TY  - CONF
AU  - Božić, Dragana
AU  - Lazarević, Dragan
AU  - Jovanović-Radovanov, Katarina
AU  - Radović, Nikola
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2022
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6646
AB  - Ključni preduslov za efikasno suzbijanje korova (osim proaktivnih i agrotehničkih
mera) jeste adekvatan odabir herbicida. Osnov za njihov odabir je floristički sastav i brojnost
korova (nivo zakorovljenosti) na parceli. Da bi se poljoprivrednim proizvođačima dale
adekvatne preporuke za primenu herbicida neophodno je napraviti bazu podataka o stanju
zakorovljenosti po usevima i područjima. Stoga je tokom vegetacione sezone 2021. godine u
dva navrata (kada su biljke kukuruza bile u fazi 3-5 listova, tj. BBCH13-15; i u fazi 6-12 listova,
tj. BBCH16-35) obavljeno mapiranje korova u kukuruzu na 10 odabranih lokaliteta u
različitim delovima Srbije: Bačka Topola, Kovin, Krajišnik, Mihajlovac, Ruma, Sečanj, Sremska
Mitrovica, Stari Tamiš, Velika Plana i Vrbas. Na svakom lokalitetu ocenjeno je 7-8 parcela pod
usevom kukuruza i napravljena lista dominantnih korovskih vrsta (kriterijum je min. tri
jedinke po vrsti na m2), utvrđena njihova brojnost i izdvojene visoko dominantne vrste.
Parcele su izabrane po principu slučajnosti, pri čemu je preduslov za mapiranje bio da su na
parceli prisutni korovi. Pregled parcela je obavljen kretanjem istraživača u različitim
pravcima po površini cele parcele: uzduž, popreko, dijagonalno i cik-cak. Vrste koje su bile
prisutne sa 3 i više jedinki po m2 su evidentirane (na svim parcelama u 1. oceni), a u drugoj
oceni u zavisnosti od subjektivne procene istraživača navođeno je prisustvo i vrsta koje su
imale manju brojnost od 3 po m2. Analizom prikupljenih podataka utvrđen je broj prisutnih
vrsta na svakom lokalitetu, zastupljenost svake vrste na ocenjivanim parcelama, brojnost
vrste za lokalitet, kao i prosečna brojnost za lokalitet. Izdvojene su najzastupljenije vrste za
lokalitet, kao i vrste sa brojnošću >10 biljaka po m2.
Ukupan broj vrsta (taksona) sa brojnošću 3 i više po m2 na svim lokalitetima u obe
ocene bio je 110. U prvoj oceni je zabeleženo 76 vrsta, od čega su 22 bile prisutne samo na
jednoj parceli. U drugoj oceni zabeleženo je ukupno 93 vrste (u izvesnim slučajevima brojnost
jedinki u okviru vrste je bila niža od 3 biljke po m2), od čega su 22 bile prisutne samo na jednoj
parceli. Najveći broj vrsta (61) pripada grupi jednogodišnjih širokolisnih korova, zatim slede
višegodišnji širokolisnji korovi (30), dok je znatno manji broj jednogodišnjih (11) i
višegodišnjih (8) travnih korova. Na osnovu sveobuhvatne analize podataka prikupljenih
tokom mapiranja korova u usevu kukuruza na 10 odabranih lokaliteta, uzimajući u obzir
njihovu zastupljenost i brojnost, kao najznačajnije su se izdvojile sledeće vrste: Abutilon
theophrasti, Amaranthus retroflexus, Ambrosia artemisiifolia, Bilderdykia convolvulus,
Chenopodium album, Datura stramonium, Setaria glauca, S. viridis, Solanum nigrum, Sorghum
halepense; iza kojih slede: Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Hibiscus
trionum, Panicum crus-galli, Polygonum aviculare, Stachys annua, Xanthium strumarium i dr.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA
T1  - Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646
ER  - 

@conference{
author = "Božić, Dragana and Lazarević, Dragan and Jovanović-Radovanov, Katarina and Radović, Nikola and Vrbničanin, Sava",
year = "2022",
abstract = "Ključni preduslov za efikasno suzbijanje korova (osim proaktivnih i agrotehničkih
mera) jeste adekvatan odabir herbicida. Osnov za njihov odabir je floristički sastav i brojnost
korova (nivo zakorovljenosti) na parceli. Da bi se poljoprivrednim proizvođačima dale
adekvatne preporuke za primenu herbicida neophodno je napraviti bazu podataka o stanju
zakorovljenosti po usevima i područjima. Stoga je tokom vegetacione sezone 2021. godine u
dva navrata (kada su biljke kukuruza bile u fazi 3-5 listova, tj. BBCH13-15; i u fazi 6-12 listova,
tj. BBCH16-35) obavljeno mapiranje korova u kukuruzu na 10 odabranih lokaliteta u
različitim delovima Srbije: Bačka Topola, Kovin, Krajišnik, Mihajlovac, Ruma, Sečanj, Sremska
Mitrovica, Stari Tamiš, Velika Plana i Vrbas. Na svakom lokalitetu ocenjeno je 7-8 parcela pod
usevom kukuruza i napravljena lista dominantnih korovskih vrsta (kriterijum je min. tri
jedinke po vrsti na m2), utvrđena njihova brojnost i izdvojene visoko dominantne vrste.
Parcele su izabrane po principu slučajnosti, pri čemu je preduslov za mapiranje bio da su na
parceli prisutni korovi. Pregled parcela je obavljen kretanjem istraživača u različitim
pravcima po površini cele parcele: uzduž, popreko, dijagonalno i cik-cak. Vrste koje su bile
prisutne sa 3 i više jedinki po m2 su evidentirane (na svim parcelama u 1. oceni), a u drugoj
oceni u zavisnosti od subjektivne procene istraživača navođeno je prisustvo i vrsta koje su
imale manju brojnost od 3 po m2. Analizom prikupljenih podataka utvrđen je broj prisutnih
vrsta na svakom lokalitetu, zastupljenost svake vrste na ocenjivanim parcelama, brojnost
vrste za lokalitet, kao i prosečna brojnost za lokalitet. Izdvojene su najzastupljenije vrste za
lokalitet, kao i vrste sa brojnošću >10 biljaka po m2.
Ukupan broj vrsta (taksona) sa brojnošću 3 i više po m2 na svim lokalitetima u obe
ocene bio je 110. U prvoj oceni je zabeleženo 76 vrsta, od čega su 22 bile prisutne samo na
jednoj parceli. U drugoj oceni zabeleženo je ukupno 93 vrste (u izvesnim slučajevima brojnost
jedinki u okviru vrste je bila niža od 3 biljke po m2), od čega su 22 bile prisutne samo na jednoj
parceli. Najveći broj vrsta (61) pripada grupi jednogodišnjih širokolisnih korova, zatim slede
višegodišnji širokolisnji korovi (30), dok je znatno manji broj jednogodišnjih (11) i
višegodišnjih (8) travnih korova. Na osnovu sveobuhvatne analize podataka prikupljenih
tokom mapiranja korova u usevu kukuruza na 10 odabranih lokaliteta, uzimajući u obzir
njihovu zastupljenost i brojnost, kao najznačajnije su se izdvojile sledeće vrste: Abutilon
theophrasti, Amaranthus retroflexus, Ambrosia artemisiifolia, Bilderdykia convolvulus,
Chenopodium album, Datura stramonium, Setaria glauca, S. viridis, Solanum nigrum, Sorghum
halepense; iza kojih slede: Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Hibiscus
trionum, Panicum crus-galli, Polygonum aviculare, Stachys annua, Xanthium strumarium i dr.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA",
title = "Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646"
}

Božić, D., Lazarević, D., Jovanović-Radovanov, K., Radović, N.,& Vrbničanin, S.. (2022). Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA
Društvo za zaštitu bilja Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646

Božić D, Lazarević D, Jovanović-Radovanov K, Radović N, Vrbničanin S. Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646 .

Božić, Dragana, Lazarević, Dragan, Jovanović-Radovanov, Katarina, Radović, Nikola, Vrbničanin, Sava, "Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646 .

