University of Belgrade - Faculty of Agriculture
AgroSpace - Faculty of Agriculture Repository
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia

Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji

Thumbnail
2014
3612.pdf (1.129Mb)
Authors
Stanković, Ivana
Milojević, Katarina
Vučurović, Ana
Nikolić, Dušan
Krstić, Branka
Bulajić, Aleksandra
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but diffe­rent species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 ...and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates.

U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segme...nata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini.

Keywords:
Alternaria petroselini / morphological identification / sequencing / ITS rDNA / Alt a1 / EF1a / Alternaria petroselini / morfološka identifikacija / sekvenciranje / ITS rDNK / Alt a1 / EF1a
Source:
Zaštita bilja, 2014, 65, 4, 146-154
Publisher:
  • Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
Funding / projects:
  • Agrobiodiversity and land-use change in Serbia: an integrated biodiversity assessment of key functional groups of arthropods and plant pathogens (RS-43001)
  • Advancing research in agricultural and food sciences at Faculty of Agriculture, University of Belgrade (EU-316004)

DOI: 10.5937/zasbilj1404146S

ISSN: 0372-7866

[ Google Scholar ]
URI
http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3615
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Institution/Community
Poljoprivredni fakultet
TY  - JOUR
AU  - Stanković, Ivana
AU  - Milojević, Katarina
AU  - Vučurović, Ana
AU  - Nikolić, Dušan
AU  - Krstić, Branka
AU  - Bulajić, Aleksandra
PY  - 2014
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3615
AB  - In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but diffe­rent species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates.
AB  - U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segmenata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini.
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
T2  - Zaštita bilja
T1  - Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia
T1  - Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji
EP  - 154
IS  - 4
SP  - 146
VL  - 65
DO  - 10.5937/zasbilj1404146S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Ivana and Milojević, Katarina and Vučurović, Ana and Nikolić, Dušan and Krstić, Branka and Bulajić, Aleksandra",
year = "2014",
abstract = "In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but diffe­rent species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates., U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segmenata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini.",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia, Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji",
pages = "154-146",
number = "4",
volume = "65",
doi = "10.5937/zasbilj1404146S"
}
Stanković, I., Milojević, K., Vučurović, A., Nikolić, D., Krstić, B.,& Bulajić, A.. (2014). Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 65(4), 146-154.
https://doi.org/10.5937/zasbilj1404146S
Stanković I, Milojević K, Vučurović A, Nikolić D, Krstić B, Bulajić A. Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia. in Zaštita bilja. 2014;65(4):146-154.
doi:10.5937/zasbilj1404146S .
Stanković, Ivana, Milojević, Katarina, Vučurović, Ana, Nikolić, Dušan, Krstić, Branka, Bulajić, Aleksandra, "Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia" in Zaštita bilja, 65, no. 4 (2014):146-154,
https://doi.org/10.5937/zasbilj1404146S . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB