University of Belgrade - Faculty of Agriculture
AgroSpace - Faculty of Agriculture Repository
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Doktorati
  • View Item
  •   AgroSpace
  • Poljoprivredni fakultet
  • Doktorati
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Phenotypic and genetic variability of boar fertility

Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta

Thumbnail
2015
29.pdf (3.420Mb)
Authors
Savić, Radomir
Contributors
Petrović, Milica
Radojković, Dragan
Radović, Ivan
Stanković, Branislav
Radović, Čedomir
Doctoral thesis (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta ispitivana je na osnovu libida i osobina ejakulata, uspešnosti osemenjavanja, veličine legla plotkinja sa kojima su nerasti pareni i njihovih kćerki. Plodnost nerasta je ispitivana u zavisnosti od rase nerasta (švedski landras-ŠL, veliki jorkšir-VJ i durok-D), kombinacije parenja (čistorasno i ukrštanje), starosti nerasta (četiri klase), starosne kategorije krmača (prva tri prašenja), trajanja perioda od zalučenja legla do oplodnje (≤4, 5, 6, 7-50 dana), godine i sezone (zima, proleće, leto i jesen). Podaci su analizirani primenom General Linear Model procedure. Primenom REML metode izvršena je ocena komponenti varijanse između i unutar nerasta za dve generacije (očevi i sinovi). Ocena koeficijenata heritabiliteta osobina veličine legla kćerki izvršena je metodom intra-klasne korelacije polusestara po ocu. Osobine libida i ejakulata: trajanje pripreme za skok (T), ocena libida (OL), trajanje ejakulacije (E), volumen ejakulata (VOL...), gustina (GUS), ocena pokretljivosti nativne sperme (NAT), ocena pokretljivosti razređene sperme (RAZ), broj proizvedenih doza po ejakulatu (BPD) varirale su pod uticajem genetskih i paragenetskih faktora. Za razliku od libida, VOL je ispoljio postepeni rast od 197,87 do 253,07 ml, dok su kvalitativna svojstva ejakulata (GUS; NAT i RAZ) pokazala poboljšanje ili relativno ujednačen nivo ispoljenosti (2,04; 3,98-3,99 i 3,95-3,96) do starosti nerasta oko dve godine. Uticaj visokih letnjih temperatura na libido, produkciju sperme i njenu fertilnu sposobnost bio je negativan. Ocenjeni koeficijenti ponovljivosti za osobine T, OL, E, VOL, GUS, NAT, RAZ i BPD iznosili su: 0,2491; 0,2013; 0,2472; 0,3511; 0,0875; 0,2363; 0,2074 i 0,0667, a pokazuju da se ispitivane osobine mogu poboljšati primenom selekcije. Utvrđene su manje varijanse između nerasta za sve osobine u generaciji sinova, koje nisu rezultat strože selekcije. Sinovi su imali prosečno duže trajanje vremena do skoka i slabiju ocenu libida, što ukazuje na potrebu poboljšanja ispitivanih osobina. Reproduktivna efikasnost nerasta može se ocenjivati na osnovu procenta povađanja (PPO, %) i prašenja (PPR, %). Prosečna vrednost PPO plotkinja parenih sa nerastima tri rase iznosila je 11,70% i varirala je od 4,82% do 28,04%, dok je vrednost PPR prosečno iznosila 81,40% sa variranjem od 63,55% do 90,00%...

