Branković, Snežana

Link to this page

Authority KeyName Variants
01543b29-dd26-4263-a01c-14ad014f0481
  • Branković, Snežana (3)
Projects

Author's Bibliography

Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia)

Bogosavljević, Jelena; Đorđević, Aleksandar; Šilc, Urban; Dajić Stevanović, Zora; Branković, Snežana; Aćić, Svetlana; Radmanović, Svjetlana

(University of Banja Luka, Faculty of Agriculture, University City, Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A,78000 Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, 2024)

TY  - GEN
AU  - Bogosavljević, Jelena
AU  - Đorđević, Aleksandar
AU  - Šilc, Urban
AU  - Dajić Stevanović, Zora
AU  - Branković, Snežana
AU  - Aćić, Svetlana
AU  - Radmanović, Svjetlana
PY  - 2024
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6962
AB  - Soil water characteristic (SWC) is an important hydraulic property. Changes in plant diversity in
arid and semi-arid grassland ecosystems are closely related to soil moisture. The main objective
of this study was to measure the SWC of Calcomelanosols (Leptosol and Phaeozems) under
grassland vegetation in Eastern Serbia (Mts. Rtanj, Devica and Ozren). A total of ten
representative soil profiles were excavated, described and sampled. Soil saturated water content
(SSWC), field water capacity (FWC) and wilting point (WP) were measured at pressures of 0.0
kPa, -33 kPa and -1500 kPa, respectively. The plant available water capacity (AWC) and the
water storage capacity (WSC) were calculated. The saturated hydraulic conductivity (Ksat) was
measured using the falling water head test. The basic physical and chemical soil properties were
determined by common methods. The average SSWC value was high (71.8±2.97%). The FWC
showed high values (exceeding 35%) and the WP was estimated as relatively high (exceeding
23.1%). AWC values ranged from 8.09 to 11.9% (average 9.98±1.43%). Shallower soil depth
mainly caused low to moderate soil WSC. The Ksat ranged from 21.1 cm h−1 to 66.5 cm h−1
(average 46.0±16.03 cm h−1). The Ksat measurements showed that the soils in the study area
belonged to the high and very high classes. SWC showed a significant (p<0.05) correlation with
the following soil parameters: depth, texture, structure, humus and CEC. The investigated soils
are primarily characterized by a lower WSC, which is mainly influenced by the shallower soil
depth. Nevertheless, the species richness was not affected by the moderate SWC, and the
grassland vegetation, corresponding to the Festucion valesiacae and Saturejion montanae
alliances, is characterized by exceptional species diversity at the study sites.
PB  - University of Banja Luka,  Faculty of Agriculture, University City, Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A,78000 Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
T2  - XIII International Symposium on Agricultural Sciences "AgroReS 2024"
T1  - Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia)
EP  - 169
SP  - 169
ER  - 
@misc{
author = "Bogosavljević, Jelena and Đorđević, Aleksandar and Šilc, Urban and Dajić Stevanović, Zora and Branković, Snežana and Aćić, Svetlana and Radmanović, Svjetlana",
year = "2024",
abstract = "Soil water characteristic (SWC) is an important hydraulic property. Changes in plant diversity in
arid and semi-arid grassland ecosystems are closely related to soil moisture. The main objective
of this study was to measure the SWC of Calcomelanosols (Leptosol and Phaeozems) under
grassland vegetation in Eastern Serbia (Mts. Rtanj, Devica and Ozren). A total of ten
representative soil profiles were excavated, described and sampled. Soil saturated water content
(SSWC), field water capacity (FWC) and wilting point (WP) were measured at pressures of 0.0
kPa, -33 kPa and -1500 kPa, respectively. The plant available water capacity (AWC) and the
water storage capacity (WSC) were calculated. The saturated hydraulic conductivity (Ksat) was
measured using the falling water head test. The basic physical and chemical soil properties were
determined by common methods. The average SSWC value was high (71.8±2.97%). The FWC
showed high values (exceeding 35%) and the WP was estimated as relatively high (exceeding
23.1%). AWC values ranged from 8.09 to 11.9% (average 9.98±1.43%). Shallower soil depth
mainly caused low to moderate soil WSC. The Ksat ranged from 21.1 cm h−1 to 66.5 cm h−1
(average 46.0±16.03 cm h−1). The Ksat measurements showed that the soils in the study area
belonged to the high and very high classes. SWC showed a significant (p<0.05) correlation with
the following soil parameters: depth, texture, structure, humus and CEC. The investigated soils
are primarily characterized by a lower WSC, which is mainly influenced by the shallower soil
depth. Nevertheless, the species richness was not affected by the moderate SWC, and the
grassland vegetation, corresponding to the Festucion valesiacae and Saturejion montanae
alliances, is characterized by exceptional species diversity at the study sites.",
publisher = "University of Banja Luka,  Faculty of Agriculture, University City, Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A,78000 Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina",
journal = "XIII International Symposium on Agricultural Sciences "AgroReS 2024"",
title = "Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia)",
pages = "169-169"
}
Bogosavljević, J., Đorđević, A., Šilc, U., Dajić Stevanović, Z., Branković, S., Aćić, S.,& Radmanović, S.. (2024). Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia). in XIII International Symposium on Agricultural Sciences "AgroReS 2024"
University of Banja Luka,  Faculty of Agriculture, University City, Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A,78000 Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina., 169-169.
Bogosavljević J, Đorđević A, Šilc U, Dajić Stevanović Z, Branković S, Aćić S, Radmanović S. Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia). in XIII International Symposium on Agricultural Sciences "AgroReS 2024". 2024;:169-169..
Bogosavljević, Jelena, Đorđević, Aleksandar, Šilc, Urban, Dajić Stevanović, Zora, Branković, Snežana, Aćić, Svetlana, Radmanović, Svjetlana, "Water characteristic of grassland soils (Eastern Serbia)" in XIII International Symposium on Agricultural Sciences "AgroReS 2024" (2024):169-169.

THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS

Bogosavljević, Jelena; Ninković, Angelina; Glišić, Radmila; Branković, Snežana

(University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bogosavljević, Jelena
AU  - Ninković, Angelina
AU  - Glišić, Radmila
AU  - Branković, Snežana
PY  - 2023
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6647
AB  - The botanical garden in today's world occupies an important place when it comes to
the social aspect. It represents a place of education and psychological well-being when the
human population is faced with great psychological pressures. As a scientific and research
institution, it provides knowledge in several areas and the possibility to preserve biodiversity
as effectively as possible. This study aimed to investigate roles that botanical gardens have in
today's world and in what ways they fulfill them. The results obtained revealed that their roles
not only in research and education, but also sustainable development, the social aspect that
includes various programs and actions, participation in the food production process and the
assessment of the conservation of plant species and the creation of collections. Due to the
increasingly current global problem of preserving ecosystems as well as great poverty and
hunger, it is undeniable that botanical gardens will gain even greater importance in the future.
Programs implemented within the local community can be directed towards the creation of mini
botanical gardens. In this way, in addition to fulfilling the already mentioned roles, they can
also participate in nutrition, creating new opportunities for food production for the human
growing population.
PB  - University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management
C3  - XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180
T1  - THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS
EP  - 180
SP  - 171
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647
ER  - 
@conference{
author = "Bogosavljević, Jelena and Ninković, Angelina and Glišić, Radmila and Branković, Snežana",
year = "2023",
abstract = "The botanical garden in today's world occupies an important place when it comes to
the social aspect. It represents a place of education and psychological well-being when the
human population is faced with great psychological pressures. As a scientific and research
institution, it provides knowledge in several areas and the possibility to preserve biodiversity
as effectively as possible. This study aimed to investigate roles that botanical gardens have in
today's world and in what ways they fulfill them. The results obtained revealed that their roles
not only in research and education, but also sustainable development, the social aspect that
includes various programs and actions, participation in the food production process and the
assessment of the conservation of plant species and the creation of collections. Due to the
increasingly current global problem of preserving ecosystems as well as great poverty and
hunger, it is undeniable that botanical gardens will gain even greater importance in the future.
Programs implemented within the local community can be directed towards the creation of mini
botanical gardens. In this way, in addition to fulfilling the already mentioned roles, they can
also participate in nutrition, creating new opportunities for food production for the human
growing population.",
publisher = "University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management",
journal = "XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180",
title = "THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS",
pages = "180-171",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647"
}
Bogosavljević, J., Ninković, A., Glišić, R.,& Branković, S.. (2023). THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS. in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management., 2, 171-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647
Bogosavljević J, Ninković A, Glišić R, Branković S. THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS. in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180. 2023;2:171-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647 .
Bogosavljević, Jelena, Ninković, Angelina, Glišić, Radmila, Branković, Snežana, "THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS" in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180, 2 (2023):171-180,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647 .

Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.

Bogosavljević, Jelena; Nikolić, Nataša; Radmanović, Svjetlana; Branković, Snežana; Kaluđerović, Lazar; Đorđević, Aleksandar

(Poljoprivredni fakultet Novi Sad, 2022)

TY  - CONF
AU  - Bogosavljević, Jelena
AU  - Nikolić, Nataša
AU  - Radmanović, Svjetlana
AU  - Branković, Snežana
AU  - Kaluđerović, Lazar
AU  - Đorđević, Aleksandar
PY  - 2022
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6575
AB  - UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.
PB  - Poljoprivredni fakultet Novi Sad
C3  - Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''
T1  - Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.
EP  - 27
SP  - 26
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575
ER  - 
@conference{
author = "Bogosavljević, Jelena and Nikolić, Nataša and Radmanović, Svjetlana and Branković, Snežana and Kaluđerović, Lazar and Đorđević, Aleksandar",
year = "2022",
abstract = "UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet Novi Sad",
journal = "Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''",
title = "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.",
pages = "27-26",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575"
}
Bogosavljević, J., Nikolić, N., Radmanović, S., Branković, S., Kaluđerović, L.,& Đorđević, A.. (2022). Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''
Poljoprivredni fakultet Novi Sad., 26-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575
Bogosavljević J, Nikolić N, Radmanović S, Branković S, Kaluđerović L, Đorđević A. Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''. 2022;:26-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .
Bogosavljević, Jelena, Nikolić, Nataša, Radmanović, Svjetlana, Branković, Snežana, Kaluđerović, Lazar, Đorđević, Aleksandar, "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija." in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'' (2022):26-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .