Dragumilo, Ana

Link to this page

Authority KeyName Variants
7d823b3a-44a0-418a-ae5f-51d30b8f08e0
  • Dragumilo, Ana (3)
  • Dragumilo, Ana V. (1)
Projects

Author's Bibliography

Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja

Dragumilo, Ana; Mikić, Sara; Marković, Tatjana; Gordanić, Stefan; Mrđan, Snežana; Filipović, Vladimir; Vrbničanin, Sava; Božić, Dragana

(Herbološko društvo Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Dragumilo, Ana
AU  - Mikić, Sara
AU  - Marković, Tatjana
AU  - Gordanić, Stefan
AU  - Mrđan, Snežana
AU  - Filipović, Vladimir
AU  - Vrbničanin, Sava
AU  - Božić, Dragana
PY  - 2021
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6655
AB  - Poznavanje i suzbijanje korova su jedan od ključnih izazova u proizvodnji lekovitog
bilja, tako da se u poslednje vreme proučavanje korovske flore i vegetacije u ovim
usevima sve više aktuelizuje. Determinacija i kvantifikacija korovskih vrsta u usevu
lekovitog bilja olakšava odabir odgovarajuće metode za njihovo suzbijanje. Takođe,
umanjuje rizik od smanjenja prinosa i prisustva štetnih aktivnih materija iz primenjenih
herbicida koje bi se mogle naći u proizvedenoj lekovitoj biljnoj sirovini. U lekovitom
bilju suzbijanje korova se uglavnom vrši mehaničkim putem sa tendencijom
približavanja organskoj proizvodnji, a kada je primena herbicida neizbežna, pribegava
se upotrebi minimalne doze pažljivo odabranih herbicida. U ovom radu ispitivane su
kvalitativne i kvantitativne osobine korova u usevima/zasadima lekovitog bilja gajenih
na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ u
Pančevu (Južni Banat). Prisutnost korovskih biljaka određena je tokom leta 2015.
godine, prema Braun-Blanquet-ovoj skali (r - 1 do 2 biljke, + – malo biljaka, 1- 1 do 10%, 2- 10 do 25%, 3- 25 do 50%, u odnosu na površinu na kojoj se gaji usev) u
sledećim usevima, beli slez (Althaea officinalis L. na 0,5 ha), bokvica (Plantago
lanceolata L. na 1,0 ha), izop (Hyssopus officinalis L. na 0,2 ha), lan (Linum
usitatissimum L. na 1,0 ha), i zasadu matičnjaka (Melissa officinalis L. na 0,25 ha).
Utvrđeno je prisustvo 71 korovske vrste, od toga je bilo 46 jednogodišnjih (terofite) i
25 višegodišnjih (pretežno geofite). U zavisnosti od gajene biljke, razlikovala se i
prisutnost korova. Vrsta Erigeron canadensis (L.) Cronquist bila je najzastupljenija u
usevu belog sleza (25-50%), dok je u zasadu matičnjaka to bila Agropyrum repens
(L.) Beauv. (25-50%). Ambrosia artemisiifolia L. (10-25%) je bila zastupljena u velikoj
meri u usevu bokvice i lana, kao i Cirsium arvense (L.) Scop. u lanu (10-25%). U
usevu izopa i bokvice bio je prisutan veći broj korovskih vrsta, ali sa manjom
brojnošću (< 10%). Prisutnost velikog broja korova obavezuje na nužnost primene
integralnih mera zaštite, koje uključuju: plodored, duboko jesenje oranje, dobru
pripremu zemljišta pre setve ili sadnje, primenu totalnog herbicida u jesen, kao i
suzbijanje korova na susednim parcelama.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T1  - Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6655
ER  - 
@conference{
author = "Dragumilo, Ana and Mikić, Sara and Marković, Tatjana and Gordanić, Stefan and Mrđan, Snežana and Filipović, Vladimir and Vrbničanin, Sava and Božić, Dragana",
year = "2021",
abstract = "Poznavanje i suzbijanje korova su jedan od ključnih izazova u proizvodnji lekovitog
bilja, tako da se u poslednje vreme proučavanje korovske flore i vegetacije u ovim
usevima sve više aktuelizuje. Determinacija i kvantifikacija korovskih vrsta u usevu
lekovitog bilja olakšava odabir odgovarajuće metode za njihovo suzbijanje. Takođe,
umanjuje rizik od smanjenja prinosa i prisustva štetnih aktivnih materija iz primenjenih
herbicida koje bi se mogle naći u proizvedenoj lekovitoj biljnoj sirovini. U lekovitom
bilju suzbijanje korova se uglavnom vrši mehaničkim putem sa tendencijom
približavanja organskoj proizvodnji, a kada je primena herbicida neizbežna, pribegava
se upotrebi minimalne doze pažljivo odabranih herbicida. U ovom radu ispitivane su
kvalitativne i kvantitativne osobine korova u usevima/zasadima lekovitog bilja gajenih
na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ u
Pančevu (Južni Banat). Prisutnost korovskih biljaka određena je tokom leta 2015.
godine, prema Braun-Blanquet-ovoj skali (r - 1 do 2 biljke, + – malo biljaka, 1- 1 do 10%, 2- 10 do 25%, 3- 25 do 50%, u odnosu na površinu na kojoj se gaji usev) u
sledećim usevima, beli slez (Althaea officinalis L. na 0,5 ha), bokvica (Plantago
lanceolata L. na 1,0 ha), izop (Hyssopus officinalis L. na 0,2 ha), lan (Linum
usitatissimum L. na 1,0 ha), i zasadu matičnjaka (Melissa officinalis L. na 0,25 ha).
Utvrđeno je prisustvo 71 korovske vrste, od toga je bilo 46 jednogodišnjih (terofite) i
25 višegodišnjih (pretežno geofite). U zavisnosti od gajene biljke, razlikovala se i
prisutnost korova. Vrsta Erigeron canadensis (L.) Cronquist bila je najzastupljenija u
usevu belog sleza (25-50%), dok je u zasadu matičnjaka to bila Agropyrum repens
(L.) Beauv. (25-50%). Ambrosia artemisiifolia L. (10-25%) je bila zastupljena u velikoj
meri u usevu bokvice i lana, kao i Cirsium arvense (L.) Scop. u lanu (10-25%). U
usevu izopa i bokvice bio je prisutan veći broj korovskih vrsta, ali sa manjom
brojnošću (< 10%). Prisutnost velikog broja korova obavezuje na nužnost primene
integralnih mera zaštite, koje uključuju: plodored, duboko jesenje oranje, dobru
pripremu zemljišta pre setve ili sadnje, primenu totalnog herbicida u jesen, kao i
suzbijanje korova na susednim parcelama.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
title = "Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6655"
}
Dragumilo, A., Mikić, S., Marković, T., Gordanić, S., Mrđan, S., Filipović, V., Vrbničanin, S.,& Božić, D.. (2021). Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja. 
Herbološko društvo Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6655
Dragumilo A, Mikić S, Marković T, Gordanić S, Mrđan S, Filipović V, Vrbničanin S, Božić D. Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6655 .
Dragumilo, Ana, Mikić, Sara, Marković, Tatjana, Gordanić, Stefan, Mrđan, Snežana, Filipović, Vladimir, Vrbničanin, Sava, Božić, Dragana, "Kvalitativna i kvantitativna analiza korova u usevima lekovitog bilja" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6655 .

Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita)

Dragumilo, Ana; Marković, Tatjana; Mrđan, Snežana; Filipović, Vladimir; Radanović, Dragoja; Vrbničanin, Sava; Božić, Dragana

(Herbološko društvo Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Dragumilo, Ana
AU  - Marković, Tatjana
AU  - Mrđan, Snežana
AU  - Filipović, Vladimir
AU  - Radanović, Dragoja
AU  - Vrbničanin, Sava
AU  - Božić, Dragana
PY  - 2021
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6661
AB  - Efekat različitih malčeva na korove se ogleda u mehaničkom pritisku na površinu
zemljišta onemogućavajući prodiranje svetlosti što utiče na klijanje i nicanje korova, a
samim tim i na njihovo suzbijanje. Pored toga, malč utiče i na vlažnost, temperaturu i
pH reakciju zemljišta, kao i na aktivnost mikroorganizama u površinskom sloju, čime
se daje prednost pitomoj nani da se brže razvije u odnosu na korov, koji predstavlja
jedan od glavnih problema u zasadu. Efikasnost malčeva zavisi od vrste materijala,
kao i debljine korišćenog sloja. S obzirom da u našoj zemlji ne postoji lista
registrovanih herbicida u ovom zasadu, mere suzbijanja korova se uglavnom
sprovode korišćenjem agrotehničkih, mehaničkih i fizičkih mera. Poljski ogled je
zasnovan na oglednom polju Instituta za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić",
južni Banat. Korišćeno je 14 malčeva i to 9 organskih (slama, kora bora, piljevina
bagrema, karton, iglice bora, kukuruzovina, kora bagrema, kompost 1, kompost 2) i 5
sintetičkih (biorazgradiva vodopropusna folija, pvc crna vodopropusna folija, pvc
srebrno-crna folija, pvc crna folija i tkana folija). Pitoma nana je zasnovana u jesen,
sadnjom stolona u redove (razmak od 0,7 m). Malčevi su postavljeni u rano proleće
naredne godine u vreme nicanja pitome nane. Organski malčevi su postavljani
međuredno, u širini od 0,5 m, a njihova debljina je varirala (između 5-10 cm) u
zavisnosti od konzistencije malča (osim kartona koji je postavljan u neprekidnom
jednoslojnom nizu). Sintetičke folije su prvo perforirane u prečniku od 10 cm, na
svakih 10 cm reda i postavljene duž redova u širini od 0,7 m. Primenjen je potpuno
randomizirani faktorijalni plan, u 6 ponavljanja, pri čemu je svaki bio podeljen u dva
podtretmana: a) korovi u zoni reda pitome nane su uklanjani plevljenjem tokom
trajanja ogleda i b) korovi uklonjeni tek pred žetvu nane. Površina jednog tretmana je
iznosla 7,2 m2. U ogledu su bile uključene i tri kontrole; K1 – korov plevljen i redno i
međuredno, K2 – korov plevljen samo međuredno, K3 – korov nije plevljen do
početka prve žetve nane. Najmanji prinos sveže mase nane (0,05 kg/m2) je dobijen u
varijanti K3, što potvrđuje pozitivno delovanje svih 14 malčeva na suzbijanje korova.
Najveći prinos sveže mase je dobijen u tretmanu sa srebrno-crnom folijom (1,02
kg/m2), što je nadmašilo i prinos u poređenju sa K1 (0,85 kg/m2), kao i redukcija
korova od 100%.
PB  - Herbološko društvo Srbije
C3  - XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta - Zbornik rezimea
T1  - Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6661
ER  - 
@conference{
author = "Dragumilo, Ana and Marković, Tatjana and Mrđan, Snežana and Filipović, Vladimir and Radanović, Dragoja and Vrbničanin, Sava and Božić, Dragana",
year = "2021",
abstract = "Efekat različitih malčeva na korove se ogleda u mehaničkom pritisku na površinu