Keywords:
breed / boar / sire / libido / ejaculate / return rate and farrowing rate / litter size / breeding females / daughters / rank / rasa / nerast / otac / libido / ejakulat / procenat povađanja i prašenja / veličina legla / plotkinje / kćeri / rang
Source:
2015
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448
URI
http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/32
Collections
  • Doktorati
Institution/Community
Poljoprivredni fakultet
TY  - THES
AU  - Savić, Radomir
PY  - 2015
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/32
AB  - Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta ispitivana je na osnovu libida i osobina ejakulata, uspešnosti osemenjavanja, veličine legla plotkinja sa kojima su nerasti pareni i njihovih kćerki. Plodnost nerasta je ispitivana u zavisnosti od rase nerasta (švedski landras-ŠL, veliki jorkšir-VJ i durok-D), kombinacije parenja (čistorasno i ukrštanje), starosti nerasta (četiri klase), starosne kategorije krmača (prva tri prašenja), trajanja perioda od zalučenja legla do oplodnje (≤4, 5, 6, 7-50 dana), godine i sezone (zima, proleće, leto i jesen).  Podaci su analizirani primenom General Linear Model procedure. Primenom REML metode izvršena je ocena komponenti varijanse između i unutar nerasta za dve generacije (očevi i sinovi). Ocena koeficijenata heritabiliteta osobina veličine legla kćerki izvršena je metodom intra-klasne korelacije polusestara po ocu.  Osobine libida i ejakulata: trajanje pripreme za skok (T), ocena libida (OL), trajanje ejakulacije (E), volumen ejakulata (VOL), gustina (GUS), ocena pokretljivosti nativne sperme (NAT), ocena pokretljivosti razređene sperme (RAZ), broj proizvedenih doza po ejakulatu (BPD) varirale su pod uticajem genetskih i paragenetskih faktora. Za razliku od libida, VOL je ispoljio postepeni rast od 197,87 do 253,07 ml, dok su kvalitativna svojstva ejakulata (GUS; NAT i RAZ) pokazala poboljšanje ili relativno ujednačen nivo ispoljenosti (2,04; 3,98-3,99 i 3,95-3,96) do starosti nerasta oko dve godine. Uticaj visokih letnjih temperatura na libido, produkciju sperme i njenu fertilnu sposobnost bio je negativan. Ocenjeni koeficijenti ponovljivosti za osobine T, OL, E, VOL, GUS, NAT, RAZ i BPD iznosili su: 0,2491; 0,2013; 0,2472; 0,3511; 0,0875; 0,2363; 0,2074 i 0,0667, a pokazuju da se ispitivane osobine mogu poboljšati primenom selekcije. Utvrđene su manje varijanse između nerasta za sve osobine u generaciji sinova, koje nisu rezultat strože selekcije. Sinovi su imali prosečno duže trajanje vremena do skoka i slabiju ocenu libida, što ukazuje na potrebu poboljšanja ispitivanih osobina.  Reproduktivna efikasnost nerasta može se ocenjivati na osnovu procenta povađanja (PPO, %) i prašenja (PPR, %). Prosečna vrednost PPO plotkinja parenih sa nerastima tri rase iznosila je 11,70% i varirala je od 4,82% do 28,04%, dok je vrednost PPR prosečno iznosila 81,40% sa variranjem od 63,55% do 90,00%...
PB  - Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
T1  - Phenotypic and genetic variability of boar fertility
T1  - Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448
ER  - 
@phdthesis{
author = "Savić, Radomir",
year = "2015",
abstract = "Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta ispitivana je na osnovu libida i osobina ejakulata, uspešnosti osemenjavanja, veličine legla plotkinja sa kojima su nerasti pareni i njihovih kćerki. Plodnost nerasta je ispitivana u zavisnosti od rase nerasta (švedski landras-ŠL, veliki jorkšir-VJ i durok-D), kombinacije parenja (čistorasno i ukrštanje), starosti nerasta (četiri klase), starosne kategorije krmača (prva tri prašenja), trajanja perioda od zalučenja legla do oplodnje (≤4, 5, 6, 7-50 dana), godine i sezone (zima, proleće, leto i jesen).  Podaci su analizirani primenom General Linear Model procedure. Primenom REML metode izvršena je ocena komponenti varijanse između i unutar nerasta za dve generacije (očevi i sinovi). Ocena koeficijenata heritabiliteta osobina veličine legla kćerki izvršena je metodom intra-klasne korelacije polusestara po ocu.  Osobine libida i ejakulata: trajanje pripreme za skok (T), ocena libida (OL), trajanje ejakulacije (E), volumen ejakulata (VOL), gustina (GUS), ocena pokretljivosti nativne sperme (NAT), ocena pokretljivosti razređene sperme (RAZ), broj proizvedenih doza po ejakulatu (BPD) varirale su pod uticajem genetskih i paragenetskih faktora. Za razliku od libida, VOL je ispoljio postepeni rast od 197,87 do 253,07 ml, dok su kvalitativna svojstva ejakulata (GUS; NAT i RAZ) pokazala poboljšanje ili relativno ujednačen nivo ispoljenosti (2,04; 3,98-3,99 i 3,95-3,96) do starosti nerasta oko dve godine. Uticaj visokih letnjih temperatura na libido, produkciju sperme i njenu fertilnu sposobnost bio je negativan. Ocenjeni koeficijenti ponovljivosti za osobine T, OL, E, VOL, GUS, NAT, RAZ i BPD iznosili su: 0,2491; 0,2013; 0,2472; 0,3511; 0,0875; 0,2363; 0,2074 i 0,0667, a pokazuju da se ispitivane osobine mogu poboljšati primenom selekcije. Utvrđene su manje varijanse između nerasta za sve osobine u generaciji sinova, koje nisu rezultat strože selekcije. Sinovi su imali prosečno duže trajanje vremena do skoka i slabiju ocenu libida, što ukazuje na potrebu poboljšanja ispitivanih osobina.  Reproduktivna efikasnost nerasta može se ocenjivati na osnovu procenta povađanja (PPO, %) i prašenja (PPR, %). Prosečna vrednost PPO plotkinja parenih sa nerastima tri rase iznosila je 11,70% i varirala je od 4,82% do 28,04%, dok je vrednost PPR prosečno iznosila 81,40% sa variranjem od 63,55% do 90,00%...",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet",
title = "Phenotypic and genetic variability of boar fertility, Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448"
}
Savić, R.. (2015). Phenotypic and genetic variability of boar fertility. 
Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448
Savić R. Phenotypic and genetic variability of boar fertility. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448 .
Savić, Radomir, "Phenotypic and genetic variability of boar fertility" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5448 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the AgroSpace Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB