TY  - CONF
AU  - Đurović-Pejčev, Rada
AU  - Kaluđerović, Lazar
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Đorđević, Tijana
AU  - Radmanović, Svjetlana
PY  - 2023
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6686
AB  - Klomazon (IUPAC: 2-(2-hlorobenzil)-4,4-dimetil-1,2-oksazolidin-3-on) je selektivni
herbicid iz grupe izoksazolidinona, koji se na osnovu svojih fizičko-hemijskih karakteristika
može svrstati u grupu pesticida koji predstavljaju potencijalne kontaminante površinskih
voda, dubljih slojeva zemljišta i podzemnih voda.
Glina i organska materija, pre svega huminske kiseline (HA), su glavne sorbujuće
komponente zemljišta. Literaturni podaci ukazuju da u sorpciji klomazona u zemljištu
učestvuje ili organska materija [1-3]ili glina i organska materija [4,5]. S toga je cilj ovog
radabio ispitati potencijal HA i glina izdvojenih iz različitih tipova poljoprivrednog zemljišta
sa područja Republike Srbije (rendzina, černozem i smonica) u sorpciji klomazona, odnosno
odrediti njihov remedijacioni potencijal.
Za proučavanje sorpcionog ponašanja klomazona i određivanje njegovih sorpcionih
konstanti (Kd) za pomenute supstrate je korišćen batch metod [6], zasnovan na ravnotežnoj
raspodeli molekula klomazona u sistemu supstrat/vodena faza. U slučaju HA, sistem se
sastojao od smeše 25 mg supstratai 2,5 mL rastvora određene koncentracije (0,5 – 25
g/mL)klomazona u 0,01 M CaCl2, dok je u slučaju glina sistem sadržao 250 mg gline i 2
mL pomenutih rastvora. Svaka smeša je homogenizovana 24 h radi dostizanja ravnotežne
raspodele ovog jedinjenja između dve faze sistema. Nakon centrifugiranja, vodena faza je
analizirana HPLC-om opremljenim sa PDA detektorom, pri čemu su Kd koeficijenti
klomazona za proučavane supstrate računati kao odnos koncentracije pesticida koja je
sorbovana za supstrat (Cs) i koncentracije jedinjenja koja je zaostala u vodenoj fazi (Ce), u
uslovima ravnotežne raspodele. Adsorpcione izoterme su dobijene primenom Frojndlihove
jednačine na eksperimentalno dobijene rezultate, pri čemu su Frojndlihovi koeficijenti Kf i
n, dobijeni primenom linearne forme Frojdlihove jednačine.
Dobijeni rezultati ukazuju da je sorpcija klomazona mnogo veća za HA nego za gline,
i da opada u sledećem nizu: HA, rendzina (Kd=114,02 mL/g) >HA, smonica
(Kd=97,71 mL/g) >HA, černozem (Kd=91,24 mL/g)>> glina, smonica (Kd=2,29 mL/g)>
glina, černozem (Kd=2,16 mL/g)>glina, rendzina(Kd=1,61 mL/g).
Da je sorpcija klomazona za HA znatno veća nego za gline, ukazuju i vrednosti
Frojndlihovih Kf koeficijenata, koji za pomenute supstrate imaju sledeće vrednosti:
Kf=188,63 (HA, rendzina), Kf=170,61 (HA, smonica), Kf=167,19 (HA, černozem), Kf=1,80
(glina, černozem), Kf=1,10 (glina, rendzina) i Kf=0,98 (glina, smonica). Dobijene vrednosti
Frojndlihovih 1/n koeficijenata ukazuju da su izoterme dobijene za sve analizirane HA Ltpa (0,767, 0,698 i 0,708 za HA poreklom iz zemljišta tipa rendzina, černozem i smonica,
redom), što ukazuje na snažnu sorpciju molekula klomazona za sorpcione centre analiziranih
HA pri nižim koncentracijama pesticida, pri čemu ona opada kako koncentracija jedinjenja
raste. Sa druge strane, izoterme dobijene za gline poreklom iz rendzine i smonice (1/n=1,146
i 1,342, redom) su tzv. S-tipa, što ukazuje na slabiju adsorpciju klomazona za sorpcione
centre supstrata pri nižim koncentracijama pesticida u sistemu, nakon čega se sorpcija
pojačava, da bi pri većim količinama pesticida u sistemu, ona opet počela da se smanjuje
(postepena saturacija sorpcionih centara supstrata). Izoterma dobijena za glinu izdvojenu iz
zemljišta tipa černozem (1/n=1,074) je C-tipa i karakteriše je linearna zavisnost između
sorbovane količine klomazona i količine ovog pesticida koja zaostaje u rastvoru u sistemu
glina/voda.
Prikazani rezultati ukazuju da HA imaju dobar sorpcioni potencijal za klomazon,
odnosno da se mogu koristiti za remedijaciju zemljišta i različitih vodenih sistema
kontaminiranim klomazonom. Dodatne FTIR analize treba da pokažu koje funkcionalne
grupe HA i glina su odgovorne za vezivanje molekula klomazona i samim tim objasne
razlike u veličini sorpcije između različitih HA i glina poreklom iz različitih zemljišta.
PB  - Srpsko hemijsko društvo/Serbian Chemical Society
C3  - 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection EnviroChem2023 with international participation, Kladovo, Serbia
T1  - Potencijal huminskih kiselina i glina u remedijaciji životne sredine kontaminirane klomazonom
T1  - Potential of humic acids and clays in the remediation of clomazonecontaminated environment
EP  - 72
EP  - 72
SP  - 71
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6686
ER  - 

