonih sorti šljive u beogradskom Podunavlju" in Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik, 24, no. 5 (2018):1-9, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6127 .