Vukadinović, Dijana

Link to this page

Authority KeyName Variants
310a16ff-02dd-479c-965e-cbb103fdddf5
  • Vukadinović, Dijana (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE

Lekić, Slavoljub; Draganić, Ivana; Pešić, Vladan; Kolašinac, Stefan; Vukadinović, Dijana

(Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije, 2015)

TY  - CONF
AU  - Lekić, Slavoljub
AU  - Draganić, Ivana
AU  - Pešić, Vladan
AU  - Kolašinac, Stefan
AU  - Vukadinović, Dijana
PY  - 2015
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6553
AB  - In this paper we discuss the cooperation of the Serbian agricultural institutes, faculties and seed
industry which are deserved for the development of seed science and technology and its
applications in the sector of agriculture. It is particularly emphasized the connection between
research and educational institutions in the field of biotechnology and the importance of their
alienation. In addition, it raised a question concerning the reorganization of the existing
universities and research institutes in Serbia after the Bologna reform.
AB  - Univerzitet i polјoprivredni instituti u drugoj polovini ХХ stoleća izveli su uspešan prenos
znanja iz razvijenih zemalјa u SFRJ. Pre dvadesetak godina zapoĉela je tranzicija drţava istoĉne
i jugoistoĉne Evrope što je dovelo do znaĉajnih promena polјoprivrede i obrazovanja. Mnoga
velika srpska polјoprivredna preduzeća nestala su sa privredne scene a njihovo mesto zauzele su
strane kompanije. Promene su zahvatile i oblast visokog obrazovanja te se danas oseća potreba
da se aktualizuje veza izmeĊu naših univerziteta, istraţivaĉkih istitucija u oblasti polјoprivrede i
industrije semena kao vaţnog dela javnog ţivota. Naime, sredinom prošlog veka na prostoru
SFRJ obrazovana je mreţa polјoprivrednih istraţivaĉkih instituta i preduzeća koja su postigla
znaĉajne uspehe u oblasti selekcije i proizvodnje semena. U senci ovog uspeha ostala je ĉinjenica
da su polјoprivredni instituti od univerziteta preuzeli znaĉajan deo istraţivanja što je ograniĉilo
univerzitete, budući da je veći deo laboratorija i opreme bio u institutima. Univeziteti su zajedno
sa institutima imali sve: studente, nastavnike, laboratorije, istraţivaĉku opremu, ali oni su tada,
kao i danas, bili organizaciono odvojeni te ni jedni ni drugi nisu mogli da ostvare veće rezultate.
U uslovima društvene svojine ovaj naĉin rada bio je odrţiv. Danas je takvo razdvajanje smetnja
njihovom razvoju te se polјoprivredni instituti prilagoĊavaju privredi u kojoj dominira privatna
svojina. Shodno promenama u društvu, postojeća drţavna univerzitetska mreţa pretrpela je
promene primenom bolonjske reforme kojom je srpsko visoko obrazovanje upodoblјeno
eropskom školskom prostoru. Na osnovu dosadašnjeg iskustva naziru se tri scenarija ureĊenja
univerziteta. Prvi je oĉuvanje postojeće organizacije (pluralizam uz tihe, evolutivne promene),
drugi je ukidanje privatnih univerziteta (radikalno rešenje), treći je podela postojećih univerziteta
na manje celine prema nauĉnim oblastima (tehniĉki, biotehnološki i td). Moguća regionalizacija
Srbije nametnuće pitanje poloţaja univerziteta u odnosu na lokalnu samoupravu (gradove) tj. da
li su univerziteti isklјuĉivo nacionalne (drţavne) institucije?
Buduće promene visokog obrazovanja morale bi da poĊu od toga da će se jedan deo instituta
pridruţiti univerzitetima dok će ostali oĉuvati svoju pravnu samostalnost i postati ono što su
uvek i bili – preduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom semenske robe. Ova
transformacija olakšala bi ureĊenje odnosa izmeĊu polјoprivrednih instituta (semenskih
preduzeća), univerziteta i banke bilјnih gena. To je od posebnog znaĉaja budući da u postojećim
istraţivaĉkim programima instituta, koje finansira vlada, nema jasne orijentacije na semenarstvo.
Ne ĉudi što struĉna terminologija u oblasti semenarstva slabo razvijena a što bi se moglo
pobolјšati udruţenim delovanjem predstavnika akademske zajednice i semenske industrije i
podizanjem nivoa domaćih struĉnih ĉasopisa u ovoj oblasti. Pred industrijom semena i
univerzitetom stoje brojna pitanja koja su od znaĉaja za dalјi razvoj semenarstva i polјoprivrede.
PB  - Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
C3  - VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''
T1  - SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE
T1  - SERBIAN SEED INDUSTRY AND UNIVERSITY AFTER TRANSITION
EP  - 20
SP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6553
ER  - 
@conference{
author = "Lekić, Slavoljub and Draganić, Ivana and Pešić, Vladan and Kolašinac, Stefan and Vukadinović, Dijana",
year = "2015",
abstract = "In this paper we discuss the cooperation of the Serbian agricultural institutes, faculties and seed
industry which are deserved for the development of seed science and technology and its
applications in the sector of agriculture. It is particularly emphasized the connection between
research and educational institutions in the field of biotechnology and the importance of their
alienation. In addition, it raised a question concerning the reorganization of the existing
universities and research institutes in Serbia after the Bologna reform., Univerzitet i polјoprivredni instituti u drugoj polovini ХХ stoleća izveli su uspešan prenos
znanja iz razvijenih zemalјa u SFRJ. Pre dvadesetak godina zapoĉela je tranzicija drţava istoĉne
i jugoistoĉne Evrope što je dovelo do znaĉajnih promena polјoprivrede i obrazovanja. Mnoga
velika srpska polјoprivredna preduzeća nestala su sa privredne scene a njihovo mesto zauzele su
strane kompanije. Promene su zahvatile i oblast visokog obrazovanja te se danas oseća potreba
da se aktualizuje veza izmeĊu naših univerziteta, istraţivaĉkih istitucija u oblasti polјoprivrede i
industrije semena kao vaţnog dela javnog ţivota. Naime, sredinom prošlog veka na prostoru
SFRJ obrazovana je mreţa polјoprivrednih istraţivaĉkih instituta i preduzeća koja su postigla
znaĉajne uspehe u oblasti selekcije i proizvodnje semena. U senci ovog uspeha ostala je ĉinjenica
da su polјoprivredni instituti od univerziteta preuzeli znaĉajan deo istraţivanja što je ograniĉilo
univerzitete, budući da je veći deo laboratorija i opreme bio u institutima. Univeziteti su zajedno
sa institutima imali sve: studente, nastavnike, laboratorije, istraţivaĉku opremu, ali oni su tada,
kao i danas, bili organizaciono odvojeni te ni jedni ni drugi nisu mogli da ostvare veće rezultate.
U uslovima društvene svojine ovaj naĉin rada bio je odrţiv. Danas je takvo razdvajanje smetnja
njihovom razvoju te se polјoprivredni instituti prilagoĊavaju privredi u kojoj dominira privatna
svojina. Shodno promenama u društvu, postojeća drţavna univerzitetska mreţa pretrpela je
promene primenom bolonjske reforme kojom je srpsko visoko obrazovanje upodoblјeno
eropskom školskom prostoru. Na osnovu dosadašnjeg iskustva naziru se tri scenarija ureĊenja
univerziteta. Prvi je oĉuvanje postojeće organizacije (pluralizam uz tihe, evolutivne promene),
drugi je ukidanje privatnih univerziteta (radikalno rešenje), treći je podela postojećih univerziteta
na manje celine prema nauĉnim oblastima (tehniĉki, biotehnološki i td). Moguća regionalizacija
Srbije nametnuće pitanje poloţaja univerziteta u odnosu na lokalnu samoupravu (gradove) tj. da
li su univerziteti isklјuĉivo nacionalne (drţavne) institucije?
Buduće promene visokog obrazovanja morale bi da poĊu od toga da će se jedan deo instituta
pridruţiti univerzitetima dok će ostali oĉuvati svoju pravnu samostalnost i postati ono što su
uvek i bili – preduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom semenske robe. Ova
transformacija olakšala bi ureĊenje odnosa izmeĊu polјoprivrednih instituta (semenskih
preduzeća), univerziteta i banke bilјnih gena. To je od posebnog znaĉaja budući da u postojećim
istraţivaĉkim programima instituta, koje finansira vlada, nema jasne orijentacije na semenarstvo.
Ne ĉudi što struĉna terminologija u oblasti semenarstva slabo razvijena a što bi se moglo
pobolјšati udruţenim delovanjem predstavnika akademske zajednice i semenske industrije i
podizanjem nivoa domaćih struĉnih ĉasopisa u ovoj oblasti. Pred industrijom semena i
univerzitetom stoje brojna pitanja koja su od znaĉaja za dalјi razvoj semenarstva i polјoprivrede.",
publisher = "Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije",
journal = "VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''",
title = "SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE, SERBIAN SEED INDUSTRY AND UNIVERSITY AFTER TRANSITION",
pages = "20-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6553"
}
Lekić, S., Draganić, I., Pešić, V., Kolašinac, S.,& Vukadinović, D.. (2015). SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE. in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''
Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije., 19-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6553
Lekić S, Draganić I, Pešić V, Kolašinac S, Vukadinović D. SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE. in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''. 2015;:19-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6553 .
Lekić, Slavoljub, Draganić, Ivana, Pešić, Vladan, Kolašinac, Stefan, Vukadinović, Dijana, "SRPSKA INDUSTRIJA SEMENA I UNIVERZITET POSLE TRANZICIJE" in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE'' (2015):19-20,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6553 .

PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA

Draganić, Ivana; Kolašinac, Stefan; Vukadinović, Dijana; Lekić, Slavoljub

(Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije, 2015)

TY  - CONF
AU  - Draganić, Ivana
AU  - Kolašinac, Stefan
AU  - Vukadinović, Dijana
AU  - Lekić, Slavoljub
PY  - 2015
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6552
AB  - Vigour is defined as the potential of seeds to germinate rapidly and uniformly under adverse and
optimum conditions. These criteria imply that vigorous seeds will establish early field stands
which provide competitive advantages against weeds and microflora. These advantages could
lead to higher crop yields. Vigour tests are divided in several categories. Physical tests measure
seed characteristics such as size, weight, and density. Physiological tests use some parameter of
germination or seedling growth - speed of germination, standard germination, accelerated ageing,
cold test, Hiltner test. Biochemical tests observe chemical reactions involved in cellular
maintenance - tetrazolium (dehidrogenase), respiration, GADA (glutamic acid decarboxylase
activity), protein, conductivity (leaching), enzyme activity. Many of the vigour test methods need
to be standardize for specific crop species in the future.
AB  - Ţivotna sposobnost semena definiše se kao potencijal semena da brzo i ujednaĉeno klija u
povolјnim i u nepovolјnim uslovima. Ona izraţava obim oštećenja koja se vremenom nakuplјaju
u semenu. Razliĉiti metodi ispitivanja ţivotne sposobnosti semena izvode se tako da u relativno
kratkom roku, jednostavno i pouzdano daju sliku kvaliteta semena i dopune rezultate dobijene
ispitivanjem klijavosti. Partije semena koje imaju visoku klijavost ali slabo nicanje u polјu imaju
nisku ţivotnu sposobnost. Razlike u ţivotnoj sposobnosti semena takoĊe se odraţavaju na brzinu
klijanja i razvoja klijanaca bilo u povolјnim bilo nepovolјnim uslovima.
Direktna ispitivanja ţivotne sposobnosti mere razlike u pogledu nekog vida klijanja ili rasta,
najĉešće pod stresnim uslovima. Jedna od prednosti ovih ispitivanja je što se njima vrednuju
faktori koji utiĉu na ţivotnu sposobnost kao što su starenje, mehaniĉke povrede i morfološke
osobine semena. Drugo je što ĉesto koriste uslove sliĉne onim u polјu i kratko traju te su
jednostavna za tumaĉenje. Fiziološka ispitivanja odnose se na uticaj starenja semena na klijanje
ili poĉetne etape razvoja klijanca. Ova ispitivanja su modifikovana ispitivanja klijavosti.
Ţivotna sposobnost najjednostavnije se procenjuje kao brzina klijanja a na osnovu energije
klijanja (prvo brojanje) pri standardnom ispitivanju klijavosti. S druge strane, brzina klijanja
moţe se vrednovati izraĉunavanjem srednjeg vremena klijanja, srednje vrednosti klijanja i
maksimalne vrednosti klijanja (seme drvenastih vrsta) te na osnovu ispitivanja rasta klijanca
(suva masa klijanca, duţina izdanka, duţina korenĉića).
Ispitivanja ţivotne sposobnosti semena u nepovolјnim (stresnim) kontrolisanim uslovima
simuliraju dejstvo jednog (više) spolјnih faktora koji deluju u polјu. U ovaj vid ispitivanja
spadaju hladni i Hiltnerov test. Testovi starenja zasnovani su na izglanju semena visokoj
temperaturi i/ili vlaţnosti vazduha u odreĊenom vremenskom periodu. Najpoznatija ispitivanja iz
ove grupe obuhvataju ubrzano starenje semena i kontrolisano propadanje semena.
