Marinković, Slavica

Link to this page

Authority KeyName Variants
f4aab7c6-b9df-49a2-a245-99a8c54e8239
  • Marinković, Slavica (2)
  • Siler-Marinković, Slavica (1)
Projects

Author's Bibliography

Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors

Bjelanović, Katarina; Živić, Ivana; Dulić, Zorka; Živić, Miroslav; Djordjević, Jelena; Marinković, Slavica; Marković, Zoran

(2013)

TY  - CONF
AU  - Bjelanović, Katarina
AU  - Živić, Ivana
AU  - Dulić, Zorka
AU  - Živić, Miroslav
AU  - Djordjević, Jelena
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Marković, Zoran
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5530
AB  - U cilju ispitivnja kvaliteta vode reke Raške, organizmi zoobentosa i zooplanktona korišćeni su kao bioindikatori. Istraživanje je sprovedeno od aprila 2011. godine do maja 2012. godine, u vremenskim intervalima od dva meseca. Odabrano je ukupno pet lokaliteta na dužinini toka od 2.5 km. Između drugog i trećeg lokaliteta lociran je pastrmski ribnjak, čiji je uticaj na zajednice organizama praćen. Na lokalitetima koji su obuhvaćeni istraživanjima konstatovano je 57 taksona makrozoobentosa (34 vrste, 21 roda, 1 familija i 1 klasa) i 75 taksona zooplanktona (58 vrsta, 15 rodova, 1 red i 1 klasa). Srednje vrednosti indeksa saprobnosti ukazivale su na manje razlike u dobijenim vrednostima korišćenjem zoobentosa i zooplanktona. Na osnovu saprobioloških analiza, kada su kao bioindikatori korišćeni organizmi bentosa, kvalitet vode u reci Raškoj je druge klase kvaliteta, ili na prelazu između prve i druge klase, uglavnom na lokalitetima iznad ribnjaka. Organizmi zooplanktona su pokazali da voda celom dužinom toka pripada prvoj klasi kvaliteta. Najmanje vrednosti indeksa saprobnosti zabeležene su na prvom, referentnom lokalitetu 1.453±0.098 (zooplankton), a najviše na četvrtom lokalitetu 1.88±0.021 (zoobentos). Na lokalitetu ispod ribnjka, gde je zabeležen pad u koncentraciji kiseonika, dominiraju organizmi bentosa koji tolerišu veći stepen organskog zagađenja (Chironomidae, Oligochaeta, Simuliidae). Iako su koncentracije ukupnog fosfora i ortofosfata rasle od trećeg ka petom lokalitetu, njihove koncentracije nisu premašivale dozvoljene vrednosti za salmonidne vode. Međutim, srednje vrednosti koncentracije nejonizovanog amonijaka (NH4+) su iznad referentnih vrednosti na trećem i četvrtom lokalitetu.
Razlog nepodudaranja vrednosti indekasa saprobnosti za dve istraživane grupe, može biti usled nestabilnih zooplanktonskih zajednica zbog izraženog efekta drifta, kao i usled činjenice da će zbog procesa sedimentacije dospelih organskih materija, organizmi dna biti izloženiji njihovom uticaju. Zajednice bentosa, kao znatno stabilnije i u vremenu i u prostoru, pogodnije su za procenu kvaliteta tekućih voda.
C3  - 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
T1  - Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors
T1  - Kvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatora
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530
ER  - 
@conference{
author = "Bjelanović, Katarina and Živić, Ivana and Dulić, Zorka and Živić, Miroslav and Djordjević, Jelena and Marinković, Slavica and Marković, Zoran",
year = "2013",
abstract = "U cilju ispitivnja kvaliteta vode reke Raške, organizmi zoobentosa i zooplanktona korišćeni su kao bioindikatori. Istraživanje je sprovedeno od aprila 2011. godine do maja 2012. godine, u vremenskim intervalima od dva meseca. Odabrano je ukupno pet lokaliteta na dužinini toka od 2.5 km. Između drugog i trećeg lokaliteta lociran je pastrmski ribnjak, čiji je uticaj na zajednice organizama praćen. Na lokalitetima koji su obuhvaćeni istraživanjima konstatovano je 57 taksona makrozoobentosa (34 vrste, 21 roda, 1 familija i 1 klasa) i 75 taksona zooplanktona (58 vrsta, 15 rodova, 1 red i 1 klasa). Srednje vrednosti indeksa saprobnosti ukazivale su na manje razlike u dobijenim vrednostima korišćenjem zoobentosa i zooplanktona. Na osnovu saprobioloških analiza, kada su kao bioindikatori korišćeni organizmi bentosa, kvalitet vode u reci Raškoj je druge klase kvaliteta, ili na prelazu između prve i druge klase, uglavnom na lokalitetima iznad ribnjaka. Organizmi zooplanktona su pokazali da voda celom dužinom toka pripada prvoj klasi kvaliteta. Najmanje vrednosti indeksa saprobnosti zabeležene su na prvom, referentnom lokalitetu 1.453±0.098 (zooplankton), a najviše na četvrtom lokalitetu 1.88±0.021 (zoobentos). Na lokalitetu ispod ribnjka, gde je zabeležen pad u koncentraciji kiseonika, dominiraju organizmi bentosa koji tolerišu veći stepen organskog zagađenja (Chironomidae, Oligochaeta, Simuliidae). Iako su koncentracije ukupnog fosfora i ortofosfata rasle od trećeg ka petom lokalitetu, njihove koncentracije nisu premašivale dozvoljene vrednosti za salmonidne vode. Međutim, srednje vrednosti koncentracije nejonizovanog amonijaka (NH4+) su iznad referentnih vrednosti na trećem i četvrtom lokalitetu.
Razlog nepodudaranja vrednosti indekasa saprobnosti za dve istraživane grupe, može biti usled nestabilnih zooplanktonskih zajednica zbog izraženog efekta drifta, kao i usled činjenice da će zbog procesa sedimentacije dospelih organskih materija, organizmi dna biti izloženiji njihovom uticaju. Zajednice bentosa, kao znatno stabilnije i u vremenu i u prostoru, pogodnije su za procenu kvaliteta tekućih voda.",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors, Kvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatora",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530"
}
Bjelanović, K., Živić, I., Dulić, Z., Živić, M., Djordjević, J., Marinković, S.,& Marković, Z.. (2013). Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530
Bjelanović K, Živić I, Dulić Z, Živić M, Djordjević J, Marinković S, Marković Z. Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530 .
Bjelanović, Katarina, Živić, Ivana, Dulić, Zorka, Živić, Miroslav, Djordjević, Jelena, Marinković, Slavica, Marković, Zoran, "Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors" in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530 .

Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm

Živić, Ivana; Bjelanović, Katarina; Marinković, Slavica; Jovanović, Jelena; Marković, Zoran

(2013)

TY  - CONF
AU  - Živić, Ivana
AU  - Bjelanović, Katarina
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Jovanović, Jelena
AU  - Marković, Zoran
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5519
AB  - Biomasa (produkcija) makrozoobentosa je odabrana kao osnovni pokazatelj za praćenje promena kvantitativnog sastava naselja dna na lokalitetima uzvodno i nizvodno od pastrmskog ribnjaka u reci Rači.
Istraživanje sekundarne produkcije makrozoobentosa reke Rače sa sedam lokaliteta, obavljeno je u periodu 2011. (april, jun, septembar, oktobar, decembar) i 2012. godine (februar i maj). Dominantne grupe u biomasi makrozoobentosa su Hirudinea (Annelida), Mollusca, Gammaridae (Crustacea) i Trichoptera (Insecta).
Vrednosti biomase zoobentosa kretale su se u svim mesecima istraživanja u intervalu od 3,2001 g/m2, na lokalitetu RČ2 (u februaru) ,do 216,7120 g/m2, na lokalitetu RČ3 (u februaru).
Biomasa faune dna najveća je u svim mesecima istraživanja na lokalitetu RČ3, koji je lociran nizvodno od pastrmskog ribnjaka. Na ovom lokalitetu biomasa makroinvertebrata se kretala od 87,8643 g/m2 (u aprilu 2011. godine) do 216,7120 g/m2 (u februaru 2012. godine).
C3  - 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
T1  - Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm
T1  - Produkcija makrozoobentosa u reci Rači uzvodno i nizvodno od pastrmskog ribnjaka
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5519
ER  - 
@conference{
author = "Živić, Ivana and Bjelanović, Katarina and Marinković, Slavica and Jovanović, Jelena and Marković, Zoran",
year = "2013",
abstract = "Biomasa (produkcija) makrozoobentosa je odabrana kao osnovni pokazatelj za praćenje promena kvantitativnog sastava naselja dna na lokalitetima uzvodno i nizvodno od pastrmskog ribnjaka u reci Rači.
Istraživanje sekundarne produkcije makrozoobentosa reke Rače sa sedam lokaliteta, obavljeno je u periodu 2011. (april, jun, septembar, oktobar, decembar) i 2012. godine (februar i maj). Dominantne grupe u biomasi makrozoobentosa su Hirudinea (Annelida), Mollusca, Gammaridae (Crustacea) i Trichoptera (Insecta).
Vrednosti biomase zoobentosa kretale su se u svim mesecima istraživanja u intervalu od 3,2001 g/m2, na lokalitetu RČ2 (u februaru) ,do 216,7120 g/m2, na lokalitetu RČ3 (u februaru).
Biomasa faune dna najveća je u svim mesecima istraživanja na lokalitetu RČ3, koji je lociran nizvodno od pastrmskog ribnjaka. Na ovom lokalitetu biomasa makroinvertebrata se kretala od 87,8643 g/m2 (u aprilu 2011. godine) do 216,7120 g/m2 (u februaru 2012. godine).",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm, Produkcija makrozoobentosa u reci Rači uzvodno i nizvodno od pastrmskog ribnjaka",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5519"
}
Živić, I., Bjelanović, K., Marinković, S., Jovanović, J.,& Marković, Z.. (2013). Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5519
Živić I, Bjelanović K, Marinković S, Jovanović J, Marković Z. Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5519 .
Živić, Ivana, Bjelanović, Katarina, Marinković, Slavica, Jovanović, Jelena, Marković, Zoran, "Production of Macrozoobenthos in the Rača River Upstream and Down Stream From Trout Farm" in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5519 .

Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia

Rakić, Sveto; Petrović, Silvana; Kukić, Jelena; Jadranin, Milka; Tešević, Vele; Povrenović, Dragan; Siler-Marinković, Slavica

(Elsevier Sci Ltd, Oxford, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Rakić, Sveto
AU  - Petrović, Silvana
AU  - Kukić, Jelena
AU  - Jadranin, Milka
AU  - Tešević, Vele
AU  - Povrenović, Dragan
AU  - Siler-Marinković, Slavica
PY  - 2007
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1493
AB  - The aim of the present work was to investigate and compare phenolic compounds and antioxidant activity of methanol extracts of Quercus robur and Quercus cerris acorn kernels obtained before and after thermal treatment. Content of total phenolics, tannins, non-tannin phenolics and flavonoids was determined spectrophotometrically and content of gallic acid with HPLC. Antioxidant activity of the samples was assayed through FRAP (Ferric Reducing Antioxidant Power), DPPH scavenging test and inhibition of Fe2+/ascorbate induced lipid peroxidation. Extracts of native and thermally treated kernels showed high antioxidant activity, with extracts of thermally treated kernels being more active than extracts of native ones. Hydrolysable tannins and gallic acid were identified in all samples. Non-tannin phenolics, including gallic acid, were present in significantly higher quantities in thermally treated samples, whilst tannin content decreased. This indicates that during thermal treatment hydrolysable tannins were degraded. As the result of this degradation and consequent increase of non-tannin phenolics content, and amongst them especially gallic acid, thermally treated samples possess higher antioxidant activity than do the native ones. The obtained results have provided further grounds for establishing Q. robur and Q. cerris acorn kernels as a source for functional food preparation,
PB  - Elsevier Sci Ltd, Oxford
T2  - Food Chemistry
T1  - Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia
EP  - 834
IS  - 2
SP  - 830
VL  - 104
DO  - 10.1016/j.foodchem.2007.01.025
ER  - 
@article{
author = "Rakić, Sveto and Petrović, Silvana and Kukić, Jelena and Jadranin, Milka and Tešević, Vele and Povrenović, Dragan and Siler-Marinković, Slavica",
year = "2007",
abstract = "The aim of the present work was to investigate and compare phenolic compounds and antioxidant activity of methanol extracts of Quercus robur and Quercus cerris acorn kernels obtained before and after thermal treatment. Content of total phenolics, tannins, non-tannin phenolics and flavonoids was determined spectrophotometrically and content of gallic acid with HPLC. Antioxidant activity of the samples was assayed through FRAP (Ferric Reducing Antioxidant Power), DPPH scavenging test and inhibition of Fe2+/ascorbate induced lipid peroxidation. Extracts of native and thermally treated kernels showed high antioxidant activity, with extracts of thermally treated kernels being more active than extracts of native ones. Hydrolysable tannins and gallic acid were identified in all samples. Non-tannin phenolics, including gallic acid, were present in significantly higher quantities in thermally treated samples, whilst tannin content decreased. This indicates that during thermal treatment hydrolysable tannins were degraded. As the result of this degradation and consequent increase of non-tannin phenolics content, and amongst them especially gallic acid, thermally treated samples possess higher antioxidant activity than do the native ones. The obtained results have provided further grounds for establishing Q. robur and Q. cerris acorn kernels as a source for functional food preparation,",
publisher = "Elsevier Sci Ltd, Oxford",
journal = "Food Chemistry",
title = "Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia",
pages = "834-830",
number = "2",
volume = "104",
doi = "10.1016/j.foodchem.2007.01.025"
}
Rakić, S., Petrović, S., Kukić, J., Jadranin, M., Tešević, V., Povrenović, D.,& Siler-Marinković, S.. (2007). Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia. in Food Chemistry
Elsevier Sci Ltd, Oxford., 104(2), 830-834.
https://doi.org/10.1016/j.foodchem.2007.01.025
Rakić S, Petrović S, Kukić J, Jadranin M, Tešević V, Povrenović D, Siler-Marinković S. Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia. in Food Chemistry. 2007;104(2):830-834.
doi:10.1016/j.foodchem.2007.01.025 .
Rakić, Sveto, Petrović, Silvana, Kukić, Jelena, Jadranin, Milka, Tešević, Vele, Povrenović, Dragan, Siler-Marinković, Slavica, "Influence of thermal treatment on phenolic compounds and antioxidant properties of oak acorns from Serbia" in Food Chemistry, 104, no. 2 (2007):830-834,
https://doi.org/10.1016/j.foodchem.2007.01.025 . .
135
117
150