@conference{
author = "Đurović-Pejčev, Rada and Kaluđerović, Lazar and Šantrić, Ljiljana and Đorđević, Tijana and Radmanović, Svjetlana",
year = "2023",
abstract = "Klomazon (IUPAC: 2-(2-hlorobenzil)-4,4-dimetil-1,2-oksazolidin-3-on) je selektivni
herbicid iz grupe izoksazolidinona, koji se na osnovu svojih fizičko-hemijskih karakteristika
može svrstati u grupu pesticida koji predstavljaju potencijalne kontaminante površinskih
voda, dubljih slojeva zemljišta i podzemnih voda.
Glina i organska materija, pre svega huminske kiseline (HA), su glavne sorbujuće
komponente zemljišta. Literaturni podaci ukazuju da u sorpciji klomazona u zemljištu
učestvuje ili organska materija [1-3]ili glina i organska materija [4,5]. S toga je cilj ovog
radabio ispitati potencijal HA i glina izdvojenih iz različitih tipova poljoprivrednog zemljišta
sa područja Republike Srbije (rendzina, černozem i smonica) u sorpciji klomazona, odnosno
odrediti njihov remedijacioni potencijal.
Za proučavanje sorpcionog ponašanja klomazona i određivanje njegovih sorpcionih
konstanti (Kd) za pomenute supstrate je korišćen batch metod [6], zasnovan na ravnotežnoj
raspodeli molekula klomazona u sistemu supstrat/vodena faza. U slučaju HA, sistem se
sastojao od smeše 25 mg supstratai 2,5 mL rastvora određene koncentracije (0,5 – 25
g/mL)klomazona u 0,01 M CaCl2, dok je u slučaju glina sistem sadržao 250 mg gline i 2
mL pomenutih rastvora. Svaka smeša je homogenizovana 24 h radi dostizanja ravnotežne
raspodele ovog jedinjenja između dve faze sistema. Nakon centrifugiranja, vodena faza je
analizirana HPLC-om opremljenim sa PDA detektorom, pri čemu su Kd koeficijenti
klomazona za proučavane supstrate računati kao odnos koncentracije pesticida koja je
sorbovana za supstrat (Cs) i koncentracije jedinjenja koja je zaostala u vodenoj fazi (Ce), u
uslovima ravnotežne raspodele. Adsorpcione izoterme su dobijene primenom Frojndlihove
jednačine na eksperimentalno dobijene rezultate, pri čemu su Frojndlihovi koeficijenti Kf i
n, dobijeni primenom linearne forme Frojdlihove jednačine.
Dobijeni rezultati ukazuju da je sorpcija klomazona mnogo veća za HA nego za gline,
i da opada u sledećem nizu: HA, rendzina (Kd=114,02 mL/g) >HA, smonica
(Kd=97,71 mL/g) >HA, černozem (Kd=91,24 mL/g)>> glina, smonica (Kd=2,29 mL/g)>
glina, černozem (Kd=2,16 mL/g)>glina, rendzina(Kd=1,61 mL/g).
Da je sorpcija klomazona za HA znatno veća nego za gline, ukazuju i vrednosti
Frojndlihovih Kf koeficijenata, koji za pomenute supstrate imaju sledeće vrednosti:
Kf=188,63 (HA, rendzina), Kf=170,61 (HA, smonica), Kf=167,19 (HA, černozem), Kf=1,80
(glina, černozem), Kf=1,10 (glina, rendzina) i Kf=0,98 (glina, smonica). Dobijene vrednosti
Frojndlihovih 1/n koeficijenata ukazuju da su izoterme dobijene za sve analizirane HA Ltpa (0,767, 0,698 i 0,708 za HA poreklom iz zemljišta tipa rendzina, černozem i smonica,
redom), što ukazuje na snažnu sorpciju molekula klomazona za sorpcione centre analiziranih
HA pri nižim koncentracijama pesticida, pri čemu ona opada kako koncentracija jedinjenja
raste. Sa druge strane, izoterme dobijene za gline poreklom iz rendzine i smonice (1/n=1,146
i 1,342, redom) su tzv. S-tipa, što ukazuje na slabiju adsorpciju klomazona za sorpcione
centre supstrata pri nižim koncentracijama pesticida u sistemu, nakon čega se sorpcija
pojačava, da bi pri većim količinama pesticida u sistemu, ona opet počela da se smanjuje
(postepena saturacija sorpcionih centara supstrata). Izoterma dobijena za glinu izdvojenu iz
zemljišta tipa černozem (1/n=1,074) je C-tipa i karakteriše je linearna zavisnost između
sorbovane količine klomazona i količine ovog pesticida koja zaostaje u rastvoru u sistemu
glina/voda.
Prikazani rezultati ukazuju da HA imaju dobar sorpcioni potencijal za klomazon,
odnosno da se mogu koristiti za remedijaciju zemljišta i različitih vodenih sistema
kontaminiranim klomazonom. Dodatne FTIR analize treba da pokažu koje funkcionalne
grupe HA i glina su odgovorne za vezivanje molekula klomazona i samim tim objasne
razlike u veličini sorpcije između različitih HA i glina poreklom iz različitih zemljišta.",
publisher = "Srpsko hemijsko društvo/Serbian Chemical Society",
journal = "9th Symposium Chemistry and Environmental Protection EnviroChem2023 with international participation, Kladovo, Serbia",
title = "Potencijal huminskih kiselina i glina u remedijaciji životne sredine kontaminirane klomazonom, Potential of humic acids and clays in the remediation of clomazonecontaminated environment",
pages = "72-72-71",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6686"
}

Đurović-Pejčev, R., Kaluđerović, L., Šantrić, L., Đorđević, T.,& Radmanović, S.. (2023). Potencijal huminskih kiselina i glina u remedijaciji životne sredine kontaminirane klomazonom. in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection EnviroChem2023 with international participation, Kladovo, Serbia
Srpsko hemijsko društvo/Serbian Chemical Society., 71-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6686

Đurović-Pejčev R, Kaluđerović L, Šantrić L, Đorđević T, Radmanović S. Potencijal huminskih kiselina i glina u remedijaciji životne sredine kontaminirane klomazonom. in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection EnviroChem2023 with international participation, Kladovo, Serbia. 2023;:71-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6686 .

Đurović-Pejčev, Rada, Kaluđerović, Lazar, Šantrić, Ljiljana, Đorđević, Tijana, Radmanović, Svjetlana, "Potencijal huminskih kiselina i glina u remedijaciji životne sredine kontaminirane klomazonom" in 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection EnviroChem2023 with international participation, Kladovo, Serbia (2023):71-72,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6686 .

TY  - JOUR
AU  - Sarić-Krsmanović, Marija
AU  - Božić, Dragana
AU  - Radivojević, Ljiljana
AU  - Gajić-Umiljendić, Jelena
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4599
AB  - Several bacterial cultures: Bacillus licheniformis (MO1), B. pumilus (MO2), and B. amyloliquefaciens (MO3), isolated from manure; B. megatherium ZP6 (MO4) isolated from maize rhizosphere; Azotobacter chroococcum Ps1 (MO5) and Pseudomonas fluorescens (MO6), were used to test the influence of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) on seed germination and germination rate of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.). Also, to examine the effect of host seeds on germination and initial growth of seedlings of field dodder plants in the dark and under white light, the seeds of four host plants were used (watermelon, red clover, alfalfa and sugar beet). Germinated seeds were counted daily over a ten-day period and the length of seedlings was measured on the final day. The results show that treatments MO3, MO4 and MO6 had inhibitory effects (15%, 65% and 52%, respectively), while treatments MO1, MO2 and MO5 had stimulating effects (3%, 3% and 19%, respectively) on seed germination of field dodder. The data for host seeds show that light was a significant initial factor (83-95%, control 95%) for stimulating seed germination of field dodder plants, apart from host presence (73-79%, control 80%).
AB  - Za ispitivanje uticaja rizobakterija (Planth Growth Promoting Rhizobacteria - PGPR) na klijanje semena i stope klijanja viline kosice (Cuscuta campestris Yunk.), korišćene su bakterijske kulture: Bacillus licheniformis (MO1), B. pumilus (MO2) i B. amyloliquefaciens (MO3) izolovane iz stajnjaka; B. megatherium ZP6 (MO4) iz rizosfere kukuruza; Azotobacter chroococcum Ps1 (MO5) i Pseudomonas fluorescens (MO6). Svakodnevno u periodu od deset dana brojana su proklijala semena. Takođe, za praćenje uticaja semena biljaka domaćina na klijanje semena i početni porast klijanaca viline kosice u mraku i pri tretmanu belom svetlošću korišćena su semena četiri biljke domaćina (lubenica, crvena detelina, lucerka i šećerna repa). Proklijala semena su prebrojavana svakodnevno u periodu od deset dana, a poslednjeg dana su izmerene dužine klijanaca. Dobijeni rezultati ukazuju da su tretmani MO3, MO4 i MO6 ispoljili inhibitorni (15%, 65% i 52%), a tretmani MO1 (Bacillus licheniformis), MO2 (B. amyloliquefaciens) i MO5 (Azotobacter chroococcum Ps1) stimulativni efekat (3%, 3% i 19%) na klijanje semena viline kosice. Takođe, rezultati dobijeni sa semenima biljaka domaćina ukazuju da je za podsticanje klijanja semena viline kosice, osim prisustva domaćina (73-79%, kontrola 80%), kao inicijalni faktor značajna i svetlost (83-95%, kontrola 95%).
PB  - Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - Effects of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) and cover crops on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.)
T1  - Uticaj rizobakterija i useva na klijanje i rani porast viline kosice (Cuscuta campestris Yunk.)
EP  - 111
IS  - 2
SP  - 105
VL  - 32
DO  - 10.2298/PIF1702105S
ER  - 

@article{
author = "Sarić-Krsmanović, Marija and Božić, Dragana and Radivojević, Ljiljana and Gajić-Umiljendić, Jelena and Šantrić, Ljiljana and Vrbničanin, Sava",
year = "2017",
abstract = "Several bacterial cultures: Bacillus licheniformis (MO1), B. pumilus (MO2), and B. amyloliquefaciens (MO3), isolated from manure; B. megatherium ZP6 (MO4) isolated from maize rhizosphere; Azotobacter chroococcum Ps1 (MO5) and Pseudomonas fluorescens (MO6), were used to test the influence of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) on seed germination and germination rate of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.). Also, to examine the effect of host seeds on germination and initial growth of seedlings of field dodder plants in the dark and under white light, the seeds of four host plants were used (watermelon, red clover, alfalfa and sugar beet). Germinated seeds were counted daily over a ten-day period and the length of seedlings was measured on the final day. The results show that treatments MO3, MO4 and MO6 had inhibitory effects (15%, 65% and 52%, respectively), while treatments MO1, MO2 and MO5 had stimulating effects (3%, 3% and 19%, respectively) on seed germination of field dodder. The data for host seeds show that light was a significant initial factor (83-95%, control 95%) for stimulating seed germination of field dodder plants, apart from host presence (73-79%, control 80%)., Za ispitivanje uticaja rizobakterija (Planth Growth Promoting Rhizobacteria - PGPR) na klijanje semena i stope klijanja viline kosice (Cuscuta campestris Yunk.), korišćene su bakterijske kulture: Bacillus licheniformis (MO1), B. pumilus (MO2) i B. amyloliquefaciens (MO3) izolovane iz stajnjaka; B. megatherium ZP6 (MO4) iz rizosfere kukuruza; Azotobacter chroococcum Ps1 (MO5) i Pseudomonas fluorescens (MO6). Svakodnevno u periodu od deset dana brojana su proklijala semena. Takođe, za praćenje uticaja semena biljaka domaćina na klijanje semena i početni porast klijanaca viline kosice u mraku i pri tretmanu belom svetlošću korišćena su semena četiri biljke domaćina (lubenica, crvena detelina, lucerka i šećerna repa). Proklijala semena su prebrojavana svakodnevno u periodu od deset dana, a poslednjeg dana su izmerene dužine klijanaca. Dobijeni rezultati ukazuju da su tretmani MO3, MO4 i MO6 ispoljili inhibitorni (15%, 65% i 52%), a tretmani MO1 (Bacillus licheniformis), MO2 (B. amyloliquefaciens) i MO5 (Azotobacter chroococcum Ps1) stimulativni efekat (3%, 3% i 19%) na klijanje semena viline kosice. Takođe, rezultati dobijeni sa semenima biljaka domaćina ukazuju da je za podsticanje klijanja semena viline kosice, osim prisustva domaćina (73-79%, kontrola 80%), kao inicijalni faktor značajna i svetlost (83-95%, kontrola 95%).",
publisher = "Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "Effects of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) and cover crops on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.), Uticaj rizobakterija i useva na klijanje i rani porast viline kosice (Cuscuta campestris Yunk.)",
pages = "111-105",
number = "2",
volume = "32",
doi = "10.2298/PIF1702105S"
}