Indirektna ispitivanja usmerena su na jedan aspekt ţivotne spsobnosti, pre nego na ocenu efekata
više faktora na klijanje ili rast mladog klijanca. Biohemijska ispitivanja spadaju u indirektna
ispitivanja ţivotne sposobnosti i obiĉno prate nivo jedne od posledica starenja. U ovu grupu
ispitivanja spadaju merenje elektroprovodlјivosti sadrţaja osloboĊenog iz semena (pasulј, soja,
bob); zatim procena enzimske aktivnosti u semenu koja se boji tetrazolijumom (ţita, soja,
pamuk, grašak, detelina) ili merenje aktivnosti dekarboksilaze glutaminske kiseline (soja, pasulј).
Struĉna literatura poznaje brojne metaboliĉke markere pogodne za biohemijska ispitivanja
ţivotne sposbnosti što zalazi u genomiku, proteomiku i druge uske discipline koje mogu pruţiti
korisne, merlјive parametre ţivotne sposobnosti semena. Direktne i indirektne metode ispitivanja
ţivotne sposobnosti dalјe će se razvijati kako u pogledu osobina koje prate tako i u pogledu
bilјnih vrsta na koje se primenjuju te je od posebnog znaĉaja njihova sistematizacija i
standardizacija.
PB  - Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
C3  - VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''
T1  - PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA
EP  - 66
SP  - 66
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6552
ER  - 
@conference{
author = "Draganić, Ivana and Kolašinac, Stefan and Vukadinović, Dijana and Lekić, Slavoljub",
year = "2015",
abstract = "Vigour is defined as the potential of seeds to germinate rapidly and uniformly under adverse and
optimum conditions. These criteria imply that vigorous seeds will establish early field stands
which provide competitive advantages against weeds and microflora. These advantages could
lead to higher crop yields. Vigour tests are divided in several categories. Physical tests measure
seed characteristics such as size, weight, and density. Physiological tests use some parameter of
germination or seedling growth - speed of germination, standard germination, accelerated ageing,
cold test, Hiltner test. Biochemical tests observe chemical reactions involved in cellular
maintenance - tetrazolium (dehidrogenase), respiration, GADA (glutamic acid decarboxylase
activity), protein, conductivity (leaching), enzyme activity. Many of the vigour test methods need
to be standardize for specific crop species in the future., Ţivotna sposobnost semena definiše se kao potencijal semena da brzo i ujednaĉeno klija u
povolјnim i u nepovolјnim uslovima. Ona izraţava obim oštećenja koja se vremenom nakuplјaju
u semenu. Razliĉiti metodi ispitivanja ţivotne sposobnosti semena izvode se tako da u relativno
kratkom roku, jednostavno i pouzdano daju sliku kvaliteta semena i dopune rezultate dobijene
ispitivanjem klijavosti. Partije semena koje imaju visoku klijavost ali slabo nicanje u polјu imaju
nisku ţivotnu sposobnost. Razlike u ţivotnoj sposobnosti semena takoĊe se odraţavaju na brzinu
klijanja i razvoja klijanaca bilo u povolјnim bilo nepovolјnim uslovima.
Direktna ispitivanja ţivotne sposobnosti mere razlike u pogledu nekog vida klijanja ili rasta,
najĉešće pod stresnim uslovima. Jedna od prednosti ovih ispitivanja je što se njima vrednuju
faktori koji utiĉu na ţivotnu sposobnost kao što su starenje, mehaniĉke povrede i morfološke
osobine semena. Drugo je što ĉesto koriste uslove sliĉne onim u polјu i kratko traju te su
jednostavna za tumaĉenje. Fiziološka ispitivanja odnose se na uticaj starenja semena na klijanje
ili poĉetne etape razvoja klijanca. Ova ispitivanja su modifikovana ispitivanja klijavosti.
Ţivotna sposobnost najjednostavnije se procenjuje kao brzina klijanja a na osnovu energije
klijanja (prvo brojanje) pri standardnom ispitivanju klijavosti. S druge strane, brzina klijanja
moţe se vrednovati izraĉunavanjem srednjeg vremena klijanja, srednje vrednosti klijanja i
maksimalne vrednosti klijanja (seme drvenastih vrsta) te na osnovu ispitivanja rasta klijanca
(suva masa klijanca, duţina izdanka, duţina korenĉića).
Ispitivanja ţivotne sposobnosti semena u nepovolјnim (stresnim) kontrolisanim uslovima
simuliraju dejstvo jednog (više) spolјnih faktora koji deluju u polјu. U ovaj vid ispitivanja
spadaju hladni i Hiltnerov test. Testovi starenja zasnovani su na izglanju semena visokoj
temperaturi i/ili vlaţnosti vazduha u odreĊenom vremenskom periodu. Najpoznatija ispitivanja iz
ove grupe obuhvataju ubrzano starenje semena i kontrolisano propadanje semena.
Indirektna ispitivanja usmerena su na jedan aspekt ţivotne spsobnosti, pre nego na ocenu efekata
više faktora na klijanje ili rast mladog klijanca. Biohemijska ispitivanja spadaju u indirektna
ispitivanja ţivotne sposobnosti i obiĉno prate nivo jedne od posledica starenja. U ovu grupu
ispitivanja spadaju merenje elektroprovodlјivosti sadrţaja osloboĊenog iz semena (pasulј, soja,
bob); zatim procena enzimske aktivnosti u semenu koja se boji tetrazolijumom (ţita, soja,
pamuk, grašak, detelina) ili merenje aktivnosti dekarboksilaze glutaminske kiseline (soja, pasulј).
Struĉna literatura poznaje brojne metaboliĉke markere pogodne za biohemijska ispitivanja
ţivotne sposbnosti što zalazi u genomiku, proteomiku i druge uske discipline koje mogu pruţiti
korisne, merlјive parametre ţivotne sposobnosti semena. Direktne i indirektne metode ispitivanja
ţivotne sposobnosti dalјe će se razvijati kako u pogledu osobina koje prate tako i u pogledu
bilјnih vrsta na koje se primenjuju te je od posebnog znaĉaja njihova sistematizacija i
standardizacija.",
publisher = "Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije",
journal = "VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''",
title = "PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA",
pages = "66-66",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6552"
}
Draganić, I., Kolašinac, S., Vukadinović, D.,& Lekić, S.. (2015). PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA. in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''
Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije., 66-66.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6552
Draganić I, Kolašinac S, Vukadinović D, Lekić S. PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA. in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE''. 2015;:66-66.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6552 .
Draganić, Ivana, Kolašinac, Stefan, Vukadinović, Dijana, Lekić, Slavoljub, "PREGLED METODA ISPITIVANJA ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA" in VIII NAUĈNO – STRUĈNI SKUP IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA “GENETIĈKI RESURSI, OPLEMENJIVANJE I SEMENARSTVO U POLJOPRIVREDI SRBIJE-STANJE I PERSPEKTIVE'' (2015):66-66,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6552 .