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Dušan
AU  - Vučurović, Ana
AU  - Stanković, Ivana
AU  - Radović, Nikola
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Bulajić, Aleksandra
AU  - Krstić, Branka
PY  - 2018
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4649
AB  - In a two-year survey (2011-2012), 3220 samples were collected and analyzed in order to determine the presence and distribution of viruses in tomato crops at 56 localities of 18 districts in Serbia. Out of 12 viruses tested, Cucumber mosaic virus (CMV), Potato virus Y (PVY), Alfalfa mosaic virus (AMV), Tomato spotted wilt virus (TSWV), Tomato mosaic virus (ToMV) and Tobacco mosaic virus (TMV) were detected in 42.1, 40, 11, 8.6, 2.3 and 1.3% of the total tested samples, respectively. The results revealed that CMV was prevalent in 2011 and PVY in 2012. CMV and PVY, apart from being predominant, were also the most widespread viruses. In general, single infections were the most frequent type of infection. Additionally, the most common mixed infections were double infections and the most prevalent combination was CMV and PVY. In 2011, the incidence of diseases and the percentage of all infection types were significantly higher than in 2012. Furthermore, in 2011, regardless of total single infections being prevalent compared to mixed infections, two prevailing viruses were commonly detected in mixed infections. The additional molecular testing of ELISA-negative samples using virus specific primers did not reveal the presence of Pepino mosaic virus (PepMV), Tomato yellow leaf curl virus (TYLC), Tomato infections chlorosis virus (TICV) and Tomato chlorosis virus (ToCV).
PB  - Springer, Dordrecht
T2  - European Journal of Plant Pathology
T1  - Viruses affecting tomato crops in Serbia
EP  - 235
IS  - 1
SP  - 225
VL  - 152
DO  - 10.1007/s10658-018-1467-y
ER  - 

@article{
author = "Nikolić, Dušan and Vučurović, Ana and Stanković, Ivana and Radović, Nikola and Zečević, Katarina and Bulajić, Aleksandra and Krstić, Branka",
year = "2018",
abstract = "In a two-year survey (2011-2012), 3220 samples were collected and analyzed in order to determine the presence and distribution of viruses in tomato crops at 56 localities of 18 districts in Serbia. Out of 12 viruses tested, Cucumber mosaic virus (CMV), Potato virus Y (PVY), Alfalfa mosaic virus (AMV), Tomato spotted wilt virus (TSWV), Tomato mosaic virus (ToMV) and Tobacco mosaic virus (TMV) were detected in 42.1, 40, 11, 8.6, 2.3 and 1.3% of the total tested samples, respectively. The results revealed that CMV was prevalent in 2011 and PVY in 2012. CMV and PVY, apart from being predominant, were also the most widespread viruses. In general, single infections were the most frequent type of infection. Additionally, the most common mixed infections were double infections and the most prevalent combination was CMV and PVY. In 2011, the incidence of diseases and the percentage of all infection types were significantly higher than in 2012. Furthermore, in 2011, regardless of total single infections being prevalent compared to mixed infections, two prevailing viruses were commonly detected in mixed infections. The additional molecular testing of ELISA-negative samples using virus specific primers did not reveal the presence of Pepino mosaic virus (PepMV), Tomato yellow leaf curl virus (TYLC), Tomato infections chlorosis virus (TICV) and Tomato chlorosis virus (ToCV).",
publisher = "Springer, Dordrecht",
journal = "European Journal of Plant Pathology",
title = "Viruses affecting tomato crops in Serbia",
pages = "235-225",
number = "1",
volume = "152",
doi = "10.1007/s10658-018-1467-y"
}

Nikolić, D., Vučurović, A., Stanković, I., Radović, N., Zečević, K., Bulajić, A.,& Krstić, B.. (2018). Viruses affecting tomato crops in Serbia. in European Journal of Plant Pathology
Springer, Dordrecht., 152(1), 225-235.
https://doi.org/10.1007/s10658-018-1467-y

Nikolić D, Vučurović A, Stanković I, Radović N, Zečević K, Bulajić A, Krstić B. Viruses affecting tomato crops in Serbia. in European Journal of Plant Pathology. 2018;152(1):225-235.
doi:10.1007/s10658-018-1467-y .

Nikolić, Dušan, Vučurović, Ana, Stanković, Ivana, Radović, Nikola, Zečević, Katarina, Bulajić, Aleksandra, Krstić, Branka, "Viruses affecting tomato crops in Serbia" in European Journal of Plant Pathology, 152, no. 1 (2018):225-235,
https://doi.org/10.1007/s10658-018-1467-y . .

TY  - JOUR
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Nikolić, Dušan
AU  - Radović, Nikola
AU  - Vučurović, Ana
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Krstić, Branka
AU  - Stanković, Ivana
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4603
AB  - Leek yellow stripe virus (LYSV) is one of the most frequent and important viruses in leek and garlic crops worldwide. In Serbia this virus is found both in leek and garlic, and often at high percentages. During two consecutive years, 2012 and 2013, a total 92 samples were collected from 11 inspected leek-, garlic- and onion-growing locations and they were analyzed for the presence of LYSV using DAS-ELISA. LYSV was detected in 31.5% of the tested samples. In 2012, the presence of LYSV was only detected in leek plants, and in 55.6% of the tested samples. During 2013, LYSV was detected in 85% of leek and 58.3% of garlic samples. In total, LYSV was detected in 56.4% of leek samples and 17.1% garlic samples. LYSV incidence was confirmed using RT-PCR with LYSV specific primers amplifying 1020 bp fragment representing coat protein and part of nuclear inclusion B genes. Molecular identification was confirmed by sequencing of two selected isolates, 181-13 (MG242625) from garlic and 298-13 (MG242624) from leek, and comparing them to the GenBank sequences of LYSV. Phylogenetic analysis of 55 sequences of LYSV from all over the world showed some correlation between host plant and geographical origin of the isolates, forming five separate clades. Two Serbian LYSV isolates fell into distant clades. The Serbian leek isolate 298-13 of LYSV belongs to clade B, while isolate 181-13 originating from garlic belongs in clade E.
AB  - Virus žute prugavosti praziluka (Leek yellow stripe virus, LYSV) je jedan od najčešćih i najznačajnijih virusa na praziluku i belom luku. U Srbiji je virus detektovan na obe kulture, i praziluku i belom luku, a često se javlja u visokim procentima. Tokom dve uzastopne godine (2013. i 2014.) pregledano je 11 lokaliteta gajenja praziluka, belog i crnog luka i sakupljena su 92 uzorka koja su DAS-ELISA metodom testirana na prisustvo LYSV. Prisustvo LYSV je dokazano u 31,5% testiranih uzoraka. Tokom 2012., prisustvo LYSV dokazano je samo u praziluku, u 55,6% testiranih uzoraka. Tokom 2013., LYSV je dokazan u 85% uzoraka praziluka i 58,3% uzoraka belog luka. Ukupno, prisustvo LYSV je dokazano u 56,4% uzoraka praziluka i 17,1% uzoraka belog luka. Prisustvo LYSV u testiranim uzorcima potvrđeno je primenom RT-PCR metode i specifičnih prajmera za LYSV koji umnožavaju fragment od 1020 bp koji obuhvata gen za proteinski omotač i deo gena za nuklearne inkluzije B. Molekularna identifikacija LYSV obavljena je sekvenciranjem dva odabrana izolata iz belog luka 181-13 (MG242625) i praziluka 298-13 (MG242624) i poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama LYSV iz GenBank baze podataka. Filogenetske analize 55 sekvenci izolata LYSV iz različitih delova sveta ukazale su na delimičnu korelaciju između biljke domaćina i geografskog porekla izolata, formiranjem pet odvojenih grupa izolata u stablu. Dva izolata iz Srbije grupisala su se u udaljene grupe. Izolat iz Srbije iz praziluka 298-13 grupisao se u grupu B, dok se izolat iz belog luka 181-13 grupisao u grupu E.
PB  - Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - Incidence and distribution of leek yellow stripe virus in allium crops in Serbia
T1  - Prisustvo i rasprostranjenost virusa žute prugavosti praziluka u usevima različitih vrsta lukova u Srbiji
EP  - 155
IS  - 3-4
SP  - 145
VL  - 32
DO  - 10.2298/PIF1704145V
ER  - 