Sarić-Krsmanović, M., Božić, D., Radivojević, L., Gajić-Umiljendić, J., Šantrić, L.,& Vrbničanin, S.. (2017). Effects of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) and cover crops on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.). in Pesticidi i fitomedicina
Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd., 32(2), 105-111.
https://doi.org/10.2298/PIF1702105S

Sarić-Krsmanović M, Božić D, Radivojević L, Gajić-Umiljendić J, Šantrić L, Vrbničanin S. Effects of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) and cover crops on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.). in Pesticidi i fitomedicina. 2017;32(2):105-111.
doi:10.2298/PIF1702105S .

Sarić-Krsmanović, Marija, Božić, Dragana, Radivojević, Ljiljana, Gajić-Umiljendić, Jelena, Šantrić, Ljiljana, Vrbničanin, Sava, "Effects of plant growth promoting rhizobacteria (PGPR) and cover crops on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunk.)" in Pesticidi i fitomedicina, 32, no. 2 (2017):105-111,
https://doi.org/10.2298/PIF1702105S . .

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Umiljendić, Jelena
AU  - Radivojević, Ljiljana
AU  - Djordjević, Tijana
AU  - Jovanović-Radovanov, Katarina
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Djurović-Pejčev, Rada
AU  - Elezović, Ibrahim
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3190
AB  - A bioassay test was conducted to evaluate the sensitivity of maize, sunflower and barley to clomazone residues in sandy loam soil. Clomazone was applied at different rates from 0.12 to 12 mg a.i./kg of soil. The parameters measured 14 days after treatment were: shoot height, fresh and dry weight, and content of pigments (carotenoids, chlorophyll a and chlorophyll b). The results showed that the lowest clomazone concentration caused a significant reduction in all measured parameters for barley and sunflower shoots. Fresh weight of maize shoots was not sensitive to clomazone residual activity in soil while the other parameters were highly inhibited. Nomenclature: clomazone (2-(2-chlorbenzyl)-4,4-dimethyl-1,2-oxazolidin-3-one), maize (Zea mays L.), sunflower (Helianthus annuus L.), barley (Hordeum vulgare L.).
AB  - U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu tipa peskuša, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0.12-12 mg a.s./kg zemljišta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su vegetativni (visina, sveža i suva masa izdanka) i fiziološki parametri (sadržaj karotenoida hlorofila a i hlorofila b). Dobijeni rezultati pokazuju da su i najmanje koncentracije klomazona izazvale značajno smanjenje merenih vegetativnih i fizioloških parametara kod ječma i suncokreta. Izdanci kukuruza nisu pokazali istu osetljivost prema ostacima klomazona u zemljištu tipa peskuša pa je sveža masa izdanka ostala nepromenjena u varijantama sa različitim koncentracijama herbicida, a ostali mereni parametri su bili značajno inhibirani.
PB  - Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - A bioassay technique to study clomazone residues in sandy loam soil
T1  - Mogućnosti korišćenja biotesta za praćenje ostataka klomazona u zemljištu tipa peskuša
EP  - 211
IS  - 3
SP  - 203
VL  - 28
DO  - 10.2298/PIF1303203G
ER  - 

@article{
author = "Gajić-Umiljendić, Jelena and Radivojević, Ljiljana and Djordjević, Tijana and Jovanović-Radovanov, Katarina and Šantrić, Ljiljana and Djurović-Pejčev, Rada and Elezović, Ibrahim",
year = "2013",
abstract = "A bioassay test was conducted to evaluate the sensitivity of maize, sunflower and barley to clomazone residues in sandy loam soil. Clomazone was applied at different rates from 0.12 to 12 mg a.i./kg of soil. The parameters measured 14 days after treatment were: shoot height, fresh and dry weight, and content of pigments (carotenoids, chlorophyll a and chlorophyll b). The results showed that the lowest clomazone concentration caused a significant reduction in all measured parameters for barley and sunflower shoots. Fresh weight of maize shoots was not sensitive to clomazone residual activity in soil while the other parameters were highly inhibited. Nomenclature: clomazone (2-(2-chlorbenzyl)-4,4-dimethyl-1,2-oxazolidin-3-one), maize (Zea mays L.), sunflower (Helianthus annuus L.), barley (Hordeum vulgare L.)., U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu tipa peskuša, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0.12-12 mg a.s./kg zemljišta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su vegetativni (visina, sveža i suva masa izdanka) i fiziološki parametri (sadržaj karotenoida hlorofila a i hlorofila b). Dobijeni rezultati pokazuju da su i najmanje koncentracije klomazona izazvale značajno smanjenje merenih vegetativnih i fizioloških parametara kod ječma i suncokreta. Izdanci kukuruza nisu pokazali istu osetljivost prema ostacima klomazona u zemljištu tipa peskuša pa je sveža masa izdanka ostala nepromenjena u varijantama sa različitim koncentracijama herbicida, a ostali mereni parametri su bili značajno inhibirani.",
publisher = "Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "A bioassay technique to study clomazone residues in sandy loam soil, Mogućnosti korišćenja biotesta za praćenje ostataka klomazona u zemljištu tipa peskuša",
pages = "211-203",
number = "3",
volume = "28",
doi = "10.2298/PIF1303203G"
}

Gajić-Umiljendić, J., Radivojević, L., Djordjević, T., Jovanović-Radovanov, K., Šantrić, L., Djurović-Pejčev, R.,& Elezović, I.. (2013). A bioassay technique to study clomazone residues in sandy loam soil. in Pesticidi i fitomedicina
Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd., 28(3), 203-211.
https://doi.org/10.2298/PIF1303203G

Gajić-Umiljendić J, Radivojević L, Djordjević T, Jovanović-Radovanov K, Šantrić L, Djurović-Pejčev R, Elezović I. A bioassay technique to study clomazone residues in sandy loam soil. in Pesticidi i fitomedicina. 2013;28(3):203-211.
doi:10.2298/PIF1303203G .

Gajić-Umiljendić, Jelena, Radivojević, Ljiljana, Djordjević, Tijana, Jovanović-Radovanov, Katarina, Šantrić, Ljiljana, Djurović-Pejčev, Rada, Elezović, Ibrahim, "A bioassay technique to study clomazone residues in sandy loam soil" in Pesticidi i fitomedicina, 28, no. 3 (2013):203-211,
https://doi.org/10.2298/PIF1303203G . .

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Umiljendić, Jelena
AU  - Jovanović-Radovanov, Katarina
AU  - Radivojević, Ljiljana
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Djurović, Rada
AU  - Djordjević, Tijana
PY  - 2012
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2886
AB  - Sensitivity of maize, sunflower and barley to clomazone residues in loamy soil was assessed in the study using bioassay. Clomazone was applied at a series of concentrations from 0.12 to 12 mg a.i./kg of soil. After 14 days, morphological (shoot height, fresh and dry weight) and physiological (content of carotenoids, chlorophyll a and chlorophyll b) parameters were measured. The results showed that morphological parameters are not valid indicators of clomazone sensitivity. Based on the results showing inhibition of the physiological parameters, I50 values were calculated and used to estimate the difference in sensitivity between the species tested. Sunflower was the most sensitive species, while the difference in sensitivity between maize and barley was not significant. Nomenclature: clomazone (2-(2-chlorbenzyl)-4,4-dimethyl-1,2-oxazolidin-3-one), maize (Zea mays L.), sunflower (Helianthus annuus L.), barley (Hordeum vulgare L.).
AB  - U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu tipa ilovače, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0,12-12 mg a.s./kg zemljišta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su morfološki (visina, sveža i suva masa izdanka) i fiziološki parametri (sadržaj karotenoida, hlorofila a i hlorofila b). Konstatovano je da morfološki parametri nisu pouzdano merilo osetljivosti na klomazon. Prema ostvarenim procentima inhibicije za merene fiziološke parametre izračunate su vrednosti I50, a na osnovu njih utvrđene su razlike u osetljivosti ispitivanih biljnih vrsta. Najosetljiviji je bio suncokret, dok se kukuruz i ječam nisu međusobno značajno razlikovali.
PB  - Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - Maize, sunflower and barley sensitivity to the residual activity of clomazone in soil
T1  - Osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu
EP  - 165
IS  - 2
SP  - 157
VL  - 27
DO  - 10.2298/PIF1202157G
ER  - 

@article{
author = "Gajić-Umiljendić, Jelena and Jovanović-Radovanov, Katarina and Radivojević, Ljiljana and Šantrić, Ljiljana and Djurović, Rada and Djordjević, Tijana",
year = "2012",
abstract = "Sensitivity of maize, sunflower and barley to clomazone residues in loamy soil was assessed in the study using bioassay. Clomazone was applied at a series of concentrations from 0.12 to 12 mg a.i./kg of soil. After 14 days, morphological (shoot height, fresh and dry weight) and physiological (content of carotenoids, chlorophyll a and chlorophyll b) parameters were measured. The results showed that morphological parameters are not valid indicators of clomazone sensitivity. Based on the results showing inhibition of the physiological parameters, I50 values were calculated and used to estimate the difference in sensitivity between the species tested. Sunflower was the most sensitive species, while the difference in sensitivity between maize and barley was not significant. Nomenclature: clomazone (2-(2-chlorbenzyl)-4,4-dimethyl-1,2-oxazolidin-3-one), maize (Zea mays L.), sunflower (Helianthus annuus L.), barley (Hordeum vulgare L.)., U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu tipa ilovače, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0,12-12 mg a.s./kg zemljišta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su morfološki (visina, sveža i suva masa izdanka) i fiziološki parametri (sadržaj karotenoida, hlorofila a i hlorofila b). Konstatovano je da morfološki parametri nisu pouzdano merilo osetljivosti na klomazon. Prema ostvarenim procentima inhibicije za merene fiziološke parametre izračunate su vrednosti I50, a na osnovu njih utvrđene su razlike u osetljivosti ispitivanih biljnih vrsta. Najosetljiviji je bio suncokret, dok se kukuruz i ječam nisu međusobno značajno razlikovali.",
publisher = "Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "Maize, sunflower and barley sensitivity to the residual activity of clomazone in soil, Osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu",
pages = "165-157",
number = "2",
volume = "27",
doi = "10.2298/PIF1202157G"
}

Gajić-Umiljendić, J., Jovanović-Radovanov, K., Radivojević, L., Šantrić, L., Djurović, R.,& Djordjević, T.. (2012). Maize, sunflower and barley sensitivity to the residual activity of clomazone in soil. in Pesticidi i fitomedicina
Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd., 27(2), 157-165.
https://doi.org/10.2298/PIF1202157G

Gajić-Umiljendić J, Jovanović-Radovanov K, Radivojević L, Šantrić L, Djurović R, Djordjević T. Maize, sunflower and barley sensitivity to the residual activity of clomazone in soil. in Pesticidi i fitomedicina. 2012;27(2):157-165.
doi:10.2298/PIF1202157G .

Gajić-Umiljendić, Jelena, Jovanović-Radovanov, Katarina, Radivojević, Ljiljana, Šantrić, Ljiljana, Djurović, Rada, Djordjević, Tijana, "Maize, sunflower and barley sensitivity to the residual activity of clomazone in soil" in Pesticidi i fitomedicina, 27, no. 2 (2012):157-165,
https://doi.org/10.2298/PIF1202157G . .

TY  - JOUR
AU  - Radivojević, Ljiljana
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Gajić-Umiljendić, Jelena
AU  - Jovanović-Radovanov, Katarina
AU  - Djurović, Rada
AU  - Marisavljević, Dragana
PY  - 2011
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2485
AB  - The effect of nicosulfuron on abundance of amino-autotrophs, amino-heterotrophs, Azotobacter sp., phospho-mobilizers and phospho-mineralizers was examined. A trial was set up in laboratory conditions on chernozem soil type. Nicosulfuron was applied in concentrations 0.3, 1.5 and 3 mg/kg soil. Sampling for analysis was done 1, 7, 14, 21, 30 and 60 days after atrazine application. The results showed that the effect of nicosulfuron depended on rates of application, duration of activity and group of microorganisms. Nicosulfuron had an inhibiting effect on Azotobacter sp., amino-heterotrophs, and phospho-mobilizers. Nicosulfuron inhibited amino-autotrophs initially, and stimulated them after the population recovered, while nicosulfuron had stimulating effect on phospho-mineralizers. However, the changes detected were found to be transient, and therefore there is no real risk of the compound disrupting the balance of biochemical processes in chernozem soil.
AB  - U radu je ispitivano kratkotrajno delovanje herbicida nikosulfurona na brojnost nekih fizioloških grupa mikroorganizama. Ogled je postavljen u laboratorijskim uslovima na zemljištu tipa černozem. Nikosulfuron je primenjen u količinama od 0,3, 1,5 i 3 mg/kg zemljišta. Praćene su neke fiziološke grupe mikroorganizama i to: aminoheterotrofi, aminoautotrofi, Azotobacter sp., fosfomineralizatori i fosfomobilizatori. Uzorci za analize uzimani su 1, 7, 14, 21, 30 i 60 dana posle primene nikosulfurona. Dobijeni rezultati su pokazali da je uticaj nikosulfurona na brojnost ispitivanih fizioloških grupa mikroorganizama zavisio od primenjene količine i dužine delovanja i da je bio stimulativan ili inhibitoran. Nikosulfuron je inhibitorno delovao na Azotobacter sp., aminoheterotrofe i fosfomobilizatore. Na aminoautotrofe je prvo delovao inhibitorno, a kasnije, zbog obnavljanja populacije, stimulativno. Na fosfomineralizatore nikosulfuron je delovao stimulativno. Međutim, utvrđene promene su bile prolaznog karaktera, tako da se može smatrati da nema realnog rizika od narušavanja ravnoteže mikrobioloških procesa u zemljištu pod uticajem ovog herbicida.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - The effect of nicosulfuron on some physiological groups of microorganisms
T1  - Uticaj nikosulfurona na neke fiziološke grupe mikroorganizama u zemljištu
EP  - 13
IS  - 1
SP  - 5
VL  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2485
ER  - 

@article{
author = "Radivojević, Ljiljana and Šantrić, Ljiljana and Gajić-Umiljendić, Jelena and Jovanović-Radovanov, Katarina and Djurović, Rada and Marisavljević, Dragana",
year = "2011",
abstract = "The effect of nicosulfuron on abundance of amino-autotrophs, amino-heterotrophs, Azotobacter sp., phospho-mobilizers and phospho-mineralizers was examined. A trial was set up in laboratory conditions on chernozem soil type. Nicosulfuron was applied in concentrations 0.3, 1.5 and 3 mg/kg soil. Sampling for analysis was done 1, 7, 14, 21, 30 and 60 days after atrazine application. The results showed that the effect of nicosulfuron depended on rates of application, duration of activity and group of microorganisms. Nicosulfuron had an inhibiting effect on Azotobacter sp., amino-heterotrophs, and phospho-mobilizers. Nicosulfuron inhibited amino-autotrophs initially, and stimulated them after the population recovered, while nicosulfuron had stimulating effect on phospho-mineralizers. However, the changes detected were found to be transient, and therefore there is no real risk of the compound disrupting the balance of biochemical processes in chernozem soil., U radu je ispitivano kratkotrajno delovanje herbicida nikosulfurona na brojnost nekih fizioloških grupa mikroorganizama. Ogled je postavljen u laboratorijskim uslovima na zemljištu tipa černozem. Nikosulfuron je primenjen u količinama od 0,3, 1,5 i 3 mg/kg zemljišta. Praćene su neke fiziološke grupe mikroorganizama i to: aminoheterotrofi, aminoautotrofi, Azotobacter sp., fosfomineralizatori i fosfomobilizatori. Uzorci za analize uzimani su 1, 7, 14, 21, 30 i 60 dana posle primene nikosulfurona. Dobijeni rezultati su pokazali da je uticaj nikosulfurona na brojnost ispitivanih fizioloških grupa mikroorganizama zavisio od primenjene količine i dužine delovanja i da je bio stimulativan ili inhibitoran. Nikosulfuron je inhibitorno delovao na Azotobacter sp., aminoheterotrofe i fosfomobilizatore. Na aminoautotrofe je prvo delovao inhibitorno, a kasnije, zbog obnavljanja populacije, stimulativno. Na fosfomineralizatore nikosulfuron je delovao stimulativno. Međutim, utvrđene promene su bile prolaznog karaktera, tako da se može smatrati da nema realnog rizika od narušavanja ravnoteže mikrobioloških procesa u zemljištu pod uticajem ovog herbicida.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "The effect of nicosulfuron on some physiological groups of microorganisms, Uticaj nikosulfurona na neke fiziološke grupe mikroorganizama u zemljištu",
pages = "13-5",
number = "1",
volume = "20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2485"
}

Radivojević, L., Šantrić, L., Gajić-Umiljendić, J., Jovanović-Radovanov, K., Djurović, R.,& Marisavljević, D.. (2011). The effect of nicosulfuron on some physiological groups of microorganisms. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 20(1), 5-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2485

Radivojević L, Šantrić L, Gajić-Umiljendić J, Jovanović-Radovanov K, Djurović R, Marisavljević D. The effect of nicosulfuron on some physiological groups of microorganisms. in Acta herbologica. 2011;20(1):5-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2485 .

Radivojević, Ljiljana, Šantrić, Ljiljana, Gajić-Umiljendić, Jelena, Jovanović-Radovanov, Katarina, Djurović, Rada, Marisavljević, Dragana, "The effect of nicosulfuron on some physiological groups of microorganisms" in Acta herbologica, 20, no. 1 (2011):5-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2485 .