Приказ основних података о документу

Nadzor bolesti riba u Srbiji

dc.creatorRadosavljević, Vladimir
dc.creatorJakić-Dimić, Dobrila
dc.creatorMarković, Zoran
dc.creatorMilicević, Vesna
dc.creatorMaksimović-Zorić, Jelena
dc.creatorLjubojević, Dragana
dc.creatorĆirković, Miroslav
dc.date.accessioned2020-12-17T23:13:08Z
dc.date.available2020-12-17T23:13:08Z
dc.date.issued2015
dc.identifier.urihttp://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5579
dc.description.abstractU Srbiji se vrši program nadzora virusnih i bakterijskih bolesti na osnovu Programa mera zdravstvene zaštite životinja, u skladu sa propisima Evropske Unije, i to: virusne hemoragične septikemije (VHS) i zarazna hematopoezne nekroze (IHN), zarazne nekroze pankreasa (IPN), prolećne viremije šarana (SVC) i renibakterioze (BKD). Cilj programa praćenja i nadzora bolesti riba je dobijanje i održavanje statusa slobode od bolesti, iskornjivanje ili sprečavanje širenja bolesti. Primarna ciljna populacija u programu nadzora su kalifornijska pastrmka i šaran. U Srbiji postoji nacionalno zakonodavstvo kao osnov za nadzora i kontrolu bolesti riba, kao i lista bolesti obaveznih za prijavljivanje. Pored nacionalnog zakonodavstva, prihvaćeni su i principi navedeni u Direktivi 2006/88/EC, koji se odnose na zahteve za kontrolu zdravlje riba u akvakulturi i njihovih proizvoda. Praćenje i nadzor virusnih bolesti vrše se na osnovu postupaka ispitivanja datih u Odluci Komisije 2001/183/EC, a za bakterijske bolesti, koriste se standardne dijagnostičke procedure. Klinički pregledi na ribnjacima vrše se dva puta godišnje i uzimaju se uzorci za virološka i bakteriološka ispitivanja, u svrhu dokumentovanja odsustva bolesti. Postupak ispitivanja, dat u Priručniku OIE za dijagnostiku bolesti riba, osnova je za ispitivanja. Uzorci svih kategorija riba iz 56 šaranskih i 52 pastrmska ribnjaka se godišnje ispituju na prisustvo bolesti. Za virusološka ispitivanja su korišćeni homogenati bubrega, slezine, jetre i škrga. Pulirani parenhimatozni organi i škrge su homogenizovani i centrifugirani na 2500 x g, 20 minuta. Za izolaciju, supernatanti su inokulirani na 24 sata stare kulture EPC i BF-2 ćelijskih linija. Inokulisane kulture su inkubirane na 15 - 20 °C, tokom 7 dana i svakodnevno su posmatrane na pojavu citopatogenog efekta. Identifikacija virusa je vršena PCR, ELISA testom i testom fluorescentnih antitela. Kao materijal za PCR je uziman homogenat organa i prva ili druga pasaža odgovarajuće ćelijske linije. PCR produkti su sekvencirani direktno, pomoću Big Dye Terminator v1.1 Cycle Sequencing Kit (Applied Biosystems, SAD) i ABI PRISM 3100-Avant Genetic Analyzer (Applied Biosystems). Dobijene sekvence su analizirane pomoću Sequencing Analysis Software 5.1 (Applied Biosystems). Na osnovu rezultata nadzora, Srbija se smatra slobodnom od VHS, IHN i KHV. Najveći problem predstavlja zarazna nekroza pankreasa. Renibakterioza je prisutna na određenom broju ribnjaka.sr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31011/RS//
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31075/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.source7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10
dc.subjectsurveillanceen
dc.subjectfish diseasesen
dc.subjectnadzorsr
dc.subjectbolesti ribasr
dc.titleSurveillance Of Fish Diseases In Serbiaen
dc.titleNadzor bolesti riba u Srbijisr
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseARR
dc.identifier.fulltexthttp://aspace.agrif.bg.ac.rs/bitstream/id/4078/5576.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5579
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу