Valčić, Miroslav

Link to this page

Authority KeyName Variants
a5092422-4a5e-4501-9e90-e2680d45704e
  • Valčić, Miroslav (3)
Projects

Author's Bibliography

Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia

Stanojević, S.; Valčić, Miroslav; Stanojević, S.; Radojicić, S.; Avramov, Stevan N.; Tambur, Z.

(Czech Academy of Agricultural Sciences, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Stanojević, S.
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Stanojević, S.
AU  - Radojicić, S.
AU  - Avramov, Stevan N.
AU  - Tambur, Z.
PY  - 2015
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3692
AB  - Several different strategies for control and eradication of classical swine fever (CSF) were compared using a Monte Carlo method-based simulation model. The control strategy analysed in this paper, in addition to other CSF control measures, includes application of biosecurity measures on pig farms and rural backyard holdings. Elements of the control strategy are based on applicable regulations and include the simulation of detection of the disease, setting up the protected and surveillance zones, standstill of pig movements and restricted movement of animals, vehicles, equipment, and people with strong control measures in protection and surveillance zones, euthanasia of susceptible pigs, protective vaccination of pigs, compensation etc. During the simulation, different output parameters were compared such as: duration of epidemic of a disease, number of affected holdings and animals, direct costs such as those for dead or culled animals, costs of surveillance, disposal of infectious materials, cleaning and disinfection. Depopulation of affected animals with early diagnostics and vaccination in the protection and surveillance zone proved to be the most effective measures to stop the spread and for the eradication of the disease. Moreover, during the simulation, systematic implementation of biosecurity measures in all pig production clusters was demonstrated to be an appropriate strategy for sustainable control of CSF and the establishment of a stable epidemiological situation.
PB  - Czech Academy of Agricultural Sciences
T2  - Veterinarni Medicina
T1  - Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia
EP  - 566
IS  - 10
SP  - 553
VL  - 60
DO  - 10.17221/8494-VETMED
ER  - 
@article{
author = "Stanojević, S. and Valčić, Miroslav and Stanojević, S. and Radojicić, S. and Avramov, Stevan N. and Tambur, Z.",
year = "2015",
abstract = "Several different strategies for control and eradication of classical swine fever (CSF) were compared using a Monte Carlo method-based simulation model. The control strategy analysed in this paper, in addition to other CSF control measures, includes application of biosecurity measures on pig farms and rural backyard holdings. Elements of the control strategy are based on applicable regulations and include the simulation of detection of the disease, setting up the protected and surveillance zones, standstill of pig movements and restricted movement of animals, vehicles, equipment, and people with strong control measures in protection and surveillance zones, euthanasia of susceptible pigs, protective vaccination of pigs, compensation etc. During the simulation, different output parameters were compared such as: duration of epidemic of a disease, number of affected holdings and animals, direct costs such as those for dead or culled animals, costs of surveillance, disposal of infectious materials, cleaning and disinfection. Depopulation of affected animals with early diagnostics and vaccination in the protection and surveillance zone proved to be the most effective measures to stop the spread and for the eradication of the disease. Moreover, during the simulation, systematic implementation of biosecurity measures in all pig production clusters was demonstrated to be an appropriate strategy for sustainable control of CSF and the establishment of a stable epidemiological situation.",
publisher = "Czech Academy of Agricultural Sciences",
journal = "Veterinarni Medicina",
title = "Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia",
pages = "566-553",
number = "10",
volume = "60",
doi = "10.17221/8494-VETMED"
}
Stanojević, S., Valčić, M., Stanojević, S., Radojicić, S., Avramov, S. N.,& Tambur, Z.. (2015). Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia. in Veterinarni Medicina
Czech Academy of Agricultural Sciences., 60(10), 553-566.
https://doi.org/10.17221/8494-VETMED
Stanojević S, Valčić M, Stanojević S, Radojicić S, Avramov SN, Tambur Z. Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia. in Veterinarni Medicina. 2015;60(10):553-566.
doi:10.17221/8494-VETMED .
Stanojević, S., Valčić, Miroslav, Stanojević, S., Radojicić, S., Avramov, Stevan N., Tambur, Z., "Simulation of a classical swine fever outbreak in rural areas of the Republic of Serbia" in Veterinarni Medicina, 60, no. 10 (2015):553-566,
https://doi.org/10.17221/8494-VETMED . .
2
3

Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production

Bojkovski, Jovan; Petrujkić, Tihomir; Stanković, Branislav; Djoković, Radojica; Valčić, Miroslav; Pavlović, Ivan; Savić, Božidar

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Djoković, Radojica
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2276
AB  - Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself.
AB  - Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production
T1  - Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji
EP  - 115
IS  - 3-4
SP  - 105
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Petrujkić, Tihomir and Stanković, Branislav and Djoković, Radojica and Valčić, Miroslav and Pavlović, Ivan and Savić, Božidar",
year = "2010",
abstract = "Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself., Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production, Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji",
pages = "115-105",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276"
}
Bojkovski, J., Petrujkić, T., Stanković, B., Djoković, R., Valčić, M., Pavlović, I.,& Savić, B.. (2010). Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
Bojkovski J, Petrujkić T, Stanković B, Djoković R, Valčić M, Pavlović I, Savić B. Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .
Bojkovski, Jovan, Petrujkić, Tihomir, Stanković, Branislav, Djoković, Radojica, Valčić, Miroslav, Pavlović, Ivan, Savić, Božidar, "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):105-115,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .

Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows

Bojkovski, Jovan; Valčić, Miroslav; Mirilović, Milorad; Stanković, Branislav

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Mirilović, Milorad
AU  - Stanković, Branislav
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2110
AB  - Clostridium perfringens is the most important cause of clostridial enertitic disease in calves. During one calendar year at one dairy farm we isolated Closridium perfringens type B from calves during suckling period. Purpose of our research was to find the most appropriate therapy for that particular farm. It has been found statistically significant defenses (p lt 0,01) between clinical cases in calves within first six months of the year (20) in comparison with the number of calves with symptoms of enterotoxemia in second half of the year (41). Also, statistically significant differences (p>0,01) were observed as far as season was concerned. In the autumn/winter season incidence 47 sick calves were observed in comparison with spring/summer season when 14 animals became sick. It has not been found statistical significant difference (p>0,05) among two groups as far as mortality was concerned. Average age of the animals with symptoms were 71,63 ± 8,21 days. Average age for fatal cases were 71,63 ± 8,21 days. Average duration of the therapy was 6 days.
AB  - Enterotoksemija uzrokovana sa Cl. perfringens je perakutno oboljenje sa čestim fatalnim ishodom. U ovom radu su izneti podaci o kretanju enterotoksemije teladi uzrokovane sa Cl.perfringens tip B na farmi visoko-mlečnih krava u toku jedne kalendarske godine. Statističkom analizom ustanovljeno je da postoji značajna razlika (p lt 0,01) između broja obolele teladi u prvih šest meseci (20) u odnosu na broj obolele teladi u drugih šest meseci (41). Takođe, ustanovljena je statistički značajna razlika (p lt 0,01) u broju obolele teladi u jesenje-zimskom periodu u odnosu na prolećno-letnji period. U jesenjem-zimskom periodu obolelo je 47 teladi dok je u prolećno-letnjem periodu obolelo 14 teladi. Analizom broja uginule teladi između posmatrana dva perioda vremena, nije ustanovljena statistički značajna razlika (p>0,05). Izračunavanjem deskriptivnih statističkih parametara obolele i uginule teladi ustanovili smo da je prosečna starost obolele teladi na ispitivanoj farmi bila 71,63 ± 8,21 dan, a prosečna starost uginule teladi bila je 77,25 ± 16,39. Ovo ukazuje da je terapija i lečenje obolele teladi trajalo prosečno oko šest dana. Koeficijent varijacije kod uginule teladi je skoro dva puta veći nego kod obolele, što ukazuje na veću varijabilnost vremena lečenja obolele teladi.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows
T1  - Enterotoksemije teladi visoko-mlečnih krava uzrokovane sa Clostridium perfringes tip B
EP  - 214
IS  - 3-4
SP  - 205
VL  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Valčić, Miroslav and Mirilović, Milorad and Stanković, Branislav",
year = "2009",
abstract = "Clostridium perfringens is the most important cause of clostridial enertitic disease in calves. During one calendar year at one dairy farm we isolated Closridium perfringens type B from calves during suckling period. Purpose of our research was to find the most appropriate therapy for that particular farm. It has been found statistically significant defenses (p lt 0,01) between clinical cases in calves within first six months of the year (20) in comparison with the number of calves with symptoms of enterotoxemia in second half of the year (41). Also, statistically significant differences (p>0,01) were observed as far as season was concerned. In the autumn/winter season incidence 47 sick calves were observed in comparison with spring/summer season when 14 animals became sick. It has not been found statistical significant difference (p>0,05) among two groups as far as mortality was concerned. Average age of the animals with symptoms were 71,63 ± 8,21 days. Average age for fatal cases were 71,63 ± 8,21 days. Average duration of the therapy was 6 days., Enterotoksemija uzrokovana sa Cl. perfringens je perakutno oboljenje sa čestim fatalnim ishodom. U ovom radu su izneti podaci o kretanju enterotoksemije teladi uzrokovane sa Cl.perfringens tip B na farmi visoko-mlečnih krava u toku jedne kalendarske godine. Statističkom analizom ustanovljeno je da postoji značajna razlika (p lt 0,01) između broja obolele teladi u prvih šest meseci (20) u odnosu na broj obolele teladi u drugih šest meseci (41). Takođe, ustanovljena je statistički značajna razlika (p lt 0,01) u broju obolele teladi u jesenje-zimskom periodu u odnosu na prolećno-letnji period. U jesenjem-zimskom periodu obolelo je 47 teladi dok je u prolećno-letnjem periodu obolelo 14 teladi. Analizom broja uginule teladi između posmatrana dva perioda vremena, nije ustanovljena statistički značajna razlika (p>0,05). Izračunavanjem deskriptivnih statističkih parametara obolele i uginule teladi ustanovili smo da je prosečna starost obolele teladi na ispitivanoj farmi bila 71,63 ± 8,21 dan, a prosečna starost uginule teladi bila je 77,25 ± 16,39. Ovo ukazuje da je terapija i lečenje obolele teladi trajalo prosečno oko šest dana. Koeficijent varijacije kod uginule teladi je skoro dva puta veći nego kod obolele, što ukazuje na veću varijabilnost vremena lečenja obolele teladi.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows, Enterotoksemije teladi visoko-mlečnih krava uzrokovane sa Clostridium perfringes tip B",
pages = "214-205",
number = "3-4",
volume = "15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110"
}
Bojkovski, J., Valčić, M., Mirilović, M.,& Stanković, B.. (2009). Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 15(3-4), 205-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110
Bojkovski J, Valčić M, Mirilović M, Stanković B. Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2009;15(3-4):205-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110 .
Bojkovski, Jovan, Valčić, Miroslav, Mirilović, Milorad, Stanković, Branislav, "Enterotoxemia caused by Clostridium perfringens type B in calves from dairy cows" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 15, no. 3-4 (2009):205-214,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2110 .