zemljišta onemogućavajući prodiranje svetlosti što utiče na klijanje i nicanje korova, a
samim tim i na njihovo suzbijanje. Pored toga, malč utiče i na vlažnost, temperaturu i
pH reakciju zemljišta, kao i na aktivnost mikroorganizama u površinskom sloju, čime
se daje prednost pitomoj nani da se brže razvije u odnosu na korov, koji predstavlja
jedan od glavnih problema u zasadu. Efikasnost malčeva zavisi od vrste materijala,
kao i debljine korišćenog sloja. S obzirom da u našoj zemlji ne postoji lista
registrovanih herbicida u ovom zasadu, mere suzbijanja korova se uglavnom
sprovode korišćenjem agrotehničkih, mehaničkih i fizičkih mera. Poljski ogled je
zasnovan na oglednom polju Instituta za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić",
južni Banat. Korišćeno je 14 malčeva i to 9 organskih (slama, kora bora, piljevina
bagrema, karton, iglice bora, kukuruzovina, kora bagrema, kompost 1, kompost 2) i 5
sintetičkih (biorazgradiva vodopropusna folija, pvc crna vodopropusna folija, pvc
srebrno-crna folija, pvc crna folija i tkana folija). Pitoma nana je zasnovana u jesen,
sadnjom stolona u redove (razmak od 0,7 m). Malčevi su postavljeni u rano proleće
naredne godine u vreme nicanja pitome nane. Organski malčevi su postavljani
međuredno, u širini od 0,5 m, a njihova debljina je varirala (između 5-10 cm) u
zavisnosti od konzistencije malča (osim kartona koji je postavljan u neprekidnom
jednoslojnom nizu). Sintetičke folije su prvo perforirane u prečniku od 10 cm, na
svakih 10 cm reda i postavljene duž redova u širini od 0,7 m. Primenjen je potpuno
randomizirani faktorijalni plan, u 6 ponavljanja, pri čemu je svaki bio podeljen u dva
podtretmana: a) korovi u zoni reda pitome nane su uklanjani plevljenjem tokom
trajanja ogleda i b) korovi uklonjeni tek pred žetvu nane. Površina jednog tretmana je
iznosla 7,2 m2. U ogledu su bile uključene i tri kontrole; K1 – korov plevljen i redno i
međuredno, K2 – korov plevljen samo međuredno, K3 – korov nije plevljen do
početka prve žetve nane. Najmanji prinos sveže mase nane (0,05 kg/m2) je dobijen u
varijanti K3, što potvrđuje pozitivno delovanje svih 14 malčeva na suzbijanje korova.
Najveći prinos sveže mase je dobijen u tretmanu sa srebrno-crnom folijom (1,02
kg/m2), što je nadmašilo i prinos u poređenju sa K1 (0,85 kg/m2), kao i redukcija
korova od 100%.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta - Zbornik rezimea",
title = "Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6661"
}
Dragumilo, A., Marković, T., Mrđan, S., Filipović, V., Radanović, D., Vrbničanin, S.,& Božić, D.. (2021). Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita). in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta - Zbornik rezimea
Herbološko društvo Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6661
Dragumilo A, Marković T, Mrđan S, Filipović V, Radanović D, Vrbničanin S, Božić D. Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita). in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta - Zbornik rezimea. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6661 .
Dragumilo, Ana, Marković, Tatjana, Mrđan, Snežana, Filipović, Vladimir, Radanović, Dragoja, Vrbničanin, Sava, Božić, Dragana, "Uticaj malčeva na suzbijanje korova i prinos pitome nane (Mentha x piperita)" in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta - Zbornik rezimea (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6661 .

Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata

Dragumilo, Ana; Marković, Tatjana; Mrđan, Snežana; Mikić, Sara; Radanović, Dragoja; Vrbnićanin, Sava

(Herbološko društvo Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Dragumilo, Ana
AU  - Marković, Tatjana
AU  - Mrđan, Snežana
AU  - Mikić, Sara
AU  - Radanović, Dragoja
AU  - Vrbnićanin, Sava
PY  - 2021
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6653
AB  - Korovi su jedan od glavnih problema u proizvodnji lekovitog bilja, usled toga što
smanjuju prinos i otežavaju žetvu, a pojedine vrste svojim prisustvom mogu narušiti i
kvalitet krajnjeg proizvoda ukoliko sadrže štetne i nepoželjne materije. Suzbijanje
korova u ovim usevima je otežano usled ograničenih mogućnosti primene herbicida iuglavnom se svodi na primenu agrotehničkih mera. Stoga, proučavanje korovske
flore lekovitog bilja treba da usmeri odabir raspoloživih mera na njihovo što efikasnije
suzbijanje. U ovom radu je analiziran floristički sastav korova zastupljenih u
konvencionom modelu gajenja lekovitog bilja na proizvodnim površinama Instituta za
proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić" u južnom Banatu (Pančevo). Pregled i
popis prisutnih korovskih vrsta je obavljen početkom vegetacione sezone 2020.
godine (mart-april), u pitomoj nani (Mentha x piperita L. na 2 ha), moraču (Foeniculum
vulgare Mill. na 2,5 ha), bokvici (Plantago lanceolata L. na 1 ha), kamilici (Chamomilla
recutita (L.) Rausch. na dve parcele od 8 ha i 4 ha), artičoki (Cynara scolymus L. na
0,3 ha) i matičnjaku (Melissa officinalis L. na 0,5 ha). Na analiziranom lokalitetu
ukupno je utvrđeno prisustvo 50 korovskih vrsta (u pitomoj nani 22, u moraču 12, u
bokvici 24, u kamilici 34, atričoki 24 i matičnjaku 20), koje uključuju 31 jednogodišnju i
19 višegodišnjih vrsta. U biološkom spektru analizirane flore dominirale su terofite
(62%), dok je učešće terohemikriptofita (14%), hemikriptofita (14%) i geofita (10%)
bilo znatno manje. Prisutnost vrsta i nivo zakorovljenosti je zavisio od lekovite vrste,
pri čemu je u pitomoj nani, kamilici i matičnjaku dominirala Veronica hederifolia L. (>
50% površine), dok su u moraču najzastupljeniji bili Rumex crispus L. i Taraxacum
officinale Weber. Vrsta Veronica persica Poir. je bila najrasprostranjenija u usevu
bokvice, dok su u usevu artičoke pored visoke zastupljenosti ove vrste u velikom
broju bile prisutne i Avena fatua L. i Capsella bursa-pastoris L. Spektar areal tipova je
bio vrlo raznolik i uključivao je 12 različitih flornih elemenata, pri čemu je najveći broj
vrsta pripadao evroazijskom (14 vrsta), subsrednjeevropskom (9 vrsta) i
subevroazijskom (9) elementu.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T1  - Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6653
ER  - 
@conference{
author = "Dragumilo, Ana and Marković, Tatjana and Mrđan, Snežana and Mikić, Sara and Radanović, Dragoja and Vrbnićanin, Sava",
year = "2021",
abstract = "Korovi su jedan od glavnih problema u proizvodnji lekovitog bilja, usled toga što
smanjuju prinos i otežavaju žetvu, a pojedine vrste svojim prisustvom mogu narušiti i
kvalitet krajnjeg proizvoda ukoliko sadrže štetne i nepoželjne materije. Suzbijanje
korova u ovim usevima je otežano usled ograničenih mogućnosti primene herbicida iuglavnom se svodi na primenu agrotehničkih mera. Stoga, proučavanje korovske
flore lekovitog bilja treba da usmeri odabir raspoloživih mera na njihovo što efikasnije
suzbijanje. U ovom radu je analiziran floristički sastav korova zastupljenih u
konvencionom modelu gajenja lekovitog bilja na proizvodnim površinama Instituta za
proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić" u južnom Banatu (Pančevo). Pregled i
popis prisutnih korovskih vrsta je obavljen početkom vegetacione sezone 2020.
godine (mart-april), u pitomoj nani (Mentha x piperita L. na 2 ha), moraču (Foeniculum
vulgare Mill. na 2,5 ha), bokvici (Plantago lanceolata L. na 1 ha), kamilici (Chamomilla
recutita (L.) Rausch. na dve parcele od 8 ha i 4 ha), artičoki (Cynara scolymus L. na
0,3 ha) i matičnjaku (Melissa officinalis L. na 0,5 ha). Na analiziranom lokalitetu
ukupno je utvrđeno prisustvo 50 korovskih vrsta (u pitomoj nani 22, u moraču 12, u
bokvici 24, u kamilici 34, atričoki 24 i matičnjaku 20), koje uključuju 31 jednogodišnju i
19 višegodišnjih vrsta. U biološkom spektru analizirane flore dominirale su terofite
(62%), dok je učešće terohemikriptofita (14%), hemikriptofita (14%) i geofita (10%)
bilo znatno manje. Prisutnost vrsta i nivo zakorovljenosti je zavisio od lekovite vrste,
pri čemu je u pitomoj nani, kamilici i matičnjaku dominirala Veronica hederifolia L. (>
50% površine), dok su u moraču najzastupljeniji bili Rumex crispus L. i Taraxacum
officinale Weber. Vrsta Veronica persica Poir. je bila najrasprostranjenija u usevu
bokvice, dok su u usevu artičoke pored visoke zastupljenosti ove vrste u velikom
broju bile prisutne i Avena fatua L. i Capsella bursa-pastoris L. Spektar areal tipova je
bio vrlo raznolik i uključivao je 12 različitih flornih elemenata, pri čemu je najveći broj
vrsta pripadao evroazijskom (14 vrsta), subsrednjeevropskom (9 vrsta) i
subevroazijskom (9) elementu.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
title = "Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6653"
}
Dragumilo, A., Marković, T., Mrđan, S., Mikić, S., Radanović, D.,& Vrbnićanin, S.. (2021). Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata. 
Herbološko društvo Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6653
Dragumilo A, Marković T, Mrđan S, Mikić S, Radanović D, Vrbnićanin S. Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6653 .
Dragumilo, Ana, Marković, Tatjana, Mrđan, Snežana, Mikić, Sara, Radanović, Dragoja, Vrbnićanin, Sava, "Korovska flora u konvencionalno gajenom lekovitom bilju na području južnog Banata" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6653 .

Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva

Dragumilo, Ana V.

(2021)

TY  - JOUR
AU  - Dragumilo, Ana V.
PY  - 2021
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/20815
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6400
AB  - Mogućnosti suzbijanja korova malčiranjem ispitivane su u zasadu pitome nane gajene na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja “Dr. Josif Pančić” u Pančevu (44°52'20.0"N, 20°42'04.7"E, 81 m n.v.), Južni Banat. U našim agroekološkim uslovima pitoma nana se gaji kao jednogodišnja vrsta i obično daje dve žetve. Obzirom da ne postoji lista dozvoljenih herbicida u lekovitom bilju, glavni izazov u njenom gajenju predstavlja suzbijanje korova.U preliminarna istraživanja uključeno je 14 malčeva (5 sintetičkih i 9 prirodih). Po dva malča iz svake grupe (sintetički: PE sivo-crna i agrotekstilna crna folija; prirodni: piljevina bagrema i iglice crnog bora) koja su se u preliminarnim ogledima pokazala kao najpogodnija za suzbijanje korova u pitomoj nani, uključena su u detaljna ispitivanja u narednim dvogodišnjim ogledima. Eksperimentalni zasadi su zasnivani sadnjom stolona (1.500 kg ha-1) u jesen, na međurednom razmaku od 0,7 m. Sintetički malčevi su postavljani duž redova (širina 0,7 m, na svakih 10 cm reda otvori Ø 10 cm), a prirodni u međuredu (sloj 5-10 cm, širine 0,5 m). Efekasnost malčeva u suzbijanju korova procenjena je na osnovu poređenja sa zakorovljenom kontrolom, a njihov efekat na prinos sa nezakorovljenom kontrolom. Detaljno je analiziran i efekat malčeva na kvalitet prinosa a u te svrhe je utvrđen udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj i hemijski kvalitet etarskog ulja, relativni sadržaj hlorofila u listu i prinos stolona. Utvrđen je i uticaj malčeva na temperatutu i pH reakciju površinskog sloja zemljišta.Potpuno suzbijanje korova i najveći prinos ostvareni su pri primeni folija dok je efikasnost prirodnih malčeva bila znatno niža (u zavisnosti od ocene, od 28,9 - 81,8%). Prinosi ostvareni u 2017. su bili niži (usled nepovoljnih meteoroloških prilika) od prinosa u 2016., kada je ukupan prinos (u obe žetve) na agrotekstilnoj crnoj foliji bio 5,6 t ha-1, a na sivo-crnoj foliji 4,7 t ha-1. Ipak, kada se uzme u obzir većina ispitivanih parametara (udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj etarskog ulja i prinos stolona) najpovoljniji efekt u zasadu pitome nane ispoljila je sivo-crna folija.
T2  - Универзитет у Београду
T2  - Универзитет у БеоградуWeed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)
T1  - Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva
T1  - Weed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400
ER  - 
@article{
author = "Dragumilo, Ana V.",
year = "2021",
abstract = "Mogućnosti suzbijanja korova malčiranjem ispitivane su u zasadu pitome nane gajene na proizvodnim površinama Instituta za proučavanje lekovitog bilja “Dr. Josif Pančić” u Pančevu (44°52'20.0"N, 20°42'04.7"E, 81 m n.v.), Južni Banat. U našim agroekološkim uslovima pitoma nana se gaji kao jednogodišnja vrsta i obično daje dve žetve. Obzirom da ne postoji lista dozvoljenih herbicida u lekovitom bilju, glavni izazov u njenom gajenju predstavlja suzbijanje korova.U preliminarna istraživanja uključeno je 14 malčeva (5 sintetičkih i 9 prirodih). Po dva malča iz svake grupe (sintetički: PE sivo-crna i agrotekstilna crna folija; prirodni: piljevina bagrema i iglice crnog bora) koja su se u preliminarnim ogledima pokazala kao najpogodnija za suzbijanje korova u pitomoj nani, uključena su u detaljna ispitivanja u narednim dvogodišnjim ogledima. Eksperimentalni zasadi su zasnivani sadnjom stolona (1.500 kg ha-1) u jesen, na međurednom razmaku od 0,7 m. Sintetički malčevi su postavljani duž redova (širina 0,7 m, na svakih 10 cm reda otvori Ø 10 cm), a prirodni u međuredu (sloj 5-10 cm, širine 0,5 m). Efekasnost malčeva u suzbijanju korova procenjena je na osnovu poređenja sa zakorovljenom kontrolom, a njihov efekat na prinos sa nezakorovljenom kontrolom. Detaljno je analiziran i efekat malčeva na kvalitet prinosa a u te svrhe je utvrđen udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj i hemijski kvalitet etarskog ulja, relativni sadržaj hlorofila u listu i prinos stolona. Utvrđen je i uticaj malčeva na temperatutu i pH reakciju površinskog sloja zemljišta.Potpuno suzbijanje korova i najveći prinos ostvareni su pri primeni folija dok je efikasnost prirodnih malčeva bila znatno niža (u zavisnosti od ocene, od 28,9 - 81,8%). Prinosi ostvareni u 2017. su bili niži (usled nepovoljnih meteoroloških prilika) od prinosa u 2016., kada je ukupan prinos (u obe žetve) na agrotekstilnoj crnoj foliji bio 5,6 t ha-1, a na sivo-crnoj foliji 4,7 t ha-1. Ipak, kada se uzme u obzir većina ispitivanih parametara (udeo lista sa cvetom i stabla, sadržaj etarskog ulja i prinos stolona) najpovoljniji efekt u zasadu pitome nane ispoljila je sivo-crna folija.",
journal = "Универзитет у Београду, Универзитет у БеоградуWeed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)",
title = "Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva, Weed suppression by organic and synthetic mulches in cultivated peppermint (Mentha x piperita L.)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400"
}
Dragumilo, A. V.. (2021). Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva. in Универзитет у Београду.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400
Dragumilo AV. Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva. in Универзитет у Београду. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400 .
Dragumilo, Ana V., "Suzbijanje korova u pitomoj nani (Mentha x piperita L.) primenom prirodnih i sintetičkih malčeva" in Универзитет у Београду (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6400 .