Приказ основних података о документу

Kvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatora

dc.creatorBjelanović, Katarina
dc.creatorŽivić, Ivana
dc.creatorDulić, Zorka
dc.creatorŽivić, Miroslav
dc.creatorDjordjević, Jelena
dc.creatorMarinković, Slavica
dc.creatorMarković, Zoran
dc.date.accessioned2020-12-17T23:09:53Z
dc.date.available2020-12-17T23:09:53Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.urihttp://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5530
dc.description.abstractU cilju ispitivnja kvaliteta vode reke Raške, organizmi zoobentosa i zooplanktona korišćeni su kao bioindikatori. Istraživanje je sprovedeno od aprila 2011. godine do maja 2012. godine, u vremenskim intervalima od dva meseca. Odabrano je ukupno pet lokaliteta na dužinini toka od 2.5 km. Između drugog i trećeg lokaliteta lociran je pastrmski ribnjak, čiji je uticaj na zajednice organizama praćen. Na lokalitetima koji su obuhvaćeni istraživanjima konstatovano je 57 taksona makrozoobentosa (34 vrste, 21 roda, 1 familija i 1 klasa) i 75 taksona zooplanktona (58 vrsta, 15 rodova, 1 red i 1 klasa). Srednje vrednosti indeksa saprobnosti ukazivale su na manje razlike u dobijenim vrednostima korišćenjem zoobentosa i zooplanktona. Na osnovu saprobioloških analiza, kada su kao bioindikatori korišćeni organizmi bentosa, kvalitet vode u reci Raškoj je druge klase kvaliteta, ili na prelazu između prve i druge klase, uglavnom na lokalitetima iznad ribnjaka. Organizmi zooplanktona su pokazali da voda celom dužinom toka pripada prvoj klasi kvaliteta. Najmanje vrednosti indeksa saprobnosti zabeležene su na prvom, referentnom lokalitetu 1.453±0.098 (zooplankton), a najviše na četvrtom lokalitetu 1.88±0.021 (zoobentos). Na lokalitetu ispod ribnjka, gde je zabeležen pad u koncentraciji kiseonika, dominiraju organizmi bentosa koji tolerišu veći stepen organskog zagađenja (Chironomidae, Oligochaeta, Simuliidae). Iako su koncentracije ukupnog fosfora i ortofosfata rasle od trećeg ka petom lokalitetu, njihove koncentracije nisu premašivale dozvoljene vrednosti za salmonidne vode. Međutim, srednje vrednosti koncentracije nejonizovanog amonijaka (NH4+) su iznad referentnih vrednosti na trećem i četvrtom lokalitetu. Razlog nepodudaranja vrednosti indekasa saprobnosti za dve istraživane grupe, može biti usled nestabilnih zooplanktonskih zajednica zbog izraženog efekta drifta, kao i usled činjenice da će zbog procesa sedimentacije dospelih organskih materija, organizmi dna biti izloženiji njihovom uticaju. Zajednice bentosa, kao znatno stabilnije i u vremenu i u prostoru, pogodnije su za procenu kvaliteta tekućih voda.sr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31075/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.source6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
dc.subjectzooplanktonen
dc.subjectwater qualityen
dc.subjectzooplanktonen
dc.subjectzoobenthossr
dc.subjectbioidictorssr
dc.subjectzoobentossr
dc.subjectkvalitet vodesr
dc.subjectbioindikatorisr
dc.titleWater Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictorsen
dc.titleKvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatorasr
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseARR
dc.identifier.fulltexthttp://aspace.agrif.bg.ac.rs/bitstream/id/4027/5527.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу