Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/20110/RS//

Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja (en)
Развој и имплементација стандарда добробити и биосигурности у циљу унапређења технологије производње говеда и свиња (sr)
Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja (sr_RS)
Authors

Publications

Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia

Hristov, Slavča; Stanković, B; Ostojić-Andrić, D

(2014)

TY  - CONF
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Stanković, B
AU  - Ostojić-Andrić, D
PY  - 2014
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5535
AB  - In this paper, different methodologies for assessing the welfare of dairy cows, such as Animal Needs Index, system of welfare indicators, system of behaviour indicators and the Welfare Quality® assessment protocol for cattle were discussed. Also, the results of the usage of these methodologies in Serbia were analyzed. In the last several years in the country, numerous studies have been conducted about welfare of dairy cattle. State of welfare of dairy cows, on farms with tied and free system estimated by mentioned methodologies was generally acceptable. The major problems in the welfare of cows are insufficient amounts of floor litter, lack of cow access to outdoor runs or pasture, occurrence of lameness, dystocia, downer cow syndrome and mortality, the manifestation of aggression between the animals and improper relationship between stockmen and  animals. On the basis of the results, it can be stated that in Serbia only recently enough attention has been paid to monitoring and understanding the current welfare state of dairy cows, which are the first important steps to achieve improvements in practical terms.
C3  - International Symposium on Animal Science 2014, 23-25th September 2014, Belgrade, Serbia
T1  - Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5535
ER  - 
@conference{
author = "Hristov, Slavča and Stanković, B and Ostojić-Andrić, D",
year = "2014",
abstract = "In this paper, different methodologies for assessing the welfare of dairy cows, such as Animal Needs Index, system of welfare indicators, system of behaviour indicators and the Welfare Quality® assessment protocol for cattle were discussed. Also, the results of the usage of these methodologies in Serbia were analyzed. In the last several years in the country, numerous studies have been conducted about welfare of dairy cattle. State of welfare of dairy cows, on farms with tied and free system estimated by mentioned methodologies was generally acceptable. The major problems in the welfare of cows are insufficient amounts of floor litter, lack of cow access to outdoor runs or pasture, occurrence of lameness, dystocia, downer cow syndrome and mortality, the manifestation of aggression between the animals and improper relationship between stockmen and  animals. On the basis of the results, it can be stated that in Serbia only recently enough attention has been paid to monitoring and understanding the current welfare state of dairy cows, which are the first important steps to achieve improvements in practical terms.",
journal = "International Symposium on Animal Science 2014, 23-25th September 2014, Belgrade, Serbia",
title = "Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5535"
}
Hristov, S., Stanković, B.,& Ostojić-Andrić, D.. (2014). Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia. in International Symposium on Animal Science 2014, 23-25th September 2014, Belgrade, Serbia.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5535
Hristov S, Stanković B, Ostojić-Andrić D. Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia. in International Symposium on Animal Science 2014, 23-25th September 2014, Belgrade, Serbia. 2014;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5535 .
Hristov, Slavča, Stanković, B, Ostojić-Andrić, D, "Different Approaches to Assess the Welfare of Dairy Cows with Some Results in Serbia" in International Symposium on Animal Science 2014, 23-25th September 2014, Belgrade, Serbia (2014),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5535 .

Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Petrujkić, Branko; Delić, N.; Maksimović, Nevena; Bojkovski, Jovan

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Petrujkić, Branko
AU  - Delić, N.
AU  - Maksimović, Nevena
AU  - Bojkovski, Jovan
PY  - 2012
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2841
AB  - The aim of this study was to find out is it possible to presume success of boars sperm cryopreservation, based on controlled exposure to heat stress and to investigate in vitro quality parameters of frozen/thawed sperm of previously selected 6 boars with good results (group 1) and 6 boars (group 2) with bad results on thermo resistance test (TT). In this investigation, ejaculates of 12 chosen of 75 AI boars (Landrace, Large White, Pietrain and Durock breeds) from SVC Velika Plana (Serbia) were used. Tolerance to heat stress was performed by Schaetz (1963) method. Ejaculates were extended with Androhep plus (1:1) and kept during 60 minutes on 41oC. In cryopreservation of boars semen Westendorf et al. (1975) method, modified by Bwanga et al. (1990). Very significant changes of progressive motility rate were observed after spermatozoa exposure to controlled thermal stress. High correlation coefficient of progressive motility rate of both groups of boars, but higher in group 2 for progressive motility rate after thawing and after heat stress treatment was established. Average progressive motility rate of all 12 boars did not differ before and after thawing. Presence of boars of all breeds represented in the SVC (Large White, Landrace, Duroc and Pietrain) in both quality groups confirms the assumption that suitability for cryopreservation of sperm is individual trait. According data analysis, sperm deep freezing success requires previous selection for potential donors, which have to be consider standard quality parameters testing and controlled stress exposure tests.
AB  - Cilj rada je da se ustanovi da li moguće odrediti da li je sperma nerasta pogodna za krioprezervaciju da se na osnovu izlaganja spermatozioda kontrolisanom toplotnom stresu i da se ispitaju in vitro parametri kvaliteta odmrznutog semena dve grupe od po 6 nerastova čije je seme dobro (1. grupa) ili loše podnelo toplotni stres (2. grupa). U istraživanju su korišćeni ejakulati 12 od 75 nerastova rasa: landras, veliki jorkšir, pijetren i durok (L, J, P, D) iz SVC Velika Plana, odabranih na osnovu testa termorezistencije (TT) i svrstanih u dve kvalitetne grupe. Ispitivanje stepena termorezistencije ejakulata u razređenju Androhep-om plus 1:1 60 minuta na 41 oC, je izvedeno metodom po Schaetz-u (1963). Duboko zamrzavanje sperme odabranih nerastova izvedeno modifikovanim postupkom po Westendorf-u i sar. (1975) i Bwanga-i i sar. (1990). Rezultati TT ukazali su na vrlo značajne promene progresivne pokretljivosti spermatozoida posle izlaganja kontrolisanom toplotnom stresu. Ustanovljen je visok koeficijent korelacije kod obe grupe ali ipak nešto viši kod nerastova 2. grupe za odnos procenta progresivne pokretljivosti spermatozoida posle odmrzavanja i progresivne pokretljivosti posle izlaganja temperaturi od 41oC. Prosečna progresivna pokretljivost spermatozoida svih ispitivanih nerastova se nije značajno razlikovala pre i posle zamrzavanja. Slučajni raspored nerastova svih rasa zastupljenih u SVC (Jorkšir, Landras, Durok i Pijetren) u obe kvalitetne grupe potvrđuje pretpostavku da je pogodnost sperme za krioprezervaciju individualna osobina. Za uspešnu krioprezervaciju sperme nerastova je neophodna prethodna selekcija potencijalnih donora na osnovu rezultata ispitivanja standardnih parametara kvaliteta i testova u kojima se spermatozoidi in vitro izlažu različitim kontrolisanom stresu.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars
T1  - Otpornost na kontrolisani termalni stres i tolerancija na zamrzavanje spermatozoida dve grupe nerastova
EP  - 66
IS  - 1
SP  - 59
VL  - 28
DO  - 10.2298/BAH1201059S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Petrujkić, Branko and Delić, N. and Maksimović, Nevena and Bojkovski, Jovan",
year = "2012",
abstract = "The aim of this study was to find out is it possible to presume success of boars sperm cryopreservation, based on controlled exposure to heat stress and to investigate in vitro quality parameters of frozen/thawed sperm of previously selected 6 boars with good results (group 1) and 6 boars (group 2) with bad results on thermo resistance test (TT). In this investigation, ejaculates of 12 chosen of 75 AI boars (Landrace, Large White, Pietrain and Durock breeds) from SVC Velika Plana (Serbia) were used. Tolerance to heat stress was performed by Schaetz (1963) method. Ejaculates were extended with Androhep plus (1:1) and kept during 60 minutes on 41oC. In cryopreservation of boars semen Westendorf et al. (1975) method, modified by Bwanga et al. (1990). Very significant changes of progressive motility rate were observed after spermatozoa exposure to controlled thermal stress. High correlation coefficient of progressive motility rate of both groups of boars, but higher in group 2 for progressive motility rate after thawing and after heat stress treatment was established. Average progressive motility rate of all 12 boars did not differ before and after thawing. Presence of boars of all breeds represented in the SVC (Large White, Landrace, Duroc and Pietrain) in both quality groups confirms the assumption that suitability for cryopreservation of sperm is individual trait. According data analysis, sperm deep freezing success requires previous selection for potential donors, which have to be consider standard quality parameters testing and controlled stress exposure tests., Cilj rada je da se ustanovi da li moguće odrediti da li je sperma nerasta pogodna za krioprezervaciju da se na osnovu izlaganja spermatozioda kontrolisanom toplotnom stresu i da se ispitaju in vitro parametri kvaliteta odmrznutog semena dve grupe od po 6 nerastova čije je seme dobro (1. grupa) ili loše podnelo toplotni stres (2. grupa). U istraživanju su korišćeni ejakulati 12 od 75 nerastova rasa: landras, veliki jorkšir, pijetren i durok (L, J, P, D) iz SVC Velika Plana, odabranih na osnovu testa termorezistencije (TT) i svrstanih u dve kvalitetne grupe. Ispitivanje stepena termorezistencije ejakulata u razređenju Androhep-om plus 1:1 60 minuta na 41 oC, je izvedeno metodom po Schaetz-u (1963). Duboko zamrzavanje sperme odabranih nerastova izvedeno modifikovanim postupkom po Westendorf-u i sar. (1975) i Bwanga-i i sar. (1990). Rezultati TT ukazali su na vrlo značajne promene progresivne pokretljivosti spermatozoida posle izlaganja kontrolisanom toplotnom stresu. Ustanovljen je visok koeficijent korelacije kod obe grupe ali ipak nešto viši kod nerastova 2. grupe za odnos procenta progresivne pokretljivosti spermatozoida posle odmrzavanja i progresivne pokretljivosti posle izlaganja temperaturi od 41oC. Prosečna progresivna pokretljivost spermatozoida svih ispitivanih nerastova se nije značajno razlikovala pre i posle zamrzavanja. Slučajni raspored nerastova svih rasa zastupljenih u SVC (Jorkšir, Landras, Durok i Pijetren) u obe kvalitetne grupe potvrđuje pretpostavku da je pogodnost sperme za krioprezervaciju individualna osobina. Za uspešnu krioprezervaciju sperme nerastova je neophodna prethodna selekcija potencijalnih donora na osnovu rezultata ispitivanja standardnih parametara kvaliteta i testova u kojima se spermatozoidi in vitro izlažu različitim kontrolisanom stresu.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars, Otpornost na kontrolisani termalni stres i tolerancija na zamrzavanje spermatozoida dve grupe nerastova",
pages = "66-59",
number = "1",
volume = "28",
doi = "10.2298/BAH1201059S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Petrujkić, B., Delić, N., Maksimović, N.,& Bojkovski, J.. (2012). Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 28(1), 59-66.
https://doi.org/10.2298/BAH1201059S
Stanković B, Hristov S, Petrujkić B, Delić N, Maksimović N, Bojkovski J. Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2012;28(1):59-66.
doi:10.2298/BAH1201059S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Petrujkić, Branko, Delić, N., Maksimović, Nevena, Bojkovski, Jovan, "Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars" in Biotechnology in Animal Husbandry, 28, no. 1 (2012):59-66,
https://doi.org/10.2298/BAH1201059S . .

Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms

Bojkovski, Jovan; Petrujkić, Tihomir; Mirilović, Milorad; Relić, Renata; Stanković, Branislav; Savić, Božidar

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Mirilović, Milorad
AU  - Relić, Renata
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2011
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2579
AB  - The planned use of biosecurity measures, a high level of welfare and good manufacturing practices are critical for the health of cattle and pigs in intensive production. The required level of biosecurity on cattle and pig farms is the result of logical decisions and timely action taken in a specific epidemiological situation, recognizing the threats from the environment and the weak points in the production process. In this sense, the introduction of the principles of HACCP and sanitation protocols enable preventive of introduction and spread of infectious agents in the herd, while the farm biosecurity plan is the key factor in disease prevention, prevention of unwanted situations and performance improvement. According to results of cytogenetic blood testing of cattle and pigs on farms in Serbia, showed in this paper, a substantial percentage of cows have a change in the structure and number of chromosomes. Cytogenetic tests allow the detection of carriers of hereditary anomalies and may be indicators of environmental pollution, especially animal feed. For these reasons, our recommendation is that industrial-type farm, and the Centers for reproduction and artificial insemination, approaches using the results of cytogenetic testing and their involvement in biosecurity plans.
AB  - Planska primena biosigurnosnih mera, visok nivo dobrobiti i dobra proizvođačka praksa presudni su za zaštitu zdravlja goveda i svinja u intenzivnoj proizvodnji. Potreban nivo biosigurnosti na farmama goveda i svinja predstavlja rezultat logičnih rešenja i pravovremeno preduzetih aktivnosti u konkretnoj epidemiološkoj situaciji, sa prepoznavanjem pretnji iz okruženja i slabih tačaka u tehnološkom procesu proizvodnje. U tom smislu, uvođenjem principa HACCP-a i protokola sanitacije sprečava se unošenje i širenje infektivnih agenasa u zapatu, dok je plan biosigurnosti na farmi ključni u prevenciji bolesti, sprečavanju neželjenih situacija i unapređenju poslovanja. U ovom radu prikazan je deo rezultata citogenetičkih ispitivanja krvi goveda i svinja na farmama u Srbiji, prema kojima znatan procenat ispitivanih životinja poseduje promene u strukturi i broju hromozoma. Citogenetička ispitivanja omogućavaju otkrivanje nosilaca naslednih anomalija a mogu da budu pokazatelji zagađenja životne sredine, posebno hrane za životinje. Iz tih razloga, naša preporuka je da farme industrijskog tipa, kao i centri za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, pristupe korišćenju rezultata citogenetičkih ispitivanja i njihovom uključivanju u planove biosigurnosti.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms
T1  - Citogenetičke metode kao deo planova biosigurnosti na farmama goveda i svinja
EP  - 131
IS  - 3-4
SP  - 121
VL  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Petrujkić, Tihomir and Mirilović, Milorad and Relić, Renata and Stanković, Branislav and Savić, Božidar",
year = "2011",
abstract = "The planned use of biosecurity measures, a high level of welfare and good manufacturing practices are critical for the health of cattle and pigs in intensive production. The required level of biosecurity on cattle and pig farms is the result of logical decisions and timely action taken in a specific epidemiological situation, recognizing the threats from the environment and the weak points in the production process. In this sense, the introduction of the principles of HACCP and sanitation protocols enable preventive of introduction and spread of infectious agents in the herd, while the farm biosecurity plan is the key factor in disease prevention, prevention of unwanted situations and performance improvement. According to results of cytogenetic blood testing of cattle and pigs on farms in Serbia, showed in this paper, a substantial percentage of cows have a change in the structure and number of chromosomes. Cytogenetic tests allow the detection of carriers of hereditary anomalies and may be indicators of environmental pollution, especially animal feed. For these reasons, our recommendation is that industrial-type farm, and the Centers for reproduction and artificial insemination, approaches using the results of cytogenetic testing and their involvement in biosecurity plans., Planska primena biosigurnosnih mera, visok nivo dobrobiti i dobra proizvođačka praksa presudni su za zaštitu zdravlja goveda i svinja u intenzivnoj proizvodnji. Potreban nivo biosigurnosti na farmama goveda i svinja predstavlja rezultat logičnih rešenja i pravovremeno preduzetih aktivnosti u konkretnoj epidemiološkoj situaciji, sa prepoznavanjem pretnji iz okruženja i slabih tačaka u tehnološkom procesu proizvodnje. U tom smislu, uvođenjem principa HACCP-a i protokola sanitacije sprečava se unošenje i širenje infektivnih agenasa u zapatu, dok je plan biosigurnosti na farmi ključni u prevenciji bolesti, sprečavanju neželjenih situacija i unapređenju poslovanja. U ovom radu prikazan je deo rezultata citogenetičkih ispitivanja krvi goveda i svinja na farmama u Srbiji, prema kojima znatan procenat ispitivanih životinja poseduje promene u strukturi i broju hromozoma. Citogenetička ispitivanja omogućavaju otkrivanje nosilaca naslednih anomalija a mogu da budu pokazatelji zagađenja životne sredine, posebno hrane za životinje. Iz tih razloga, naša preporuka je da farme industrijskog tipa, kao i centri za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, pristupe korišćenju rezultata citogenetičkih ispitivanja i njihovom uključivanju u planove biosigurnosti.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms, Citogenetičke metode kao deo planova biosigurnosti na farmama goveda i svinja",
pages = "131-121",
number = "3-4",
volume = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579"
}
Bojkovski, J., Petrujkić, T., Mirilović, M., Relić, R., Stanković, B.,& Savić, B.. (2011). Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 17(3-4), 121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579
Bojkovski J, Petrujkić T, Mirilović M, Relić R, Stanković B, Savić B. Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2011;17(3-4):121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579 .
Bojkovski, Jovan, Petrujkić, Tihomir, Mirilović, Milorad, Relić, Renata, Stanković, Branislav, Savić, Božidar, "Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 17, no. 3-4 (2011):121-131,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579 .

Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Petrujkić, Tihomir; Bojkovski, Jovan; Maksimović, Nevena; Delić, N.

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Maksimović, Nevena
AU  - Delić, N.
PY  - 2011
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2458
AB  - This paper gives a detailed analysis of the applied biosecurity measures in the production of boar sperm at a swine reproduction center. Biosecurity indicators (existence of a written biosecurity plan, isolation, introduction of newly acquired animals into the herd, herd health, assessment of the personnel attitude towards equipment, traffic control, attitude towards visitors, feeding and watering control, manure management, disposal of dead animal carcasses, attitude towards other animals, rodents and birds control, sanitation) were viewed and evaluated by rating scale: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, there are resources for improvement (0) - insufficient, with no resources for improvement. Obtained data were analyzed in the SWOT process, taking into account all the strengths, weaknesses, threats and opportunities for improving the biosecurity level. The situation in the center is rated as very good, with an average rating of 4.15. However, one disadvantage is serious and related to the boar facilities isolation possibilities, taking into account their location and the presence of two types of male breeding animals (boars and bulls) in the same location. Newly acquired breeding animals are purchased from various sources, but with a rigorous regime of control and not at the same time.
AB  - U radu je detaljno analizirana primena biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova u jednom centru za veštačko osemenjavanje svinja. Sagledani su i procenjeni svi indikatori biosigurnosti (postojanje pisanog plana biosigurnosti, izolacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, ocena odnosa osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa uginulih životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica, sanitacija), i ocenjeni prema skali ocena: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. U razmatranju rezultata primenjena je SWOT analiza i utvrđene prednosti, nedostaci, rizici i mogućnosti za podizanje nivoa biosigurnosti. Stanje u centru je ocenjeno kao vrlo dobro, uz prosečnu ocenu 4,15. Međutim, jedan nedostatak je veoma ozbiljan i odnosi se na mogućnost izolacije objekata, uzimajući u obzir njegovu lokaciju i prisustvo dve vrste muških priplodnih životinja (nerastova i bikova) na istoj lokaciji. Nove priplodne životinje se nabavljaju iz različitih izvora, ali uz rigorozan režim kontrole i ne u isto vreme. Svakako, izmeštanje objekata za držanje priplodnih nerastova na drugu bezbednu lokaciju predstavlja složen ali prioritetan zadatak, kojim bi se otklonile brojne pretnje po proizvodnju sperme.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production
T1  - Analiza primenjenih biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova
EP  - 216
IS  - 2
SP  - 209
VL  - 27
DO  - 10.2298/BAH1102209S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Petrujkić, Tihomir and Bojkovski, Jovan and Maksimović, Nevena and Delić, N.",
year = "2011",
abstract = "This paper gives a detailed analysis of the applied biosecurity measures in the production of boar sperm at a swine reproduction center. Biosecurity indicators (existence of a written biosecurity plan, isolation, introduction of newly acquired animals into the herd, herd health, assessment of the personnel attitude towards equipment, traffic control, attitude towards visitors, feeding and watering control, manure management, disposal of dead animal carcasses, attitude towards other animals, rodents and birds control, sanitation) were viewed and evaluated by rating scale: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, there are resources for improvement (0) - insufficient, with no resources for improvement. Obtained data were analyzed in the SWOT process, taking into account all the strengths, weaknesses, threats and opportunities for improving the biosecurity level. The situation in the center is rated as very good, with an average rating of 4.15. However, one disadvantage is serious and related to the boar facilities isolation possibilities, taking into account their location and the presence of two types of male breeding animals (boars and bulls) in the same location. Newly acquired breeding animals are purchased from various sources, but with a rigorous regime of control and not at the same time., U radu je detaljno analizirana primena biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova u jednom centru za veštačko osemenjavanje svinja. Sagledani su i procenjeni svi indikatori biosigurnosti (postojanje pisanog plana biosigurnosti, izolacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, ocena odnosa osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa uginulih životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica, sanitacija), i ocenjeni prema skali ocena: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. U razmatranju rezultata primenjena je SWOT analiza i utvrđene prednosti, nedostaci, rizici i mogućnosti za podizanje nivoa biosigurnosti. Stanje u centru je ocenjeno kao vrlo dobro, uz prosečnu ocenu 4,15. Međutim, jedan nedostatak je veoma ozbiljan i odnosi se na mogućnost izolacije objekata, uzimajući u obzir njegovu lokaciju i prisustvo dve vrste muških priplodnih životinja (nerastova i bikova) na istoj lokaciji. Nove priplodne životinje se nabavljaju iz različitih izvora, ali uz rigorozan režim kontrole i ne u isto vreme. Svakako, izmeštanje objekata za držanje priplodnih nerastova na drugu bezbednu lokaciju predstavlja složen ali prioritetan zadatak, kojim bi se otklonile brojne pretnje po proizvodnju sperme.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production, Analiza primenjenih biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova",
pages = "216-209",
number = "2",
volume = "27",
doi = "10.2298/BAH1102209S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Petrujkić, T., Bojkovski, J., Maksimović, N.,& Delić, N.. (2011). Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 27(2), 209-216.
https://doi.org/10.2298/BAH1102209S
Stanković B, Hristov S, Petrujkić T, Bojkovski J, Maksimović N, Delić N. Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2011;27(2):209-216.
doi:10.2298/BAH1102209S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Petrujkić, Tihomir, Bojkovski, Jovan, Maksimović, Nevena, Delić, N., "Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production" in Biotechnology in Animal Husbandry, 27, no. 2 (2011):209-216,
https://doi.org/10.2298/BAH1102209S . .
1

Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production

Bojkovski, Jovan; Petrujkić, Tihomir; Stanković, Branislav; Djoković, Radojica; Valčić, Miroslav; Pavlović, Ivan; Savić, Božidar

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Djoković, Radojica
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2276
AB  - Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself.
AB  - Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production
T1  - Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji
EP  - 115
IS  - 3-4
SP  - 105
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Petrujkić, Tihomir and Stanković, Branislav and Djoković, Radojica and Valčić, Miroslav and Pavlović, Ivan and Savić, Božidar",
year = "2010",
abstract = "Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself., Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production, Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji",
pages = "115-105",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276"
}
Bojkovski, J., Petrujkić, T., Stanković, B., Djoković, R., Valčić, M., Pavlović, I.,& Savić, B.. (2010). Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
Bojkovski J, Petrujkić T, Stanković B, Djoković R, Valčić M, Pavlović I, Savić B. Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .
Bojkovski, Jovan, Petrujkić, Tihomir, Stanković, Branislav, Djoković, Radojica, Valčić, Miroslav, Pavlović, Ivan, Savić, Božidar, "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):105-115,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .

Leukocyte profile in sows during lactation period

Joksimović-Todorović, Mirjana; Davidović, Vesna; Bokan, Lj.

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Joksimović-Todorović, Mirjana
AU  - Davidović, Vesna
AU  - Bokan, Lj.
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2213
AB  - During prepartum and postpartum period, there occurs in sows a significant change in the values of haematologic and biochemical parameters. The objective of this research paper was to examine the change in the count of the cells of white blood line in the course of lactation period. The trial was conducted on ten Swedish Landrace breed sows, having the blood taken on the first day postpartum (1-6h), and in the third and fourth week of lactation. The results obtained for haemotologic analyses have suggested the increase in total number of leukocytes and neutrophilic granulocytes, and the decrease in the number of lymphocytes, monocytes and eosinophils on the first day postpartum. In the third and fourth week of lactation a statistically significant fall in the number of leukocytes and granulocytes in relation to the first day was observed, along with a significant increase in limphocytes, monocytes and eosinophils. In examined time intervals the number of basophils did not change significantly. The neutrophil-limphocyte index was highest on the first day postpartum, while in the third and fourth week it was significantly lower.
AB  - Za vreme prepartalnog i postpartalnog perioda, kod krmača dolazi do značajnih promena vrednosti hematoloških i biohemijskih parametara. Cilj ovoga rada je bio da se ispitaju promene broja ćelija bele krvne loze u toku laktacionog perioda. Ogled je izveden na deset krmača rase Švedski Landras, od kojih je uzimana krv, prvog dana po partusu (1-6 h), treće i četvrte nedelje laktacije. Dobijeni rezultati hematoloških analiza ukazali su na povećanje ukupnog broja leukocita i neutrofilnih granulocita, a smanjenje broja limfocita, monocita i eozinofila prvog dana po partusu. Treće i četvrte nedelje laktacije, doslo je do statistički značajnog pada broja leukocita i granulocita u odnosu na prvi dan, a značajnog porasta limfocita, monocita i eozinofila. U ispitivanim vremenskim intervalima broj bazofila se nije značajno menjao. Neutrofilno-limfocitni indeks je bio najviši prvog dana po partusu, a treće i četvrte nedelje značajno niži.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Leukocyte profile in sows during lactation period
T1  - Leukocitarni profil u krmača tokom laktacionog perioda
EP  - 244
IS  - 3-4
SP  - 239
VL  - 26
DO  - 10.2298/BAH1004239J
ER  - 
@article{
author = "Joksimović-Todorović, Mirjana and Davidović, Vesna and Bokan, Lj.",
year = "2010",
abstract = "During prepartum and postpartum period, there occurs in sows a significant change in the values of haematologic and biochemical parameters. The objective of this research paper was to examine the change in the count of the cells of white blood line in the course of lactation period. The trial was conducted on ten Swedish Landrace breed sows, having the blood taken on the first day postpartum (1-6h), and in the third and fourth week of lactation. The results obtained for haemotologic analyses have suggested the increase in total number of leukocytes and neutrophilic granulocytes, and the decrease in the number of lymphocytes, monocytes and eosinophils on the first day postpartum. In the third and fourth week of lactation a statistically significant fall in the number of leukocytes and granulocytes in relation to the first day was observed, along with a significant increase in limphocytes, monocytes and eosinophils. In examined time intervals the number of basophils did not change significantly. The neutrophil-limphocyte index was highest on the first day postpartum, while in the third and fourth week it was significantly lower., Za vreme prepartalnog i postpartalnog perioda, kod krmača dolazi do značajnih promena vrednosti hematoloških i biohemijskih parametara. Cilj ovoga rada je bio da se ispitaju promene broja ćelija bele krvne loze u toku laktacionog perioda. Ogled je izveden na deset krmača rase Švedski Landras, od kojih je uzimana krv, prvog dana po partusu (1-6 h), treće i četvrte nedelje laktacije. Dobijeni rezultati hematoloških analiza ukazali su na povećanje ukupnog broja leukocita i neutrofilnih granulocita, a smanjenje broja limfocita, monocita i eozinofila prvog dana po partusu. Treće i četvrte nedelje laktacije, doslo je do statistički značajnog pada broja leukocita i granulocita u odnosu na prvi dan, a značajnog porasta limfocita, monocita i eozinofila. U ispitivanim vremenskim intervalima broj bazofila se nije značajno menjao. Neutrofilno-limfocitni indeks je bio najviši prvog dana po partusu, a treće i četvrte nedelje značajno niži.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Leukocyte profile in sows during lactation period, Leukocitarni profil u krmača tokom laktacionog perioda",
pages = "244-239",
number = "3-4",
volume = "26",
doi = "10.2298/BAH1004239J"
}
Joksimović-Todorović, M., Davidović, V.,& Bokan, Lj.. (2010). Leukocyte profile in sows during lactation period. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 26(3-4), 239-244.
https://doi.org/10.2298/BAH1004239J
Joksimović-Todorović M, Davidović V, Bokan L. Leukocyte profile in sows during lactation period. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2010;26(3-4):239-244.
doi:10.2298/BAH1004239J .
Joksimović-Todorović, Mirjana, Davidović, Vesna, Bokan, Lj., "Leukocyte profile in sows during lactation period" in Biotechnology in Animal Husbandry, 26, no. 3-4 (2010):239-244,
https://doi.org/10.2298/BAH1004239J . .
2

Red blood cell counts in sows during lactation

Joksimović-Todorović, Mirjana; Davidović, Vesna; Bokan, Ljiljana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Joksimović-Todorović, Mirjana
AU  - Davidović, Vesna
AU  - Bokan, Ljiljana
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2194
AB  - In the course of parturition and lactation, sows are susceptible to stress and make an effort to adapt to the newly-formed situation through different endocrine and metabolic mechanisms. In addition to endocrine, biochemical changes, hematological changes also occur in the sow organism. Having these facts in mind, the objective of this work was to examine the changes in the number of erythrocytes, hemoglobin concentration, hematocrit value, hematological indexes: mean corpuscular erythrocyte volume (MCV), mean corpuscular hemoglobin (MCH) in erythrocyte and mean corpuscular hemoglobin concentration (MCHC) in erythrocytes, as well as sedimentation values during the period of lactation in sows. The experiment was performed on ten sows of the Swedish Landrace breed, from which blood was taken on the first day postpartum (1-6 h), and during the third and fourth weeks of lactation. The obtained results of hematological analyses indicated a reduced number of erythrocytes, haemoglobin concentration and hematocrit value during the lactation period. The number of erythrocytes was significantly lower at the end of lactation in comparison with the number established on the first day postpartum. The hemoglobin concentration and hematocrit value were very significantly lower at the end of lactation against the first day postpartum. The values of the hematological indexes MCV, MCH and MCHC did not differ significantly in any of the examined periods. The rate of erythrocyte sedimentation was determined 1 h and 2 h postpartum.
AB  - Tokom partusa i laktacije krmače su podložne stresu i pokušavaju da se prilagode novonastaloj situaciji putem različitih endokrinih i metabolič kih mehanizama. Osim endokrinih, biohemijskih promena, u organizmu krmača dolazi i do hematoloških promena. Imajući u vidu ove činjenice, cilj ovoga rada je bio da se ispitaju promene broja eritrocita, koncentracije hemoglobina, vrednosti hematokrita, hematoloških indeksa: prosečne zapremine eritrocita (MCV), prosečne vrednosti hemoglobina u eritrocitima (MCH) i prosečne koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCHC), kao i vrednost sedimentacije za vreme laktacionog perioda kod krmača. Ogled je izveden na deset krmača rase švedski landras, od kojih je uzimana krv, prvog dana po partusu (1-6 h), kao i u toku treće i četvrte nedelje laktacije. Dobijeni rezultati hematološ kih analiza ukazali su na smanjenje broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i vrednosti hematokrita tokom laktacionog perioda. Broj eritrocita je bio statistički značajno niži na kraju laktacije u odnosu na broj ustanovljen prvoga dana po partusu. Koncentracija hemoglobina i vrednost hematokrita su bili vrlo značajno niži na kraju laktacije u odnosu na prvi dan partusa. Vrednosti hematoloških indeksa MCV, MCH i MCHC nisu se značajno razlikovale ni u jednom ispitivanom periodu. Brzina sedimentacije eritrocita određivana je 1 h i 2 h nakon partusa. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR 20110.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - Red blood cell counts in sows during lactation
T1  - Crvena krvna slika u krmača tokom laktacionog perioda
EP  - 365
IS  - 5-6
SP  - 359
VL  - 64
DO  - 10.2298/VETGL1006359J
ER  - 
@article{
author = "Joksimović-Todorović, Mirjana and Davidović, Vesna and Bokan, Ljiljana",
year = "2010",
abstract = "In the course of parturition and lactation, sows are susceptible to stress and make an effort to adapt to the newly-formed situation through different endocrine and metabolic mechanisms. In addition to endocrine, biochemical changes, hematological changes also occur in the sow organism. Having these facts in mind, the objective of this work was to examine the changes in the number of erythrocytes, hemoglobin concentration, hematocrit value, hematological indexes: mean corpuscular erythrocyte volume (MCV), mean corpuscular hemoglobin (MCH) in erythrocyte and mean corpuscular hemoglobin concentration (MCHC) in erythrocytes, as well as sedimentation values during the period of lactation in sows. The experiment was performed on ten sows of the Swedish Landrace breed, from which blood was taken on the first day postpartum (1-6 h), and during the third and fourth weeks of lactation. The obtained results of hematological analyses indicated a reduced number of erythrocytes, haemoglobin concentration and hematocrit value during the lactation period. The number of erythrocytes was significantly lower at the end of lactation in comparison with the number established on the first day postpartum. The hemoglobin concentration and hematocrit value were very significantly lower at the end of lactation against the first day postpartum. The values of the hematological indexes MCV, MCH and MCHC did not differ significantly in any of the examined periods. The rate of erythrocyte sedimentation was determined 1 h and 2 h postpartum., Tokom partusa i laktacije krmače su podložne stresu i pokušavaju da se prilagode novonastaloj situaciji putem različitih endokrinih i metabolič kih mehanizama. Osim endokrinih, biohemijskih promena, u organizmu krmača dolazi i do hematoloških promena. Imajući u vidu ove činjenice, cilj ovoga rada je bio da se ispitaju promene broja eritrocita, koncentracije hemoglobina, vrednosti hematokrita, hematoloških indeksa: prosečne zapremine eritrocita (MCV), prosečne vrednosti hemoglobina u eritrocitima (MCH) i prosečne koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCHC), kao i vrednost sedimentacije za vreme laktacionog perioda kod krmača. Ogled je izveden na deset krmača rase švedski landras, od kojih je uzimana krv, prvog dana po partusu (1-6 h), kao i u toku treće i četvrte nedelje laktacije. Dobijeni rezultati hematološ kih analiza ukazali su na smanjenje broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i vrednosti hematokrita tokom laktacionog perioda. Broj eritrocita je bio statistički značajno niži na kraju laktacije u odnosu na broj ustanovljen prvoga dana po partusu. Koncentracija hemoglobina i vrednost hematokrita su bili vrlo značajno niži na kraju laktacije u odnosu na prvi dan partusa. Vrednosti hematoloških indeksa MCV, MCH i MCHC nisu se značajno razlikovale ni u jednom ispitivanom periodu. Brzina sedimentacije eritrocita određivana je 1 h i 2 h nakon partusa. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR 20110.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "Red blood cell counts in sows during lactation, Crvena krvna slika u krmača tokom laktacionog perioda",
pages = "365-359",
number = "5-6",
volume = "64",
doi = "10.2298/VETGL1006359J"
}
Joksimović-Todorović, M., Davidović, V.,& Bokan, L.. (2010). Red blood cell counts in sows during lactation. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 64(5-6), 359-365.
https://doi.org/10.2298/VETGL1006359J
Joksimović-Todorović M, Davidović V, Bokan L. Red blood cell counts in sows during lactation. in Veterinarski glasnik. 2010;64(5-6):359-365.
doi:10.2298/VETGL1006359J .
Joksimović-Todorović, Mirjana, Davidović, Vesna, Bokan, Ljiljana, "Red blood cell counts in sows during lactation" in Veterinarski glasnik, 64, no. 5-6 (2010):359-365,
https://doi.org/10.2298/VETGL1006359J . .
2

Health status and bio-security plans on pig farms

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Bojkovski, T.J.; Maksimović, Nevena

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Bojkovski, T.J.
AU  - Maksimović, Nevena
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2209
AB  - Preservation of necessary level of swine herd health status is the most important aspect of bio-security, farm production and successful welfare protection. It involves a list of bio-security measures which must be essential part of production technology, including good rearing conditions and other prophylactic measures appliance. According to previously performed investigations, a list of elements required to establish standards for bio-security for particular pig farm was created. The list includes elements related to assure spatial., microclimate and hygienic conditions for pigs rearing, care, nutrition and watering, surveillance, regrouping and transport of swine, disease outbreak control, barns equipment and production process organization which are performed by veterinarians and zootechnicians. Bio-security standards must concern necessary level of swine herd health status and organization, size and type of operation and anticipate all compulsory measures for health control and disease spreading prevention, particularly those whose outbreak must be reported. In bio-security plan structure present epidemiological situation, potential herd health and production threats, as well as possible solutions must be concerned.
AB  - Očuvanje potrebnog nivoa zdravstvenog stanja populacije je najvažniji aspekt očuvanja biosigurnosti i uspeha proizvodnje, kao i dobrobiti svinja, i podrazumeva niz biosigurnosnih mera koje moraju biti sastavni deo proizvodne tehnologije, uključujući dobre uslove smeštaja i držanja i primenu profilaktičkih mera. Na osnovu sprovedenih istraživanja je sastavljena lista elemenata neophodnih za uspostavljanje standarda i izradu planova biosigurnosti za konkretnu farmu svinja. Lista sadrži elemente koji se odnose na obezbeđenja prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja životinja, negu, ishranu i napajanje, nadzor, pregrupisavanje i transport životinja, mera za sprečavanje pojave bolesti, opremanje staja i organizacija tehnološkog procesa proizvodnje, koje sprovode odgajivači, veterinarski i zootehnički stručnjaci. Standardi biosigurnosti moraju uzeti u obzir neophodan nivo zdravstvenog stanja zapata svinja, organizaciju, obim i vid proizvodnje na farmi i predvideti sve neophodne mere za kontrolu zdravstvenog stanja zapata i sprečavanje unošenja i širenja infektivnih bolesti, posebno onih čije se postojanje mora prijaviti. Pri izradi konkretnih planova biosigurnosti mora se uzeti u obzir trenutna epizootiološka situacija, ali i predvideti potencijalne pretnje po zdravstveno stanje i proizvodnju na farmi i moguća rešenja.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Health status and bio-security plans on pig farms
T1  - Zdravstveni status i biosigurnosni planovi na farmama svinja
EP  - 35
IS  - 1-2
SP  - 29
VL  - 26
DO  - 10.2298/BAH1002029S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Bojkovski, T.J. and Maksimović, Nevena",
year = "2010",
abstract = "Preservation of necessary level of swine herd health status is the most important aspect of bio-security, farm production and successful welfare protection. It involves a list of bio-security measures which must be essential part of production technology, including good rearing conditions and other prophylactic measures appliance. According to previously performed investigations, a list of elements required to establish standards for bio-security for particular pig farm was created. The list includes elements related to assure spatial., microclimate and hygienic conditions for pigs rearing, care, nutrition and watering, surveillance, regrouping and transport of swine, disease outbreak control, barns equipment and production process organization which are performed by veterinarians and zootechnicians. Bio-security standards must concern necessary level of swine herd health status and organization, size and type of operation and anticipate all compulsory measures for health control and disease spreading prevention, particularly those whose outbreak must be reported. In bio-security plan structure present epidemiological situation, potential herd health and production threats, as well as possible solutions must be concerned., Očuvanje potrebnog nivoa zdravstvenog stanja populacije je najvažniji aspekt očuvanja biosigurnosti i uspeha proizvodnje, kao i dobrobiti svinja, i podrazumeva niz biosigurnosnih mera koje moraju biti sastavni deo proizvodne tehnologije, uključujući dobre uslove smeštaja i držanja i primenu profilaktičkih mera. Na osnovu sprovedenih istraživanja je sastavljena lista elemenata neophodnih za uspostavljanje standarda i izradu planova biosigurnosti za konkretnu farmu svinja. Lista sadrži elemente koji se odnose na obezbeđenja prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja životinja, negu, ishranu i napajanje, nadzor, pregrupisavanje i transport životinja, mera za sprečavanje pojave bolesti, opremanje staja i organizacija tehnološkog procesa proizvodnje, koje sprovode odgajivači, veterinarski i zootehnički stručnjaci. Standardi biosigurnosti moraju uzeti u obzir neophodan nivo zdravstvenog stanja zapata svinja, organizaciju, obim i vid proizvodnje na farmi i predvideti sve neophodne mere za kontrolu zdravstvenog stanja zapata i sprečavanje unošenja i širenja infektivnih bolesti, posebno onih čije se postojanje mora prijaviti. Pri izradi konkretnih planova biosigurnosti mora se uzeti u obzir trenutna epizootiološka situacija, ali i predvideti potencijalne pretnje po zdravstveno stanje i proizvodnju na farmi i moguća rešenja.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Health status and bio-security plans on pig farms, Zdravstveni status i biosigurnosni planovi na farmama svinja",
pages = "35-29",
number = "1-2",
volume = "26",
doi = "10.2298/BAH1002029S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Bojkovski, T.J.,& Maksimović, N.. (2010). Health status and bio-security plans on pig farms. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 26(1-2), 29-35.
https://doi.org/10.2298/BAH1002029S
Stanković B, Hristov S, Bojkovski T, Maksimović N. Health status and bio-security plans on pig farms. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2010;26(1-2):29-35.
doi:10.2298/BAH1002029S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Bojkovski, T.J., Maksimović, Nevena, "Health status and bio-security plans on pig farms" in Biotechnology in Animal Husbandry, 26, no. 1-2 (2010):29-35,
https://doi.org/10.2298/BAH1002029S . .
1

Animal welfare standards on cattle and pig farms

Hristov, Slavča; Stanković, Branislav; Dokmanović, Marija

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Dokmanović, Marija
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2265
AB  - The main objective of this study was to determine the level of the animal welfare standards application on cattle and pigs farms. Research was conducted on four farms, two cattle farms (A, B) and two pig farms (C, D). The capacity of farm A is 260 cows, farm B 100 cows, farm C 1000 breeding sows, and farm D 100 breeding sows approximately. All farms have the appropriate number of other cattle or pigs categories. To assess the level of implementation of the animal welfare standards on the cattle and pig farms were rated from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) and rating scales: 0-1,99 (insufficient), 2,00-2,49 (sufficient), 2,5-3,49 (good), 3 5 to 4.49 (very good), and 4.5 to 5.00 (excellent). The estimations include a written plan of welfare, farm management and administration, professional competence, stockman competence, spatial, microclimate and hygienic conditions, veterinary and zootechnical procedures, health status, satisfaction of animal behavior needs, physiological and behavioral indicators, and production indicators regarding welfare as well. The estimated level of protection of animal welfare on the farm A is 3.60 (very good), on farm B 2.53 (good), on the farm C 3.47 (good) and on the farm D 3.27 (good). Studies have shown that there is no written plan in any cattle and pig's farm study, as well as consistent application of welfare standards. On farms B and D lower grades although sufficient for the stockman competence have been established. In addition, on farm B the same grades have been established for the farm administration and management, stockman competence, professional competence, animal nutrition and physiological indicators of welfare.
AB  - Osnovni cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa primene standarda zaštite dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja. Istraživanja su izvršena na ukupno četiri farme, po dve farme goveda (A, B) i svinja (C, D). Na farmi A nalazi se oko 260 krava, na farmi B 100 krava, na farmi C 1000 priplodnih krmača i na farmi D 100 priplodnih krmača. Sve farme imaju i odgovarajući broj drugih kategorija goveda ili svinja. Za procenu nivoa primene standarda zaštite dobrobiti na farmama goveda i svinja korišćene su ocene od 0 do 5 (0 - nedovoljan, nema resursa za poboljšanje, 1 - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar, 5 - odličan) i skale ocena: 0-1,99 nedovoljan, 2,00-2,49 dovoljan, 2,5-3,49 dobar, 3,5-4,49 vrlo dobar i 4,5-5,00 odličan. Procene obuhvataju pisani plan zaštite dobrobiti, upravljanje i rukovođenje, kompetencije odgajivača, kompetencije stručnjaka, prostorne, mikroklimatske i higijenske uslove gajenja, veterinarske i zootehničke postupke, zdravstveno stanje, zadovoljenje sistema i oblika ponašanja životinja, fiziološke i bihevioralne, kao i proizvodne indikatore dobrobiti. Procenjeni nivo zaštite dobrobiti životinja na farmi A je iznosio 3,60 (skala ocena vrlo dobar), na farmi B 2,53 (dobar), na farmi C 3,47 (dobar) i na farmi D 3,27 (dobar). Istraživanja su pokazala da ni na jednoj od ispitivanih farmi goveda i svinja ne postoji pisani plan, kao ni konzistentna primena standarda zaštite dobrobiti. Na farmi B i D niže ocene (dovoljan) utvrđene su za kompetencije odgajivača. Pored toga, na farmi B ocene dovoljan utvrđene su i za upravljanje i rukovođenje, kompetencije odgajivača, kompetencije stručnjaka, ishranu životinja i fiziološke indikatore dobrobiti.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Animal welfare standards on cattle and pig farms
T1  - Standardi zaštite dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja
EP  - 124
IS  - 3-4
SP  - 117
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2265
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Stanković, Branislav and Dokmanović, Marija",
year = "2010",
abstract = "The main objective of this study was to determine the level of the animal welfare standards application on cattle and pigs farms. Research was conducted on four farms, two cattle farms (A, B) and two pig farms (C, D). The capacity of farm A is 260 cows, farm B 100 cows, farm C 1000 breeding sows, and farm D 100 breeding sows approximately. All farms have the appropriate number of other cattle or pigs categories. To assess the level of implementation of the animal welfare standards on the cattle and pig farms were rated from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) and rating scales: 0-1,99 (insufficient), 2,00-2,49 (sufficient), 2,5-3,49 (good), 3 5 to 4.49 (very good), and 4.5 to 5.00 (excellent). The estimations include a written plan of welfare, farm management and administration, professional competence, stockman competence, spatial, microclimate and hygienic conditions, veterinary and zootechnical procedures, health status, satisfaction of animal behavior needs, physiological and behavioral indicators, and production indicators regarding welfare as well. The estimated level of protection of animal welfare on the farm A is 3.60 (very good), on farm B 2.53 (good), on the farm C 3.47 (good) and on the farm D 3.27 (good). Studies have shown that there is no written plan in any cattle and pig's farm study, as well as consistent application of welfare standards. On farms B and D lower grades although sufficient for the stockman competence have been established. In addition, on farm B the same grades have been established for the farm administration and management, stockman competence, professional competence, animal nutrition and physiological indicators of welfare., Osnovni cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa primene standarda zaštite dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja. Istraživanja su izvršena na ukupno četiri farme, po dve farme goveda (A, B) i svinja (C, D). Na farmi A nalazi se oko 260 krava, na farmi B 100 krava, na farmi C 1000 priplodnih krmača i na farmi D 100 priplodnih krmača. Sve farme imaju i odgovarajući broj drugih kategorija goveda ili svinja. Za procenu nivoa primene standarda zaštite dobrobiti na farmama goveda i svinja korišćene su ocene od 0 do 5 (0 - nedovoljan, nema resursa za poboljšanje, 1 - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar, 5 - odličan) i skale ocena: 0-1,99 nedovoljan, 2,00-2,49 dovoljan, 2,5-3,49 dobar, 3,5-4,49 vrlo dobar i 4,5-5,00 odličan. Procene obuhvataju pisani plan zaštite dobrobiti, upravljanje i rukovođenje, kompetencije odgajivača, kompetencije stručnjaka, prostorne, mikroklimatske i higijenske uslove gajenja, veterinarske i zootehničke postupke, zdravstveno stanje, zadovoljenje sistema i oblika ponašanja životinja, fiziološke i bihevioralne, kao i proizvodne indikatore dobrobiti. Procenjeni nivo zaštite dobrobiti životinja na farmi A je iznosio 3,60 (skala ocena vrlo dobar), na farmi B 2,53 (dobar), na farmi C 3,47 (dobar) i na farmi D 3,27 (dobar). Istraživanja su pokazala da ni na jednoj od ispitivanih farmi goveda i svinja ne postoji pisani plan, kao ni konzistentna primena standarda zaštite dobrobiti. Na farmi B i D niže ocene (dovoljan) utvrđene su za kompetencije odgajivača. Pored toga, na farmi B ocene dovoljan utvrđene su i za upravljanje i rukovođenje, kompetencije odgajivača, kompetencije stručnjaka, ishranu životinja i fiziološke indikatore dobrobiti.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Animal welfare standards on cattle and pig farms, Standardi zaštite dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja",
pages = "124-117",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2265"
}
Hristov, S., Stanković, B.,& Dokmanović, M.. (2010). Animal welfare standards on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 117-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2265
Hristov S, Stanković B, Dokmanović M. Animal welfare standards on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):117-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2265 .
Hristov, Slavča, Stanković, Branislav, Dokmanović, Marija, "Animal welfare standards on cattle and pig farms" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):117-124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2265 .

Biosecurity plans development on dairy and swine farms

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Zlatanović, Zvonko

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Zlatanović, Zvonko
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2266
AB  - In this paper biosecurity plans for dairy and swine farms were scrutinized. These plans were defined on detail insight and relevance analysis of all biosecurity indicators. Great importance was given to possibility and significance of biosecurity plans introduction on farms of different capacity, rearing conditions and technology, while biosecurity plan existence and design, farm isolation issues, recently acquired animals introduction into herd policy, herd health status, staff attitude towards equipment, traffic control, visitors policy, feeding and watering control, manure management, carcasses disposal, other species on farm policy, birds and rodents control on farm and sanitation were analyzed. Obtained results indicate that there is problem in understanding, but also purposed negligence of wide and systematic application of biosecurity measures, and absence of any kind of written biosecurity plans, even farm technology elaborates, as well. Situation of almost all aspect of isolation would be much better if basic professional principles were consistently applied. There are problems in way of isolation and disposition of barns, recently acquired animals introduction into herd, foot bath maintaining, as well as manner of performing of repeating technological operations, such as feeding or milking. Also, disposal of used medical material makes serious problem, as well as carcass disposal. Sanitation procedures are often not followed or performed unsystematically, and data collecting concerning biosecurity issues on farm is not consistent and continuous.
AB  - Planovi biosigurnosti na farmama goveda i svinja različitih kapaciteta, uslova gajenja i tehnologije proizvodnje su definisani na osnovu detaljnog sagledavanja i analize relevantnosti svih indikatora biosigurnosti proizvodnje: pisani plan biosigurnosti proizvodnje na farmi, izolacija farme i pojedinačnih proizvodnih segmenata i operacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, odnos osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica i sanitacija. Postoji problem u shvatanju ili svesnom zanemarivanju značaja sistematske primene biosigurnosnih mera od strane zaposlenih, što se ogleda u apsolutnom nedostatku pisanih planova biosigurnosti, pa čak i tehnoloških elaborata za funkcionisanje stočarske proizvodnje. Problem predstavlja način izolovanja i raspored pojedinačnih objekata, uvođenje novonabavljenih grla u zapat, funkcionisanje dezobarijera, kao i način obavljanja tehnoloških operacija koje se ponavljaju, poput hranjenja ili muže, upotrebe medicinskog materijala, uklanjanja leševa. Procedure sanitacije objekata, sredstava i životinja se često ne poštuju, što važi i za vođenje podataka koji se odnose na predviđene i primenjene biosigurnosne mere.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Biosecurity plans development on dairy and swine farms
T1  - Planovi biosigurnosti na farmama goveda i svinja
EP  - 132
IS  - 3-4
SP  - 125
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2266
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Zlatanović, Zvonko",
year = "2010",
abstract = "In this paper biosecurity plans for dairy and swine farms were scrutinized. These plans were defined on detail insight and relevance analysis of all biosecurity indicators. Great importance was given to possibility and significance of biosecurity plans introduction on farms of different capacity, rearing conditions and technology, while biosecurity plan existence and design, farm isolation issues, recently acquired animals introduction into herd policy, herd health status, staff attitude towards equipment, traffic control, visitors policy, feeding and watering control, manure management, carcasses disposal, other species on farm policy, birds and rodents control on farm and sanitation were analyzed. Obtained results indicate that there is problem in understanding, but also purposed negligence of wide and systematic application of biosecurity measures, and absence of any kind of written biosecurity plans, even farm technology elaborates, as well. Situation of almost all aspect of isolation would be much better if basic professional principles were consistently applied. There are problems in way of isolation and disposition of barns, recently acquired animals introduction into herd, foot bath maintaining, as well as manner of performing of repeating technological operations, such as feeding or milking. Also, disposal of used medical material makes serious problem, as well as carcass disposal. Sanitation procedures are often not followed or performed unsystematically, and data collecting concerning biosecurity issues on farm is not consistent and continuous., Planovi biosigurnosti na farmama goveda i svinja različitih kapaciteta, uslova gajenja i tehnologije proizvodnje su definisani na osnovu detaljnog sagledavanja i analize relevantnosti svih indikatora biosigurnosti proizvodnje: pisani plan biosigurnosti proizvodnje na farmi, izolacija farme i pojedinačnih proizvodnih segmenata i operacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, odnos osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica i sanitacija. Postoji problem u shvatanju ili svesnom zanemarivanju značaja sistematske primene biosigurnosnih mera od strane zaposlenih, što se ogleda u apsolutnom nedostatku pisanih planova biosigurnosti, pa čak i tehnoloških elaborata za funkcionisanje stočarske proizvodnje. Problem predstavlja način izolovanja i raspored pojedinačnih objekata, uvođenje novonabavljenih grla u zapat, funkcionisanje dezobarijera, kao i način obavljanja tehnoloških operacija koje se ponavljaju, poput hranjenja ili muže, upotrebe medicinskog materijala, uklanjanja leševa. Procedure sanitacije objekata, sredstava i životinja se često ne poštuju, što važi i za vođenje podataka koji se odnose na predviđene i primenjene biosigurnosne mere.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Biosecurity plans development on dairy and swine farms, Planovi biosigurnosti na farmama goveda i svinja",
pages = "132-125",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2266"
}
Stanković, B., Hristov, S.,& Zlatanović, Z.. (2010). Biosecurity plans development on dairy and swine farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 125-132.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2266
Stanković B, Hristov S, Zlatanović Z. Biosecurity plans development on dairy and swine farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):125-132.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2266 .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Zlatanović, Zvonko, "Biosecurity plans development on dairy and swine farms" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):125-132,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2266 .

Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs

Hristov, Slavča; Zlatanović, Zvonko; Skalicki, Zlatko; Stanković, Branislav; Maksimović, Nevena

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Zlatanović, Zvonko
AU  - Skalicki, Zlatko
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Maksimović, Nevena
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2290
AB  - The aim of this paper was to determine the level of cows behavioral welfare protection on farms with different rearing systems. Research of cows behavioral welfare protection was carried out on 5 farms (farms A, B, C, D, E) of various capacities with a total of 192 animals. The smallest farm was with 18 (farm B), and the biggest with 80 cows (farm A). On farm C were 22, D 27 and farm E 35 cows. Two farms (farms A and C) represented the free system of rearing inside open stables, while the three farms (farms B, D and E) have tied system of cows rearing in enclosed stables. The two farms have outlets (farms A and D), from which outlet on farm A is always available to animals, while the outlet on farm D is used only during the day. Cows were 3 to 5 years old with an average lactation between 4000 and 5000 liters/year. To assess behavior, rating scales from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) were used. The appraisal is comprised of nine complex behavioral systems such as: reactivity, ingestion, explorative behavior, movement, social behavior, body hygiene, territoriality, reproduction, and rest and sleep of animals. On farms with free rearing system of behavioral care benefit was evaluated as 'good' (Farm A 3.44, farm B 3.22). Insufficient protection of behavioral welfare was found on farms associated with the breeding system without outlet (farm B 1.56 and farm E 1.44). Cow's behavioral welfare of farm D with tied system of rearing and use of outlet was rated as scale score 'good' on the average.
AB  - Cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa zaštite bihejvioralne dobrobiti na farmama krava sa različitim sistemom gajenja. Istraživanje zaštite bihejvioralne dobrobiti izvršeno je na 5 farmi (farme A, B, C, D, E) različitog kapaciteta sa ukupno 192 grla. U najmanjoj farmi bilo je 18 (farma B), a u najvećoj 80 krava (farma A). Na farmi C bilo je 22, farmi D 27 i farmi E 35 krava. Na dve farme (farme A i C) zastupljen je slobodan sistem držanja u otvorenim stajama, dok se na tri farme krave drže vezano u zatvorenim stajama. Na dve farme postoje ispusti (farme A i D), na jednoj farmi je stalno dostupan (farma A), dok se na drugoj koristi samo preko dana (farma D). Farme B, D i E imaju vezani način držanja krava i zatvoreni tip staje. Na farmi D se krave drže vezane, ali su preko dana u ispustu. Krave su stare između 3 i 5 godina, sa prosečnom laktacijom između 4000 i 5000 litara mleka. Za procenu bihejvioralnih sistema ponašanja korišćene su skale ocena od 0 do 5 (5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan, 1 - nedovoljan ima resursa za poboljšanje, 0 nedovoljan nema resursa za poboljšanje). Procena je obuhvatila devet složenih bihejvioralnih sistema, i to: reaktivnost, ingestiju, eksplorativno ponašanje, kretanje, socijalno ponašanje, higijena tela, teritorijalnost, reprodukciju i bihejvioralni sistem odmora i sna životinja. Na farmama sa slobodnim sistemom gajenja zaštita bihejvioralne dobrobiti ocenjena je kao dobra (farma A 3,44, farma B 3,22). Nedovoljna zaštita bihejvioralne dobrobiti utvrđena je na farmama sa vezanim sistemom gajenja bez ispusta (farma B 1,56 i farma E 1,44). Skalom ocena dobar na donjoj granici ocenjena je bihejvioralna dobrobit na farmi D sa vezanim sistemom gajenja i ispustom.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs
T1  - Procena dobrobiti krava na osnovu sistema ponašanja
EP  - 86
IS  - 3-4
SP  - 79
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2290
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Zlatanović, Zvonko and Skalicki, Zlatko and Stanković, Branislav and Maksimović, Nevena",
year = "2010",
abstract = "The aim of this paper was to determine the level of cows behavioral welfare protection on farms with different rearing systems. Research of cows behavioral welfare protection was carried out on 5 farms (farms A, B, C, D, E) of various capacities with a total of 192 animals. The smallest farm was with 18 (farm B), and the biggest with 80 cows (farm A). On farm C were 22, D 27 and farm E 35 cows. Two farms (farms A and C) represented the free system of rearing inside open stables, while the three farms (farms B, D and E) have tied system of cows rearing in enclosed stables. The two farms have outlets (farms A and D), from which outlet on farm A is always available to animals, while the outlet on farm D is used only during the day. Cows were 3 to 5 years old with an average lactation between 4000 and 5000 liters/year. To assess behavior, rating scales from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) were used. The appraisal is comprised of nine complex behavioral systems such as: reactivity, ingestion, explorative behavior, movement, social behavior, body hygiene, territoriality, reproduction, and rest and sleep of animals. On farms with free rearing system of behavioral care benefit was evaluated as 'good' (Farm A 3.44, farm B 3.22). Insufficient protection of behavioral welfare was found on farms associated with the breeding system without outlet (farm B 1.56 and farm E 1.44). Cow's behavioral welfare of farm D with tied system of rearing and use of outlet was rated as scale score 'good' on the average., Cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa zaštite bihejvioralne dobrobiti na farmama krava sa različitim sistemom gajenja. Istraživanje zaštite bihejvioralne dobrobiti izvršeno je na 5 farmi (farme A, B, C, D, E) različitog kapaciteta sa ukupno 192 grla. U najmanjoj farmi bilo je 18 (farma B), a u najvećoj 80 krava (farma A). Na farmi C bilo je 22, farmi D 27 i farmi E 35 krava. Na dve farme (farme A i C) zastupljen je slobodan sistem držanja u otvorenim stajama, dok se na tri farme krave drže vezano u zatvorenim stajama. Na dve farme postoje ispusti (farme A i D), na jednoj farmi je stalno dostupan (farma A), dok se na drugoj koristi samo preko dana (farma D). Farme B, D i E imaju vezani način držanja krava i zatvoreni tip staje. Na farmi D se krave drže vezane, ali su preko dana u ispustu. Krave su stare između 3 i 5 godina, sa prosečnom laktacijom između 4000 i 5000 litara mleka. Za procenu bihejvioralnih sistema ponašanja korišćene su skale ocena od 0 do 5 (5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan, 1 - nedovoljan ima resursa za poboljšanje, 0 nedovoljan nema resursa za poboljšanje). Procena je obuhvatila devet složenih bihejvioralnih sistema, i to: reaktivnost, ingestiju, eksplorativno ponašanje, kretanje, socijalno ponašanje, higijena tela, teritorijalnost, reprodukciju i bihejvioralni sistem odmora i sna životinja. Na farmama sa slobodnim sistemom gajenja zaštita bihejvioralne dobrobiti ocenjena je kao dobra (farma A 3,44, farma B 3,22). Nedovoljna zaštita bihejvioralne dobrobiti utvrđena je na farmama sa vezanim sistemom gajenja bez ispusta (farma B 1,56 i farma E 1,44). Skalom ocena dobar na donjoj granici ocenjena je bihejvioralna dobrobit na farmi D sa vezanim sistemom gajenja i ispustom.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs, Procena dobrobiti krava na osnovu sistema ponašanja",
pages = "86-79",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2290"
}
Hristov, S., Zlatanović, Z., Skalicki, Z., Stanković, B.,& Maksimović, N.. (2010). Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 79-86.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2290
Hristov S, Zlatanović Z, Skalicki Z, Stanković B, Maksimović N. Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):79-86.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2290 .
Hristov, Slavča, Zlatanović, Zvonko, Skalicki, Zlatko, Stanković, Branislav, Maksimović, Nevena, "Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):79-86,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2290 .

Housing conditions in calves welfare risk assessment

Relić, Renata; Bojkovski, Jovan

(Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2010)

TY  - CONF
AU  - Relić, Renata
AU  - Bojkovski, Jovan
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2245
AB  - This paper shows results of calf welfare risk assessment at intensive breeding farms. Assessment has been conducted on the basis of housing conditions which can have negative influence on welfare of cattle, especially in calf category considering their needs. According to analysis results very good housing conditions were confirmed in open shed rearing stall (C) and closed type rearing stall without feeding yard (A), whilst in closed rearing stall with feeding yard (B) housing conditions were estimated as acceptable. Based on collected data about housing conditions, we have estimated that the least risk for calf welfare is at C farm, slightly higher at A farm and the highest at B farm. Data about housing conditions and analysis of potential welfare risk factors show possible causes for already present health and other problems with animals, which also can reappear in future. However for that reason, applying described methods can increase rearing conditions and increase production at cattle farms.
AB  - U ovom radu prikazani su rezultati procene rizika po dobrobit teladi na farmi sa intenzivnim načinom gajenja. Procena je izvršena na osnovu faktora vezanih za uslove smeštaja koji mogu da imaju negativan uticaj na dobrobit goveda u kategoriji teladi, uzimajući u obzir njihove životne potrebe. Prema rezultatima analize, vrlo dobri uslovi smeštaja teladi utvrđeni su u otvorenom objektu (C) i zatvorenom objektu bez ispusta (A), dok su u zatvorenom objektu sa ispustom (B) uslovi procenjeni kao dobri. Na osnovu dobijenih podataka o smeštajnim uslovima, procenjeno je da u objektu C postoji najmanji rizik po dobrobit teladi, nešto veći u objektu A, a najveći u objektu B. Podaci o smeštajnim uslovima i analiza potencijalnih rizika po dobrobit ukazuju na moguće uzroke već prisutnih zdravstvenih i drugih problema kod životinja, kao i na probleme koji mogu da se jave u budućnosti. Iz tog razloga, primena opisanih metoda može da doprinese poboljšanju uslova gajenja i proizvodnih rezultata na farmama goveda.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd
C3  - Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
T1  - Housing conditions in calves welfare risk assessment
T1  - Uslovi smeštaja u proceni rizika po dobrobit teladi
EP  - 292
IS  - 3
SP  - 283
VL  - 55
DO  - 10.2298/JAS1003283R
ER  - 
@conference{
author = "Relić, Renata and Bojkovski, Jovan",
year = "2010",
abstract = "This paper shows results of calf welfare risk assessment at intensive breeding farms. Assessment has been conducted on the basis of housing conditions which can have negative influence on welfare of cattle, especially in calf category considering their needs. According to analysis results very good housing conditions were confirmed in open shed rearing stall (C) and closed type rearing stall without feeding yard (A), whilst in closed rearing stall with feeding yard (B) housing conditions were estimated as acceptable. Based on collected data about housing conditions, we have estimated that the least risk for calf welfare is at C farm, slightly higher at A farm and the highest at B farm. Data about housing conditions and analysis of potential welfare risk factors show possible causes for already present health and other problems with animals, which also can reappear in future. However for that reason, applying described methods can increase rearing conditions and increase production at cattle farms., U ovom radu prikazani su rezultati procene rizika po dobrobit teladi na farmi sa intenzivnim načinom gajenja. Procena je izvršena na osnovu faktora vezanih za uslove smeštaja koji mogu da imaju negativan uticaj na dobrobit goveda u kategoriji teladi, uzimajući u obzir njihove životne potrebe. Prema rezultatima analize, vrlo dobri uslovi smeštaja teladi utvrđeni su u otvorenom objektu (C) i zatvorenom objektu bez ispusta (A), dok su u zatvorenom objektu sa ispustom (B) uslovi procenjeni kao dobri. Na osnovu dobijenih podataka o smeštajnim uslovima, procenjeno je da u objektu C postoji najmanji rizik po dobrobit teladi, nešto veći u objektu A, a najveći u objektu B. Podaci o smeštajnim uslovima i analiza potencijalnih rizika po dobrobit ukazuju na moguće uzroke već prisutnih zdravstvenih i drugih problema kod životinja, kao i na probleme koji mogu da se jave u budućnosti. Iz tog razloga, primena opisanih metoda može da doprinese poboljšanju uslova gajenja i proizvodnih rezultata na farmama goveda.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd",
journal = "Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)",
title = "Housing conditions in calves welfare risk assessment, Uslovi smeštaja u proceni rizika po dobrobit teladi",
pages = "292-283",
number = "3",
volume = "55",
doi = "10.2298/JAS1003283R"
}
Relić, R.,& Bojkovski, J.. (2010). Housing conditions in calves welfare risk assessment. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd., 55(3), 283-292.
https://doi.org/10.2298/JAS1003283R
Relić R, Bojkovski J. Housing conditions in calves welfare risk assessment. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade). 2010;55(3):283-292.
doi:10.2298/JAS1003283R .
Relić, Renata, Bojkovski, Jovan, "Housing conditions in calves welfare risk assessment" in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade), 55, no. 3 (2010):283-292,
https://doi.org/10.2298/JAS1003283R . .
5

Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms

Hristov, Slavča; Stanković, Branislav

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Stanković, Branislav
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2100
AB  - In this paper the most significant welfare oversights on two cattle and two pig farms with intensive breeding system, as well as on nine cattle and two pig farms on private breeding farms are discussed. The results concerning cattle and pig welfare were derived after calculating several indicator types (behavior of breeders towards animals, animal needs indicators, animal behavior, health condition, feeding and productivity indicators). Most frequent oversights were that, that there were no plans about providing welfare and resolving health condition, then spatial, microclimatic and hygienic conditions which lead to technopatia and etopathias and reduction of production results. Based on derived data we can conclude that it is necessary to define standards of welfare in cattle and pig breeding, and according to which create appropriate plans for securing welfare for this animal species, which will be improved in time.
AB  - U ovom radu razmatrani su najznačajniji propusti u obezbeđenju dobrobiti životinja na dve farme goveda i dve farme svinja sa intenzivnim sistemom gajenja, kao i devet farmi goveda i tri farme svinja kod individualnih proizvođača. Rezultati koji se odnose na obezbeđenje dobrobiti goveda i svinja su dobijeni na osnovu sagledavanja indikatora odnosa odgajivača prema životinjama, zatim indikatora potreba životinja, ponašanja, zdravstvenog stanja, ishrane i produktivnosti. Najčešći propusti u obezbeđenju dobrobiti ovih vrsta životinja ogledaju se u nepostojanju plana obezbeđenja dobrobiti i zdravstvenog stanja, zatim prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova, koji dovode do pojave tehnopatija i etopatija i smanjenja proizvodnih rezultata. Na osnovu utvrđenih rezultata zaključuje se da je potrebno definisati standarde dobrobiti u gajenju goveda i svinja u našoj zemlji i na osnovu njih odgovarajuće planove za obezbeđenje dobrobiti ovih vrsta životinja, koji bi se vremenom usavršavali.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms
T1  - Najznačajniji propusti u obezbeđenju dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja
EP  - 102
IS  - 3-4
SP  - 95
VL  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2100
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Stanković, Branislav",
year = "2009",
abstract = "In this paper the most significant welfare oversights on two cattle and two pig farms with intensive breeding system, as well as on nine cattle and two pig farms on private breeding farms are discussed. The results concerning cattle and pig welfare were derived after calculating several indicator types (behavior of breeders towards animals, animal needs indicators, animal behavior, health condition, feeding and productivity indicators). Most frequent oversights were that, that there were no plans about providing welfare and resolving health condition, then spatial, microclimatic and hygienic conditions which lead to technopatia and etopathias and reduction of production results. Based on derived data we can conclude that it is necessary to define standards of welfare in cattle and pig breeding, and according to which create appropriate plans for securing welfare for this animal species, which will be improved in time., U ovom radu razmatrani su najznačajniji propusti u obezbeđenju dobrobiti životinja na dve farme goveda i dve farme svinja sa intenzivnim sistemom gajenja, kao i devet farmi goveda i tri farme svinja kod individualnih proizvođača. Rezultati koji se odnose na obezbeđenje dobrobiti goveda i svinja su dobijeni na osnovu sagledavanja indikatora odnosa odgajivača prema životinjama, zatim indikatora potreba životinja, ponašanja, zdravstvenog stanja, ishrane i produktivnosti. Najčešći propusti u obezbeđenju dobrobiti ovih vrsta životinja ogledaju se u nepostojanju plana obezbeđenja dobrobiti i zdravstvenog stanja, zatim prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova, koji dovode do pojave tehnopatija i etopatija i smanjenja proizvodnih rezultata. Na osnovu utvrđenih rezultata zaključuje se da je potrebno definisati standarde dobrobiti u gajenju goveda i svinja u našoj zemlji i na osnovu njih odgovarajuće planove za obezbeđenje dobrobiti ovih vrsta životinja, koji bi se vremenom usavršavali.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms, Najznačajniji propusti u obezbeđenju dobrobiti životinja na farmama goveda i svinja",
pages = "102-95",
number = "3-4",
volume = "15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2100"
}
Hristov, S.,& Stanković, B.. (2009). Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 15(3-4), 95-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2100
Hristov S, Stanković B. Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2009;15(3-4):95-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2100 .
Hristov, Slavča, Stanković, Branislav, "Most significant animal welfare oversights at cattle and pig farms" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 15, no. 3-4 (2009):95-102,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2100 .

Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows

Hristov, Slavča; Relić, Renata

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Relić, Renata
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2069
AB  - In this paper, results of housing conditions estimation regarding minimal standards of welfare are presented. Data are collected from the farm where, depending on production cycle phase dairy cows are kept loose or tied in close stalls. Assessment is achieved due average sum of points for spatial, hygienic and microclimate parameters, and housing in all stalls is estimated as 'good' (from possible 0 to 5 points conditions in loose and tied system stall are estimated with 3,00 and 2,63 points). These grades show that in the main, at examined farm minimal standards and animal needs regarding housing conditions are satisfied. Furthermore, they indicate presence of some failures which influence that lower grade for certain parameters is given. Determination of failures is first step in carrying out of problems regarding housing conditions, what leads to improvement of welfare and production results at the farm. That could be reason for more frequent applying of here described system of assessment, and is important for quick and routine checking of housing conditions and dairy cows welfare at farms in our country.
AB  - U ovom radu su prikazani rezultati ocene uslova smeštaja u pogledu ispunjenja minimalnih standarda dobrobiti. Podaci su prikupljeni na farmi mlečnih krava koje se, zavisno od faze proizvodnog ciklusa, drže slobodno ili vezano u stajama zatvorenog tipa. Procena je izvršena na osnovu prosečne ocene parametara koji određuju prostorne, higijenske i mikroklimatske uslove, pri čemu je smeštaj u svim stajama ocenjen kao 'dobar' (od mogućih 0 do 5 bodova, uslovi u staji za slobodno držanje ocenjeni su sa 3,00 a u staji za vezano držanje sa 2,63 boda). Ove ocene ukazuju da su na ispitivanoj farmi minimalni standardi i potrebe životinja u pogledu uslova smeštaja u većoj meri zadovoljeni, ali i da postoje propusti zbog kojih je data niža ocena za pojedine parametre. Utvrđivanje propusta prvi je korak u rešavanju problema koji se tiču uslova gajenja, što vodi ka poboljšanju dobrobiti i proizvodnih rezultata. To može biti razlog za redovnu primenu ovde opisanog sistema procene i ima značaja za brzo i rutinsko sagledavanje uslova smeštaja i dobrobiti mlečnih krava na farmama u našoj zemlji.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows
T1  - Ocena uslova smeštaja sa osvrtom na dobrobit krava
EP  - 88
IS  - 3-4
SP  - 79
VL  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2069
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Relić, Renata",
year = "2009",
abstract = "In this paper, results of housing conditions estimation regarding minimal standards of welfare are presented. Data are collected from the farm where, depending on production cycle phase dairy cows are kept loose or tied in close stalls. Assessment is achieved due average sum of points for spatial, hygienic and microclimate parameters, and housing in all stalls is estimated as 'good' (from possible 0 to 5 points conditions in loose and tied system stall are estimated with 3,00 and 2,63 points). These grades show that in the main, at examined farm minimal standards and animal needs regarding housing conditions are satisfied. Furthermore, they indicate presence of some failures which influence that lower grade for certain parameters is given. Determination of failures is first step in carrying out of problems regarding housing conditions, what leads to improvement of welfare and production results at the farm. That could be reason for more frequent applying of here described system of assessment, and is important for quick and routine checking of housing conditions and dairy cows welfare at farms in our country., U ovom radu su prikazani rezultati ocene uslova smeštaja u pogledu ispunjenja minimalnih standarda dobrobiti. Podaci su prikupljeni na farmi mlečnih krava koje se, zavisno od faze proizvodnog ciklusa, drže slobodno ili vezano u stajama zatvorenog tipa. Procena je izvršena na osnovu prosečne ocene parametara koji određuju prostorne, higijenske i mikroklimatske uslove, pri čemu je smeštaj u svim stajama ocenjen kao 'dobar' (od mogućih 0 do 5 bodova, uslovi u staji za slobodno držanje ocenjeni su sa 3,00 a u staji za vezano držanje sa 2,63 boda). Ove ocene ukazuju da su na ispitivanoj farmi minimalni standardi i potrebe životinja u pogledu uslova smeštaja u većoj meri zadovoljeni, ali i da postoje propusti zbog kojih je data niža ocena za pojedine parametre. Utvrđivanje propusta prvi je korak u rešavanju problema koji se tiču uslova gajenja, što vodi ka poboljšanju dobrobiti i proizvodnih rezultata. To može biti razlog za redovnu primenu ovde opisanog sistema procene i ima značaja za brzo i rutinsko sagledavanje uslova smeštaja i dobrobiti mlečnih krava na farmama u našoj zemlji.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows, Ocena uslova smeštaja sa osvrtom na dobrobit krava",
pages = "88-79",
number = "3-4",
volume = "15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2069"
}
Hristov, S.,& Relić, R.. (2009). Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 15(3-4), 79-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2069
Hristov S, Relić R. Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2009;15(3-4):79-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2069 .
Hristov, Slavča, Relić, Renata, "Estimation of housing conditions regarding to welfare of dairy cows" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 15, no. 3-4 (2009):79-88,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2069 .

Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions

Hristov, Slavča; Stanković, Branislav; Petrujkić, Tihomir

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Petrujkić, Tihomir
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1959
AB  - In this paper the essential elements concerning cattle and swine rearing and growing conditions were given in order to establish welfare and biosecurity standards. These elements were formed according to detailed annual investigations on 11 cattle and 5 swine farms and include relevant spatial, microclimate and hygienic conditions. In order to establish welfare standards, certain spatial conditions have higher importance, such as correct construction and maintenance of beds, pens and yards, and type and quality of materials used to build beds and walls. It is necessary to enable movement of animals in stables and yards as basic physiological and ethologic needs, according to latest scientific data. Also, optimal temperature, relative humidity and air velocity insuring have to be considered, as well as quality ventilation in order to establish and preserve optimal microclimate conditions. Also, it must be pointed out that hygiene maintenance of stable surfaces and animal bodies on a regular bases is essential. Basic principles and criteria for welfare level assessment are given in this paper. According to results obtained in previous investigations, special attention is given to possibilities to correct rearing and growing conditions in cattle and swine farms in our country. .
AB  - U radu se detaljno razmatraju osnovni elementi uslova smeštaja i držanja goveda i svinja u cilju formulisanja standarda dobrobiti i biosigurnosti. Ovi elementi, koji obuhvataju relevantne prostorne, mikroklimatske i higijenske uslove gajenja različitih kategorija goveda i svinja, definisani su na osnovu detaljnih jednogodišnjih istraživanja na 11 farmi goveda i 5 farmi svinja u našoj zemlji. Od prostornih uslova za formulisanje standarda dobrobiti i biosigurnosti u radu se naročito ističe značaj korektne izgradnje i redovnog održavanja higijene ležišta, boksova i ispusta. U formulisanju standarda dobrobiti i biosigurnosti naročita pažnja se posvećuje osobinama materijala koji se koriste za izgradnju zidova i ležišta staja, obezbeđenju površina za ležanje i mogućnostima kretanja u stajama i ispustima koje zadovoljavaju fiziološke i etološke potrebe u skladu sa najnovijim naučnim saznanjima. Od mikroklimatskih faktora razmatra se značaj obezbeđenja odgovarajuće temperature, relativne vlažnosti i brzine strujanja vazduha. U radu se, pored navedenog, ističe značaj obezbeđenja odgovarajuće ventilacije u stajama radi očuvanja optimalnih mikroklimatskih uslova (uklanjanje čestica prašine i gasova neprijatnog mirisa). Od higijenskih uslova naglašava se redovno održavanje higijene stajskih površina i tela svih kategorija goveda i svinja. U radu su izneti osnovni principi i kriterijumi za procenu nivoa dobrobiti i biosigurnosti. Na osnovu utvrđenih rezultata u jednogodišnjem istraživanju posebno se razmatraju mogućnosti korekcije uslova smeštaja i držanja goveda na farmama u našoj zemlji.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions
T1  - Standardi dobrobiti i biosigurnosti na farmama goveda i svinja - uslovi smeštaja i držanja goveda i svinja
EP  - 379
IS  - 5-6
SP  - 369
VL  - 63
DO  - 10.2298/VETGL0906369H
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Stanković, Branislav and Petrujkić, Tihomir",
year = "2009",
abstract = "In this paper the essential elements concerning cattle and swine rearing and growing conditions were given in order to establish welfare and biosecurity standards. These elements were formed according to detailed annual investigations on 11 cattle and 5 swine farms and include relevant spatial, microclimate and hygienic conditions. In order to establish welfare standards, certain spatial conditions have higher importance, such as correct construction and maintenance of beds, pens and yards, and type and quality of materials used to build beds and walls. It is necessary to enable movement of animals in stables and yards as basic physiological and ethologic needs, according to latest scientific data. Also, optimal temperature, relative humidity and air velocity insuring have to be considered, as well as quality ventilation in order to establish and preserve optimal microclimate conditions. Also, it must be pointed out that hygiene maintenance of stable surfaces and animal bodies on a regular bases is essential. Basic principles and criteria for welfare level assessment are given in this paper. According to results obtained in previous investigations, special attention is given to possibilities to correct rearing and growing conditions in cattle and swine farms in our country. ., U radu se detaljno razmatraju osnovni elementi uslova smeštaja i držanja goveda i svinja u cilju formulisanja standarda dobrobiti i biosigurnosti. Ovi elementi, koji obuhvataju relevantne prostorne, mikroklimatske i higijenske uslove gajenja različitih kategorija goveda i svinja, definisani su na osnovu detaljnih jednogodišnjih istraživanja na 11 farmi goveda i 5 farmi svinja u našoj zemlji. Od prostornih uslova za formulisanje standarda dobrobiti i biosigurnosti u radu se naročito ističe značaj korektne izgradnje i redovnog održavanja higijene ležišta, boksova i ispusta. U formulisanju standarda dobrobiti i biosigurnosti naročita pažnja se posvećuje osobinama materijala koji se koriste za izgradnju zidova i ležišta staja, obezbeđenju površina za ležanje i mogućnostima kretanja u stajama i ispustima koje zadovoljavaju fiziološke i etološke potrebe u skladu sa najnovijim naučnim saznanjima. Od mikroklimatskih faktora razmatra se značaj obezbeđenja odgovarajuće temperature, relativne vlažnosti i brzine strujanja vazduha. U radu se, pored navedenog, ističe značaj obezbeđenja odgovarajuće ventilacije u stajama radi očuvanja optimalnih mikroklimatskih uslova (uklanjanje čestica prašine i gasova neprijatnog mirisa). Od higijenskih uslova naglašava se redovno održavanje higijene stajskih površina i tela svih kategorija goveda i svinja. U radu su izneti osnovni principi i kriterijumi za procenu nivoa dobrobiti i biosigurnosti. Na osnovu utvrđenih rezultata u jednogodišnjem istraživanju posebno se razmatraju mogućnosti korekcije uslova smeštaja i držanja goveda na farmama u našoj zemlji.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions, Standardi dobrobiti i biosigurnosti na farmama goveda i svinja - uslovi smeštaja i držanja goveda i svinja",
pages = "379-369",
number = "5-6",
volume = "63",
doi = "10.2298/VETGL0906369H"
}
Hristov, S., Stanković, B.,& Petrujkić, T.. (2009). Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 63(5-6), 369-379.
https://doi.org/10.2298/VETGL0906369H
Hristov S, Stanković B, Petrujkić T. Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions. in Veterinarski glasnik. 2009;63(5-6):369-379.
doi:10.2298/VETGL0906369H .
Hristov, Slavča, Stanković, Branislav, Petrujkić, Tihomir, "Welfare and biosecurity standards for dairy cow and pig farms: Cattle and swine rearing conditions" in Veterinarski glasnik, 63, no. 5-6 (2009):369-379,
https://doi.org/10.2298/VETGL0906369H . .

Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth

Kirovski, Danijela; Šamanc, Horea; Fratrić, Natalija; Gvozdić, Dragan; Hristov, Slavča; Sladojević, Željko; Mircu, Calin; Tulcan, Camelia

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Šamanc, Horea
AU  - Fratrić, Natalija
AU  - Gvozdić, Dragan
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Sladojević, Željko
AU  - Mircu, Calin
AU  - Tulcan, Camelia
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1958
AB  - The objective of this work was to examine whether concentrations of cortisol, insulin-like growth factor-I (IGF-I) and immunoglobulin G class (IgG), in fact blood parameters which are believed to be of extreme importance in the postnatal survival of calves, are dependant on the body mass of calves at birth. Investigations were performed on 12 newborn calves of the Holstein-Friesian breed, placed into two groups on the grounds of their body mass at birth. The first group (n=6) comprised calves whose body mass was more than 35 kg at birth (41.67±3.08 kg), while the second group (n=6) comprised calves whose body mass at birth was less than 35 kg (32.00±3.58 kg). Blood samples were taken immediately preceding the consuming of colostrum, as well as at 32 hours of neonatal life. Cortisol and IGF-I concentrations were determined in blood serum samples taken immediately before colostrum consumption, while IgG concentration was determined in the samples taken 32 hours after the birth of the calves. The cortisol concentration in calves born with a greater body mass (61.51±32.78 nmol/l) was lower (p=0.052) than in calves born with a smaller body mass (94.89±17.74 nmol/l). A significant negative correlation (r= -0.592; p lt 0.05) was established between the body mass of calves at birth and the cortisol concentration. The IGF-I concentration determined immediately following birth in calves with a greater boy mass at birth (10.17±1.71 nmol/l) was statistically significantly higher (p lt 0.05) in comparison with calves born with a smaller body mass (7.04±1.15 nmol/l). There was a significant positive correlation (r = 0.519; p lt 0.10) between the body mass of calves at birth and the IGF-I concentration. Thirty-two hours following birth, the IgG concentration in blood serum of calves born with a bigger body mass (18.72±1.99 g/l) was significantly higher (p lt 0.05) than in calves born with a smaller body mass (11.68±4.79 g/l). A significant positive correlation was established between the body mass of calves at birth and the IgG concentration determined at 32 hours of neonatal life (r = 0.620; p lt 0.05). The obtained results point to the conclusion that calves of body mass over 35 kg at birth are better adapted to the conditions of the outer environment in comparison with calves born with a body mass of less than 35 kg. .
AB  - Cilj ovog rada je da se ispita da li koncentracije kortizola, insulinusličnog faktora rasta-I (IGF-I) i imunoglobulina klase G (IgG), odnosno parametara krvi za koje se smatra da su izuzetno značajni za postnatalni opstanak teladi, zavise od telesne mase teladi na rođenju. Ispitivanja su izvršena na 12 novorođenih teladi Holštajn-Frizijske rase, razdvojenih u dve grupe na osnovu telesne mase na rođenju. U prvu grupu (n=6) svrstana su telad čija je telesna masa bila veća od 35 kg na rođenju (41,67±3,08 kg), dok su u drugu grupu (n=6) svrstana telad čija je telesna masa na rođenju bila manja od 35 kg (32,00±3,58kg). Neposredno pre napajanja kolostrumom, kao i 32. sata neonatalnog života, uzeti su uzorci krvi. U uzorcima krvnog seruma uzetim neposredno pre napajanja kolostrumom određivana je koncentracija kortizola i IGF-I, dok je u uzorcima uzetim 32 sata nakon rođenja teladi određivana koncentracija IgG. Koncentracija kortizola kod teladi rođene sa većom telesnom masom (61,51±32,78 nmol/l) je bila niža (p= 0,052) nego kod teladi rođenih sa nižom telesnom masom (94,89± 17,74 nmol/l). Utvrđena je značajna negativna korelacija (r=-0,592; p lt 0,05) između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije kortizola. Koncentracija IGF-I određena neposredno nakon rođenja kod teladi sa većom telesnom masom na rođenju (10,17±1,71 nmol/l) bila je statistički značajno veća (p lt 0,05) u odnosu na telad rođenu sa nižom telesnom masom (7,04±1,15 nmol/l). Postojala je značajna pozitivna korelacija (r=0,519; p lt 0,10), između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije IGF-I. Trideset dva sata nakon rođenja koncentracija IgG u krvnom serumu teladi rođene sa višom telesnom masom (18,72± 1,99 g/l) je bila značajno viša (p lt 0,05) nego kod teladi rođene sa nižom telesnom masom (11,68±4,79 g/l). Utvrđena je značajna pozitivna korelacija između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije IgG određene trideset i drugog sata neonatalnog života (r=0,620; p lt 0,05). Dobijeni rezultati upućuju na zaključak da su telad telesne mase preko 35 kg na rođenju bolje adaptirana na uslove spoljašnje sredine u odnosu na telad koja su rođena sa telesnom masom manjom od 35 kilograma. .
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth
T1  - Koncentracija kortizola, insulinu sličnog faktora rasta-I i imunoglobulina G-klase u krvi neonatalne teladi različite telesne mase na rođenju
EP  - 329
IS  - 5-6
SP  - 321
VL  - 63
DO  - 10.2298/VETGL0906321K
ER  - 
@article{
author = "Kirovski, Danijela and Šamanc, Horea and Fratrić, Natalija and Gvozdić, Dragan and Hristov, Slavča and Sladojević, Željko and Mircu, Calin and Tulcan, Camelia",
year = "2009",
abstract = "The objective of this work was to examine whether concentrations of cortisol, insulin-like growth factor-I (IGF-I) and immunoglobulin G class (IgG), in fact blood parameters which are believed to be of extreme importance in the postnatal survival of calves, are dependant on the body mass of calves at birth. Investigations were performed on 12 newborn calves of the Holstein-Friesian breed, placed into two groups on the grounds of their body mass at birth. The first group (n=6) comprised calves whose body mass was more than 35 kg at birth (41.67±3.08 kg), while the second group (n=6) comprised calves whose body mass at birth was less than 35 kg (32.00±3.58 kg). Blood samples were taken immediately preceding the consuming of colostrum, as well as at 32 hours of neonatal life. Cortisol and IGF-I concentrations were determined in blood serum samples taken immediately before colostrum consumption, while IgG concentration was determined in the samples taken 32 hours after the birth of the calves. The cortisol concentration in calves born with a greater body mass (61.51±32.78 nmol/l) was lower (p=0.052) than in calves born with a smaller body mass (94.89±17.74 nmol/l). A significant negative correlation (r= -0.592; p lt 0.05) was established between the body mass of calves at birth and the cortisol concentration. The IGF-I concentration determined immediately following birth in calves with a greater boy mass at birth (10.17±1.71 nmol/l) was statistically significantly higher (p lt 0.05) in comparison with calves born with a smaller body mass (7.04±1.15 nmol/l). There was a significant positive correlation (r = 0.519; p lt 0.10) between the body mass of calves at birth and the IGF-I concentration. Thirty-two hours following birth, the IgG concentration in blood serum of calves born with a bigger body mass (18.72±1.99 g/l) was significantly higher (p lt 0.05) than in calves born with a smaller body mass (11.68±4.79 g/l). A significant positive correlation was established between the body mass of calves at birth and the IgG concentration determined at 32 hours of neonatal life (r = 0.620; p lt 0.05). The obtained results point to the conclusion that calves of body mass over 35 kg at birth are better adapted to the conditions of the outer environment in comparison with calves born with a body mass of less than 35 kg. ., Cilj ovog rada je da se ispita da li koncentracije kortizola, insulinusličnog faktora rasta-I (IGF-I) i imunoglobulina klase G (IgG), odnosno parametara krvi za koje se smatra da su izuzetno značajni za postnatalni opstanak teladi, zavise od telesne mase teladi na rođenju. Ispitivanja su izvršena na 12 novorođenih teladi Holštajn-Frizijske rase, razdvojenih u dve grupe na osnovu telesne mase na rođenju. U prvu grupu (n=6) svrstana su telad čija je telesna masa bila veća od 35 kg na rođenju (41,67±3,08 kg), dok su u drugu grupu (n=6) svrstana telad čija je telesna masa na rođenju bila manja od 35 kg (32,00±3,58kg). Neposredno pre napajanja kolostrumom, kao i 32. sata neonatalnog života, uzeti su uzorci krvi. U uzorcima krvnog seruma uzetim neposredno pre napajanja kolostrumom određivana je koncentracija kortizola i IGF-I, dok je u uzorcima uzetim 32 sata nakon rođenja teladi određivana koncentracija IgG. Koncentracija kortizola kod teladi rođene sa većom telesnom masom (61,51±32,78 nmol/l) je bila niža (p= 0,052) nego kod teladi rođenih sa nižom telesnom masom (94,89± 17,74 nmol/l). Utvrđena je značajna negativna korelacija (r=-0,592; p lt 0,05) između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije kortizola. Koncentracija IGF-I određena neposredno nakon rođenja kod teladi sa većom telesnom masom na rođenju (10,17±1,71 nmol/l) bila je statistički značajno veća (p lt 0,05) u odnosu na telad rođenu sa nižom telesnom masom (7,04±1,15 nmol/l). Postojala je značajna pozitivna korelacija (r=0,519; p lt 0,10), između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije IGF-I. Trideset dva sata nakon rođenja koncentracija IgG u krvnom serumu teladi rođene sa višom telesnom masom (18,72± 1,99 g/l) je bila značajno viša (p lt 0,05) nego kod teladi rođene sa nižom telesnom masom (11,68±4,79 g/l). Utvrđena je značajna pozitivna korelacija između telesne mase teladi na rođenju i koncentracije IgG određene trideset i drugog sata neonatalnog života (r=0,620; p lt 0,05). Dobijeni rezultati upućuju na zaključak da su telad telesne mase preko 35 kg na rođenju bolje adaptirana na uslove spoljašnje sredine u odnosu na telad koja su rođena sa telesnom masom manjom od 35 kilograma. .",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth, Koncentracija kortizola, insulinu sličnog faktora rasta-I i imunoglobulina G-klase u krvi neonatalne teladi različite telesne mase na rođenju",
pages = "329-321",
number = "5-6",
volume = "63",
doi = "10.2298/VETGL0906321K"
}
Kirovski, D., Šamanc, H., Fratrić, N., Gvozdić, D., Hristov, S., Sladojević, Ž., Mircu, C.,& Tulcan, C.. (2009). Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 63(5-6), 321-329.
https://doi.org/10.2298/VETGL0906321K
Kirovski D, Šamanc H, Fratrić N, Gvozdić D, Hristov S, Sladojević Ž, Mircu C, Tulcan C. Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth. in Veterinarski glasnik. 2009;63(5-6):321-329.
doi:10.2298/VETGL0906321K .
Kirovski, Danijela, Šamanc, Horea, Fratrić, Natalija, Gvozdić, Dragan, Hristov, Slavča, Sladojević, Željko, Mircu, Calin, Tulcan, Camelia, "Concentration of cortisol, insulin-like growth factor-I and immunoglobulin G class in blood of neonatal calves of different body mass at birth" in Veterinarski glasnik, 63, no. 5-6 (2009):321-329,
https://doi.org/10.2298/VETGL0906321K . .

Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production

Hristov, Slavča; Stanković, Branislav

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Stanković, Branislav
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1896
AB  - Evaluation of welfare and biosecurity indicators: (1) management, planning and organization of welfare protection and biosecurity, (2) personnel capacities in providing welfare and biosecurity, (3) breeders attitude towards animals needs, (4) welfare and biosecurity plans, (5) animals surveillance and inspection, (6) animal treatment, (7) spacing and housing, (8) microclimate and (9) hygienic conditions, (10) feeding and watering, (11) behaviour, (12) health status, (13) productivity, (14) distress indicators and (15) biosecurity results on two dairy farms are given in this paper. Methods developed by Sandrum et al. (1994), Bartussek (2000), Keeling and Veisseir (2005) and Blokhuis (2008), modified for domestic growing conditions, were used to create parameters and indicators of welfare and biosecurity. Therefore, grade scale was defined: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, but there are resources for improvement, (0) insufficient, with no resources for improvement. Final rank was formed as average indicators grade, according scale: 0-1,99 insufficient, 2,00-2,49 sufficient, 2,5-3,49 good, 3,5 - 4,49 very good, 4,5 - 5,00 excellent. SWOT analysis was also used to establish advantages, limitations and possibilities for animal welfare and biosecurity of production improvement. The most important limitations are considering lack of training of personnel to fulfill standards and lack of welfare and biosecurity plans and all technology procedures descriptions, failures to fulfil spacing, microclimate and hygienic conditions, which had deleterious reflection on health status and production. Full circle indicators list with a numerous parameters could be useful for systematic evaluation of welfare and biosecurity quality.
AB  - U radu se razmatraju rezultati procene najznačajnijih indikatora dobrobiti i biosigurnosti na dve farme goveda, i to: (1) upravljanje, planiranje i organizacija zaštite dobrobiti i biosigurnosti, (2) kapaciteti zaposlenih lica u vezi obezbeđenja dobrobiti i biosigurnosti, (3) odnos odgajivača prema potrebama životinja, (4) plan obezbeđenja dobrobiti i biosigurnosti, (5) nadgledanje i inspekcija životinja, (6) postupci sa životinjama, (7) prostorni i smeštajni uslovi, (8) mikroklimatski uslovi i (9) higijenski uslovi, (10) ishrana i napajanje, (11) ponašanje, (12) zdravstveno stanje, (13) produktivnost, (14) indikatori distresa i (15) biosigurnost. U formulisanju pokazatelja i indikatora dobrobiti životinja korišćene su metode Sandruma i sar. (1994), Bartusseka (2000), Keelinga i Veisseira (2005) i Blokhuisa (2008) uz modifikacije neophodne za naše uslove gajenja. Za procenu parametara i indikatora dobrobiti definisane su ocene: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. Konačna ocena dobrobiti i biosigurnosti formirana je na osnovu prosečnih ocena indikatora. Rezultati su tumačeni na osnovu skale: 0- 1,99 nedovoljan, 2,00-2,49 dovoljan, 2,5-3,49 dobar, 3,5 - 4,49 vrlo dobar, 4,5 - 5,00 odličan. Primenjena je i SWOT analiza radi utvrđivanja prednosti, ograničenja i mogućnosti unapređenja dobrobiti životinja i biosigurnosti u proizvodnji. Najznačajnija ograničenja se odnose na neobučenost zaposlenih lica u vezi standarda i nepostojanje planova dobrobiti i biosigurnosti i opisa procedura za sve faze proizvodnje, propuste u obezbeđenju prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja, što se negativno odražava na zdravstveno stanje i produktivnost životinja. Zaokružena lista indikatora sa većim brojem parametara može se koristiti za sistematičnu procenu stanja dobrobiti i biosigurnosti.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production
T1  - Procena indikatora dobrobiti i biosigurnosti u gajenju goveda
EP  - 630
IS  - 5-6-2
SP  - 623
VL  - 25
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1896
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Stanković, Branislav",
year = "2009",
abstract = "Evaluation of welfare and biosecurity indicators: (1) management, planning and organization of welfare protection and biosecurity, (2) personnel capacities in providing welfare and biosecurity, (3) breeders attitude towards animals needs, (4) welfare and biosecurity plans, (5) animals surveillance and inspection, (6) animal treatment, (7) spacing and housing, (8) microclimate and (9) hygienic conditions, (10) feeding and watering, (11) behaviour, (12) health status, (13) productivity, (14) distress indicators and (15) biosecurity results on two dairy farms are given in this paper. Methods developed by Sandrum et al. (1994), Bartussek (2000), Keeling and Veisseir (2005) and Blokhuis (2008), modified for domestic growing conditions, were used to create parameters and indicators of welfare and biosecurity. Therefore, grade scale was defined: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, but there are resources for improvement, (0) insufficient, with no resources for improvement. Final rank was formed as average indicators grade, according scale: 0-1,99 insufficient, 2,00-2,49 sufficient, 2,5-3,49 good, 3,5 - 4,49 very good, 4,5 - 5,00 excellent. SWOT analysis was also used to establish advantages, limitations and possibilities for animal welfare and biosecurity of production improvement. The most important limitations are considering lack of training of personnel to fulfill standards and lack of welfare and biosecurity plans and all technology procedures descriptions, failures to fulfil spacing, microclimate and hygienic conditions, which had deleterious reflection on health status and production. Full circle indicators list with a numerous parameters could be useful for systematic evaluation of welfare and biosecurity quality., U radu se razmatraju rezultati procene najznačajnijih indikatora dobrobiti i biosigurnosti na dve farme goveda, i to: (1) upravljanje, planiranje i organizacija zaštite dobrobiti i biosigurnosti, (2) kapaciteti zaposlenih lica u vezi obezbeđenja dobrobiti i biosigurnosti, (3) odnos odgajivača prema potrebama životinja, (4) plan obezbeđenja dobrobiti i biosigurnosti, (5) nadgledanje i inspekcija životinja, (6) postupci sa životinjama, (7) prostorni i smeštajni uslovi, (8) mikroklimatski uslovi i (9) higijenski uslovi, (10) ishrana i napajanje, (11) ponašanje, (12) zdravstveno stanje, (13) produktivnost, (14) indikatori distresa i (15) biosigurnost. U formulisanju pokazatelja i indikatora dobrobiti životinja korišćene su metode Sandruma i sar. (1994), Bartusseka (2000), Keelinga i Veisseira (2005) i Blokhuisa (2008) uz modifikacije neophodne za naše uslove gajenja. Za procenu parametara i indikatora dobrobiti definisane su ocene: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. Konačna ocena dobrobiti i biosigurnosti formirana je na osnovu prosečnih ocena indikatora. Rezultati su tumačeni na osnovu skale: 0- 1,99 nedovoljan, 2,00-2,49 dovoljan, 2,5-3,49 dobar, 3,5 - 4,49 vrlo dobar, 4,5 - 5,00 odličan. Primenjena je i SWOT analiza radi utvrđivanja prednosti, ograničenja i mogućnosti unapređenja dobrobiti životinja i biosigurnosti u proizvodnji. Najznačajnija ograničenja se odnose na neobučenost zaposlenih lica u vezi standarda i nepostojanje planova dobrobiti i biosigurnosti i opisa procedura za sve faze proizvodnje, propuste u obezbeđenju prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja, što se negativno odražava na zdravstveno stanje i produktivnost životinja. Zaokružena lista indikatora sa većim brojem parametara može se koristiti za sistematičnu procenu stanja dobrobiti i biosigurnosti.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production, Procena indikatora dobrobiti i biosigurnosti u gajenju goveda",
pages = "630-623",
number = "5-6-2",
volume = "25",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1896"
}
Hristov, S.,& Stanković, B.. (2009). Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 25(5-6-2), 623-630.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1896
Hristov S, Stanković B. Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2009;25(5-6-2):623-630.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1896 .
Hristov, Slavča, Stanković, Branislav, "Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production" in Biotechnology in Animal Husbandry, 25, no. 5-6-2 (2009):623-630,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1896 .

Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows

Bojkovski, Jovan; Valčić, Miroslav; Mirilović, Milorad; Stanković, Branislav

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Mirilović, Milorad
AU  - Stanković, Branislav
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2110
AB  - Clostridium perfringens is the most important cause of clostridial enertitic disease in calves. During one calendar year at one dairy farm we isolated Closridium perfringens type B from calves during suckling period. Purpose of our research was to find the most appropriate therapy for that particular farm. It has been found statistically significant defenses (p lt 0,01) between clinical cases in calves within first six months of the year (20) in comparison with the number of calves with symptoms of enterotoxemia in second half of the year (41). Also, statistically significant differences (p>0,01) were observed as far as season was concerned. In the autumn/winter season incidence 47 sick calves were observed in comparison with spring/summer season when 14 animals became sick. It has not been found statistical significant difference (p>0,05) among two groups as far as mortality was concerned. Average age of the animals with symptoms were 71,63 ± 8,21 days. Average age for fatal cases were 71,63 ± 8,21 days. Average duration of the therapy was 6 days.
AB  - Enterotoksemija uzrokovana sa Cl. perfringens je perakutno oboljenje sa čestim fatalnim ishodom. U ovom radu su izneti podaci o kretanju enterotoksemije teladi uzrokovane sa Cl.perfringens tip B na farmi visoko-mlečnih krava u toku jedne kalendarske godine. Statističkom analizom ustanovljeno je da postoji značajna razlika (p lt 0,01) između broja obolele teladi u prvih šest meseci (20) u odnosu na broj obolele teladi u drugih šest meseci (41). Takođe, ustanovljena je statistički značajna razlika (p lt 0,01) u broju obolele teladi u jesenje-zimskom periodu u odnosu na prolećno-letnji period. U jesenjem-zimskom periodu obolelo je 47 teladi dok je u prolećno-letnjem periodu obolelo 14 teladi. Analizom broja uginule teladi između posmatrana dva perioda vremena, nije ustanovljena statistički značajna razlika (p>0,05). Izračunavanjem deskriptivnih statističkih parametara obolele i uginule teladi ustanovili smo da je prosečna starost obolele teladi na ispitivanoj farmi bila 71,63 ± 8,21 dan, a prosečna starost uginule teladi bila je 77,25 ± 16,39. Ovo ukazuje da je terapija i lečenje obolele teladi trajalo prosečno oko šest dana. Koeficijent varijacije kod uginule teladi je skoro dva puta veći nego kod obolele, što ukazuje na veću varijabilnost vremena lečenja obolele teladi.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows
T1  - Enterotoksemije teladi visoko-mlečnih krava uzrokovane sa Clostridium perfringes tip B
EP  - 214
IS  - 3-4
SP  - 205
VL  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Valčić, Miroslav and Mirilović, Milorad and Stanković, Branislav",
year = "2009",
abstract = "Clostridium perfringens is the most important cause of clostridial enertitic disease in calves. During one calendar year at one dairy farm we isolated Closridium perfringens type B from calves during suckling period. Purpose of our research was to find the most appropriate therapy for that particular farm. It has been found statistically significant defenses (p lt 0,01) between clinical cases in calves within first six months of the year (20) in comparison with the number of calves with symptoms of enterotoxemia in second half of the year (41). Also, statistically significant differences (p>0,01) were observed as far as season was concerned. In the autumn/winter season incidence 47 sick calves were observed in comparison with spring/summer season when 14 animals became sick. It has not been found statistical significant difference (p>0,05) among two groups as far as mortality was concerned. Average age of the animals with symptoms were 71,63 ± 8,21 days. Average age for fatal cases were 71,63 ± 8,21 days. Average duration of the therapy was 6 days., Enterotoksemija uzrokovana sa Cl. perfringens je perakutno oboljenje sa čestim fatalnim ishodom. U ovom radu su izneti podaci o kretanju enterotoksemije teladi uzrokovane sa Cl.perfringens tip B na farmi visoko-mlečnih krava u toku jedne kalendarske godine. Statističkom analizom ustanovljeno je da postoji značajna razlika (p lt 0,01) između broja obolele teladi u prvih šest meseci (20) u odnosu na broj obolele teladi u drugih šest meseci (41). Takođe, ustanovljena je statistički značajna razlika (p lt 0,01) u broju obolele teladi u jesenje-zimskom periodu u odnosu na prolećno-letnji period. U jesenjem-zimskom periodu obolelo je 47 teladi dok je u prolećno-letnjem periodu obolelo 14 teladi. Analizom broja uginule teladi između posmatrana dva perioda vremena, nije ustanovljena statistički značajna razlika (p>0,05). Izračunavanjem deskriptivnih statističkih parametara obolele i uginule teladi ustanovili smo da je prosečna starost obolele teladi na ispitivanoj farmi bila 71,63 ± 8,21 dan, a prosečna starost uginule teladi bila je 77,25 ± 16,39. Ovo ukazuje da je terapija i lečenje obolele teladi trajalo prosečno oko šest dana. Koeficijent varijacije kod uginule teladi je skoro dva puta veći nego kod obolele, što ukazuje na veću varijabilnost vremena lečenja obolele teladi.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows, Enterotoksemije teladi visoko-mlečnih krava uzrokovane sa Clostridium perfringes tip B",
pages = "214-205",
number = "3-4",
volume = "15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110"
}
Bojkovski, J., Valčić, M., Mirilović, M.,& Stanković, B.. (2009). Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 15(3-4), 205-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110
Bojkovski J, Valčić M, Mirilović M, Stanković B. Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2009;15(3-4):205-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110 .
Bojkovski, Jovan, Valčić, Miroslav, Mirilović, Milorad, Stanković, Branislav, "Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 15, no. 3-4 (2009):205-214,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110 .

The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2070
AB  - The most important failures in obtaining required level of biosecurity on dairy and pig farms, based on selected indicators are given in this paper. These indicators are include farm biosecurity level estimation, isolation level, newly acquired animals introduction into the herd, estimation of herd health, employees attitude towards equipment, in-farm traffic, visitors regime, feed safety and watering, manure management, dead animals removal, sanitation, etc. According presented, achieved biosecurity level is mostly satisfying, but there is a lot of critical pints in technological chain where infective agents could penetrate and compromise production, especially at dairy farms. Generally, biosecurity concept fragments are present, as well as lack of explicit instructions for everyday work. Assessment of reached biosecurity level based on presented indicators should be routine pattern to scrutinize actual farm situation, indicating the way to act in future. Instructions and bylaws concerning biosecurity issues must be clearly defined, consistently and systematically applied, and achieved results analyzed.
AB  - U ovom radu razmatrani su najznačajniji propusti u obezbeđenju potrebnog nivoa biosigurnosti na osnovu sagledavanja indikatora biosigurnosti na kritičnim tačkama proizvodnje, koji uključuju: ocenu postavke biosigurnosti na farmama goveda i svinja, ostvareni stepen izolacije, ocene načina uvođenja novonabavljenih grla, zdravstveni status zapata, odnos osoblja prema raspoloživoj opremi, ocene kontrole kretanja i prometa unutar farme, režim poseta, bezbednosti ishrane i napajanja, izđubravanja, uklanjanja leševa, i preduzetih mera sanitacije. Na osnovu utvrđenih rezultata može se zaključiti da je ostvareni nivo biosigurnosti uglavnom zadovoljavajući, ali ostaje još mnogo kritičnih mesta u tehnološkom lancu koji mogu dovesti do prodora infektivnog agensa i ugrožavanja proizvodnje, što posebno važi za govedarske farme. Fragmenti koncepcije biosigurnosti generalno postoje, ali i nedostatak jasnih pisanih uputstava, koja moraju postati uobičajena praksa u svakodnevnom radu i način rešavanja problema u ostvarivanju zadovoljavajućeg nivoa biosigurnosti. Ocena stanja biosigurnosti na osnovu navedenih indikatora bi trebalo da postane rutinski mehanizam u proceni biosigurnosti na farmi, koji ukazuje na pravac daljeg delovanja i njihovog unapređenja. Uputstva i pravilnici koji definišu pitanja biosigurnosti moraju biti jasno definisani i u pisanoj formi, dosledno i sistematski primenjivani, a ostvareni rezultati analizirani i usavršavani.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring
T1  - Najčešći propusti u obezbeđenju biosigurnosti na farmama goveda i svinja
EP  - 110
IS  - 3-4
SP  - 103
VL  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2070
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča",
year = "2009",
abstract = "The most important failures in obtaining required level of biosecurity on dairy and pig farms, based on selected indicators are given in this paper. These indicators are include farm biosecurity level estimation, isolation level, newly acquired animals introduction into the herd, estimation of herd health, employees attitude towards equipment, in-farm traffic, visitors regime, feed safety and watering, manure management, dead animals removal, sanitation, etc. According presented, achieved biosecurity level is mostly satisfying, but there is a lot of critical pints in technological chain where infective agents could penetrate and compromise production, especially at dairy farms. Generally, biosecurity concept fragments are present, as well as lack of explicit instructions for everyday work. Assessment of reached biosecurity level based on presented indicators should be routine pattern to scrutinize actual farm situation, indicating the way to act in future. Instructions and bylaws concerning biosecurity issues must be clearly defined, consistently and systematically applied, and achieved results analyzed., U ovom radu razmatrani su najznačajniji propusti u obezbeđenju potrebnog nivoa biosigurnosti na osnovu sagledavanja indikatora biosigurnosti na kritičnim tačkama proizvodnje, koji uključuju: ocenu postavke biosigurnosti na farmama goveda i svinja, ostvareni stepen izolacije, ocene načina uvođenja novonabavljenih grla, zdravstveni status zapata, odnos osoblja prema raspoloživoj opremi, ocene kontrole kretanja i prometa unutar farme, režim poseta, bezbednosti ishrane i napajanja, izđubravanja, uklanjanja leševa, i preduzetih mera sanitacije. Na osnovu utvrđenih rezultata može se zaključiti da je ostvareni nivo biosigurnosti uglavnom zadovoljavajući, ali ostaje još mnogo kritičnih mesta u tehnološkom lancu koji mogu dovesti do prodora infektivnog agensa i ugrožavanja proizvodnje, što posebno važi za govedarske farme. Fragmenti koncepcije biosigurnosti generalno postoje, ali i nedostatak jasnih pisanih uputstava, koja moraju postati uobičajena praksa u svakodnevnom radu i način rešavanja problema u ostvarivanju zadovoljavajućeg nivoa biosigurnosti. Ocena stanja biosigurnosti na osnovu navedenih indikatora bi trebalo da postane rutinski mehanizam u proceni biosigurnosti na farmi, koji ukazuje na pravac daljeg delovanja i njihovog unapređenja. Uputstva i pravilnici koji definišu pitanja biosigurnosti moraju biti jasno definisani i u pisanoj formi, dosledno i sistematski primenjivani, a ostvareni rezultati analizirani i usavršavani.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring, Najčešći propusti u obezbeđenju biosigurnosti na farmama goveda i svinja",
pages = "110-103",
number = "3-4",
volume = "15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2070"
}
Stanković, B.,& Hristov, S.. (2009). The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 15(3-4), 103-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2070
Stanković B, Hristov S. The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2009;15(3-4):103-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2070 .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, "The most common failures in dairy and pig farms biosecurity ensuring" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 15, no. 3-4 (2009):103-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2070 .

Most important types of cattle behavior

Joksimović-Todorović, Mirjana; Hristov, Slavča; Davidović, Vesna; Relić, Renata; Stanković, Branislav

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Joksimović-Todorović, Mirjana
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Davidović, Vesna
AU  - Relić, Renata
AU  - Stanković, Branislav
PY  - 2008
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1682
AB  - Behavior of cattle is a simple and easily established indicator of their health condition, production characteristics and welfare, showing whether and how the animal has adapted to the maintenance conditions. Essentially, all forms of cattle behavior are accompanied by certain physiological changes in the organism, and the basic moving forces of behavior are congenital. The moving forces of behavior of cattle are narrowed down to a certain number of biological needs (the need for food, water, sexual and other biological needs) and congenital urges and instincts, such as the combative and maternal instincts. Cattle are grazing animals and they cannot exhibit all their congenital natural activities of behavior under intensive maintenance conditions. Different internal and external stimuli influence the types of behavior of cattle, changing the motivational activities of their organism. In the course of domestication, certain forms of behavior of cattle have sustained changes, some have adapted to the new conditions, and new ones have appeared as well. The social, reproductive, maternal, and feeding behavior of cattle in closed maintenance conditions has not changed fundamentally, but the model of its manifesting has changed. Furthermore, certain disorders in the behavior of cattle also appear as a consequence of the maintenance conditions, and they can also be of hereditary character. In order to promote welfare, cattle should be enabled to exhibit their natural behavior, but they should also be provided with an environment that has natural characteristics.
AB  - Ponašanje goveda je jednostavan i lako procenljiv pokazatelj zdravstvenog stanja, proizvodnih osobina i dobrobiti, koji pokazuje da li se i na koji način životinja prilagodila uslovima gajenja. U osnovi, svi oblici ponašanja goveda praćeni su određenim fiziološkim promenama u organizmu, a osnovne pokretačke snage ponašanja su urođene. Pokretačke snage ponašanja goveda svode se na određen broj bioloških potreba (potreba za hranom, vodom, seksualne i druge biološke potrebe) i urođene nagone ili instinkte, kao što je borbenost i materinski instinkt. Goveda su pašne životinje i u intenzivnim uslovima gajenja ne mogu da ispolje sve svoje urođene prirodne aktivnosti i ponašanja. Različiti interni i eksterni stimulusi utiču na oblike ponašanja goveda, menjajući motivacione aktivnosti njihovog organizma. Tokom domestikacije, pojedini oblici ponašanja goveda su se izmenili, pojedini prilagodili novonastalim uslovima, a javili su se i novi. Socijalno, reproduktivno, materinsko i hranidbeno ponašanje goveda pri stajskom načinu držanja nije suštinski promenjeno, ali je izmenjen model njihovog ispoljavanja. Takođe, kao posledica uslova gajenja javljaju se i određeni poremećaji u ponašanju goveda, koji mogu biti i naslednog karaktera. U cilju unapređenja dobrobiti treba omogućiti govedima ispoljavanje prirodnog ponašanja, ali i omogućiti okruženje koje ima prirodne karakteristike.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - Most important types of cattle behavior
T1  - Najznačajniji oblici ponašanja goveda
EP  - 142
IS  - 3-4
SP  - 133
VL  - 62
DO  - 10.2298/VETGL0804133J
ER  - 
@article{
author = "Joksimović-Todorović, Mirjana and Hristov, Slavča and Davidović, Vesna and Relić, Renata and Stanković, Branislav",
year = "2008",
abstract = "Behavior of cattle is a simple and easily established indicator of their health condition, production characteristics and welfare, showing whether and how the animal has adapted to the maintenance conditions. Essentially, all forms of cattle behavior are accompanied by certain physiological changes in the organism, and the basic moving forces of behavior are congenital. The moving forces of behavior of cattle are narrowed down to a certain number of biological needs (the need for food, water, sexual and other biological needs) and congenital urges and instincts, such as the combative and maternal instincts. Cattle are grazing animals and they cannot exhibit all their congenital natural activities of behavior under intensive maintenance conditions. Different internal and external stimuli influence the types of behavior of cattle, changing the motivational activities of their organism. In the course of domestication, certain forms of behavior of cattle have sustained changes, some have adapted to the new conditions, and new ones have appeared as well. The social, reproductive, maternal, and feeding behavior of cattle in closed maintenance conditions has not changed fundamentally, but the model of its manifesting has changed. Furthermore, certain disorders in the behavior of cattle also appear as a consequence of the maintenance conditions, and they can also be of hereditary character. In order to promote welfare, cattle should be enabled to exhibit their natural behavior, but they should also be provided with an environment that has natural characteristics., Ponašanje goveda je jednostavan i lako procenljiv pokazatelj zdravstvenog stanja, proizvodnih osobina i dobrobiti, koji pokazuje da li se i na koji način životinja prilagodila uslovima gajenja. U osnovi, svi oblici ponašanja goveda praćeni su određenim fiziološkim promenama u organizmu, a osnovne pokretačke snage ponašanja su urođene. Pokretačke snage ponašanja goveda svode se na određen broj bioloških potreba (potreba za hranom, vodom, seksualne i druge biološke potrebe) i urođene nagone ili instinkte, kao što je borbenost i materinski instinkt. Goveda su pašne životinje i u intenzivnim uslovima gajenja ne mogu da ispolje sve svoje urođene prirodne aktivnosti i ponašanja. Različiti interni i eksterni stimulusi utiču na oblike ponašanja goveda, menjajući motivacione aktivnosti njihovog organizma. Tokom domestikacije, pojedini oblici ponašanja goveda su se izmenili, pojedini prilagodili novonastalim uslovima, a javili su se i novi. Socijalno, reproduktivno, materinsko i hranidbeno ponašanje goveda pri stajskom načinu držanja nije suštinski promenjeno, ali je izmenjen model njihovog ispoljavanja. Takođe, kao posledica uslova gajenja javljaju se i određeni poremećaji u ponašanju goveda, koji mogu biti i naslednog karaktera. U cilju unapređenja dobrobiti treba omogućiti govedima ispoljavanje prirodnog ponašanja, ali i omogućiti okruženje koje ima prirodne karakteristike.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "Most important types of cattle behavior, Najznačajniji oblici ponašanja goveda",
pages = "142-133",
number = "3-4",
volume = "62",
doi = "10.2298/VETGL0804133J"
}
Joksimović-Todorović, M., Hristov, S., Davidović, V., Relić, R.,& Stanković, B.. (2008). Most important types of cattle behavior. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 62(3-4), 133-142.
https://doi.org/10.2298/VETGL0804133J
Joksimović-Todorović M, Hristov S, Davidović V, Relić R, Stanković B. Most important types of cattle behavior. in Veterinarski glasnik. 2008;62(3-4):133-142.
doi:10.2298/VETGL0804133J .
Joksimović-Todorović, Mirjana, Hristov, Slavča, Davidović, Vesna, Relić, Renata, Stanković, Branislav, "Most important types of cattle behavior" in Veterinarski glasnik, 62, no. 3-4 (2008):133-142,
https://doi.org/10.2298/VETGL0804133J . .
1