TY  - CONF
AU  - Bogosavljević, Jelena
AU  - Ninković, Angelina
AU  - Glišić, Radmila
AU  - Branković, Snežana
PY  - 2023
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6647
AB  - The botanical garden in today's world occupies an important place when it comes to
the social aspect. It represents a place of education and psychological well-being when the
human population is faced with great psychological pressures. As a scientific and research
institution, it provides knowledge in several areas and the possibility to preserve biodiversity
as effectively as possible. This study aimed to investigate roles that botanical gardens have in
today's world and in what ways they fulfill them. The results obtained revealed that their roles
not only in research and education, but also sustainable development, the social aspect that
includes various programs and actions, participation in the food production process and the
assessment of the conservation of plant species and the creation of collections. Due to the
increasingly current global problem of preserving ecosystems as well as great poverty and
hunger, it is undeniable that botanical gardens will gain even greater importance in the future.
Programs implemented within the local community can be directed towards the creation of mini
botanical gardens. In this way, in addition to fulfilling the already mentioned roles, they can
also participate in nutrition, creating new opportunities for food production for the human
growing population.
PB  - University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management
C3  - XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180
T1  - THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS
EP  - 180
SP  - 171
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647
ER  - 

@conference{
author = "Bogosavljević, Jelena and Ninković, Angelina and Glišić, Radmila and Branković, Snežana",
year = "2023",
abstract = "The botanical garden in today's world occupies an important place when it comes to
the social aspect. It represents a place of education and psychological well-being when the
human population is faced with great psychological pressures. As a scientific and research
institution, it provides knowledge in several areas and the possibility to preserve biodiversity
as effectively as possible. This study aimed to investigate roles that botanical gardens have in
today's world and in what ways they fulfill them. The results obtained revealed that their roles
not only in research and education, but also sustainable development, the social aspect that
includes various programs and actions, participation in the food production process and the
assessment of the conservation of plant species and the creation of collections. Due to the
increasingly current global problem of preserving ecosystems as well as great poverty and
hunger, it is undeniable that botanical gardens will gain even greater importance in the future.
Programs implemented within the local community can be directed towards the creation of mini
botanical gardens. In this way, in addition to fulfilling the already mentioned roles, they can
also participate in nutrition, creating new opportunities for food production for the human
growing population.",
publisher = "University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management",
journal = "XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180",
title = "THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS",
pages = "180-171",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647"
}

Bogosavljević, J., Ninković, A., Glišić, R.,& Branković, S.. (2023). THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS. in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Department of Engineering Management., 2, 171-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647

Bogosavljević J, Ninković A, Glišić R, Branković S. THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS. in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180. 2023;2:171-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647 .

Bogosavljević, Jelena, Ninković, Angelina, Glišić, Radmila, Branković, Snežana, "THE IMPORTANCE OF BOTANICAL GARDENS" in XIX International May Conference on Strategic Management – IMCSM23: An international serial publication for theory and practice of Management Science, Bor, Serbia, 25 May 2023, 171-180, 2 (2023):171-180,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6647 .

TY  - CONF
AU  - Bogosavljević, Jelena
AU  - Nikolić, Nataša
AU  - Radmanović, Svjetlana
AU  - Branković, Snežana
AU  - Kaluđerović, Lazar
AU  - Đorđević, Aleksandar
PY  - 2022
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6575
AB  - UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.
PB  - Poljoprivredni fakultet Novi Sad
C3  - Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''
T1  - Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.
EP  - 27
SP  - 26
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575
ER  - 

@conference{
author = "Bogosavljević, Jelena and Nikolić, Nataša and Radmanović, Svjetlana and Branković, Snežana and Kaluđerović, Lazar and Đorđević, Aleksandar",
year = "2022",
abstract = "UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet Novi Sad",
journal = "Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''",
title = "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.",
pages = "27-26",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575"
}

Bogosavljević, J., Nikolić, N., Radmanović, S., Branković, S., Kaluđerović, L.,& Đorđević, A.. (2022). Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''
Poljoprivredni fakultet Novi Sad., 26-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575

Bogosavljević J, Nikolić N, Radmanović S, Branković S, Kaluđerović L, Đorđević A. Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.. in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''. 2022;:26-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .

Bogosavljević, Jelena, Nikolić, Nataša, Radmanović, Svjetlana, Branković, Snežana, Kaluđerović, Lazar, Đorđević, Aleksandar, "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija." in Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022'' (2022):26-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575 .