@article{
author = "Vučurović, Ivan and Nikolić, Dušan and Radović, Nikola and Vučurović, Ana and Ristić, Danijela and Krstić, Branka and Stanković, Ivana",
year = "2017",
abstract = "Leek yellow stripe virus (LYSV) is one of the most frequent and important viruses in leek and garlic crops worldwide. In Serbia this virus is found both in leek and garlic, and often at high percentages. During two consecutive years, 2012 and 2013, a total 92 samples were collected from 11 inspected leek-, garlic- and onion-growing locations and they were analyzed for the presence of LYSV using DAS-ELISA. LYSV was detected in 31.5% of the tested samples. In 2012, the presence of LYSV was only detected in leek plants, and in 55.6% of the tested samples. During 2013, LYSV was detected in 85% of leek and 58.3% of garlic samples. In total, LYSV was detected in 56.4% of leek samples and 17.1% garlic samples. LYSV incidence was confirmed using RT-PCR with LYSV specific primers amplifying 1020 bp fragment representing coat protein and part of nuclear inclusion B genes. Molecular identification was confirmed by sequencing of two selected isolates, 181-13 (MG242625) from garlic and 298-13 (MG242624) from leek, and comparing them to the GenBank sequences of LYSV. Phylogenetic analysis of 55 sequences of LYSV from all over the world showed some correlation between host plant and geographical origin of the isolates, forming five separate clades. Two Serbian LYSV isolates fell into distant clades. The Serbian leek isolate 298-13 of LYSV belongs to clade B, while isolate 181-13 originating from garlic belongs in clade E., Virus žute prugavosti praziluka (Leek yellow stripe virus, LYSV) je jedan od najčešćih i najznačajnijih virusa na praziluku i belom luku. U Srbiji je virus detektovan na obe kulture, i praziluku i belom luku, a često se javlja u visokim procentima. Tokom dve uzastopne godine (2013. i 2014.) pregledano je 11 lokaliteta gajenja praziluka, belog i crnog luka i sakupljena su 92 uzorka koja su DAS-ELISA metodom testirana na prisustvo LYSV. Prisustvo LYSV je dokazano u 31,5% testiranih uzoraka. Tokom 2012., prisustvo LYSV dokazano je samo u praziluku, u 55,6% testiranih uzoraka. Tokom 2013., LYSV je dokazan u 85% uzoraka praziluka i 58,3% uzoraka belog luka. Ukupno, prisustvo LYSV je dokazano u 56,4% uzoraka praziluka i 17,1% uzoraka belog luka. Prisustvo LYSV u testiranim uzorcima potvrđeno je primenom RT-PCR metode i specifičnih prajmera za LYSV koji umnožavaju fragment od 1020 bp koji obuhvata gen za proteinski omotač i deo gena za nuklearne inkluzije B. Molekularna identifikacija LYSV obavljena je sekvenciranjem dva odabrana izolata iz belog luka 181-13 (MG242625) i praziluka 298-13 (MG242624) i poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama LYSV iz GenBank baze podataka. Filogenetske analize 55 sekvenci izolata LYSV iz različitih delova sveta ukazale su na delimičnu korelaciju između biljke domaćina i geografskog porekla izolata, formiranjem pet odvojenih grupa izolata u stablu. Dva izolata iz Srbije grupisala su se u udaljene grupe. Izolat iz Srbije iz praziluka 298-13 grupisao se u grupu B, dok se izolat iz belog luka 181-13 grupisao u grupu E.",
publisher = "Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "Incidence and distribution of leek yellow stripe virus in allium crops in Serbia, Prisustvo i rasprostranjenost virusa žute prugavosti praziluka u usevima različitih vrsta lukova u Srbiji",
pages = "155-145",
number = "3-4",
volume = "32",
doi = "10.2298/PIF1704145V"
}

Vučurović, I., Nikolić, D., Radović, N., Vučurović, A., Ristić, D., Krstić, B.,& Stanković, I.. (2017). Incidence and distribution of leek yellow stripe virus in allium crops in Serbia. in Pesticidi i fitomedicina
Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd., 32(3-4), 145-155.
https://doi.org/10.2298/PIF1704145V

Vučurović I, Nikolić D, Radović N, Vučurović A, Ristić D, Krstić B, Stanković I. Incidence and distribution of leek yellow stripe virus in allium crops in Serbia. in Pesticidi i fitomedicina. 2017;32(3-4):145-155.
doi:10.2298/PIF1704145V .

Vučurović, Ivan, Nikolić, Dušan, Radović, Nikola, Vučurović, Ana, Ristić, Danijela, Krstić, Branka, Stanković, Ivana, "Incidence and distribution of leek yellow stripe virus in allium crops in Serbia" in Pesticidi i fitomedicina, 32, no. 3-4 (2017):145-155,
https://doi.org/10.2298/PIF1704145V . .