TY  - CONF
AU  - Božić, Dragana
AU  - Lazarević, Dragan
AU  - Jovanović-Radovanov, Katarina
AU  - Radović, Nikola
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2022
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6646
AB  - Ključni preduslov za efikasno suzbijanje korova (osim proaktivnih i agrotehničkih
mera) jeste adekvatan odabir herbicida. Osnov za njihov odabir je floristički sastav i brojnost
korova (nivo zakorovljenosti) na parceli. Da bi se poljoprivrednim proizvođačima dale
adekvatne preporuke za primenu herbicida neophodno je napraviti bazu podataka o stanju
zakorovljenosti po usevima i područjima. Stoga je tokom vegetacione sezone 2021. godine u
dva navrata (kada su biljke kukuruza bile u fazi 3-5 listova, tj. BBCH13-15; i u fazi 6-12 listova,
tj. BBCH16-35) obavljeno mapiranje korova u kukuruzu na 10 odabranih lokaliteta u
različitim delovima Srbije: Bačka Topola, Kovin, Krajišnik, Mihajlovac, Ruma, Sečanj, Sremska
Mitrovica, Stari Tamiš, Velika Plana i Vrbas. Na svakom lokalitetu ocenjeno je 7-8 parcela pod
usevom kukuruza i napravljena lista dominantnih korovskih vrsta (kriterijum je min. tri
jedinke po vrsti na m2), utvrđena njihova brojnost i izdvojene visoko dominantne vrste.
Parcele su izabrane po principu slučajnosti, pri čemu je preduslov za mapiranje bio da su na
parceli prisutni korovi. Pregled parcela je obavljen kretanjem istraživača u različitim
pravcima po površini cele parcele: uzduž, popreko, dijagonalno i cik-cak. Vrste koje su bile
prisutne sa 3 i više jedinki po m2 su evidentirane (na svim parcelama u 1. oceni), a u drugoj
oceni u zavisnosti od subjektivne procene istraživača navođeno je prisustvo i vrsta koje su
imale manju brojnost od 3 po m2. Analizom prikupljenih podataka utvrđen je broj prisutnih
vrsta na svakom lokalitetu, zastupljenost svake vrste na ocenjivanim parcelama, brojnost
vrste za lokalitet, kao i prosečna brojnost za lokalitet. Izdvojene su najzastupljenije vrste za
lokalitet, kao i vrste sa brojnošću >10 biljaka po m2.
Ukupan broj vrsta (taksona) sa brojnošću 3 i više po m2 na svim lokalitetima u obe
ocene bio je 110. U prvoj oceni je zabeleženo 76 vrsta, od čega su 22 bile prisutne samo na
jednoj parceli. U drugoj oceni zabeleženo je ukupno 93 vrste (u izvesnim slučajevima brojnost
jedinki u okviru vrste je bila niža od 3 biljke po m2), od čega su 22 bile prisutne samo na jednoj
parceli. Najveći broj vrsta (61) pripada grupi jednogodišnjih širokolisnih korova, zatim slede
višegodišnji širokolisnji korovi (30), dok je znatno manji broj jednogodišnjih (11) i
višegodišnjih (8) travnih korova. Na osnovu sveobuhvatne analize podataka prikupljenih
tokom mapiranja korova u usevu kukuruza na 10 odabranih lokaliteta, uzimajući u obzir
njihovu zastupljenost i brojnost, kao najznačajnije su se izdvojile sledeće vrste: Abutilon
theophrasti, Amaranthus retroflexus, Ambrosia artemisiifolia, Bilderdykia convolvulus,
Chenopodium album, Datura stramonium, Setaria glauca, S. viridis, Solanum nigrum, Sorghum
halepense; iza kojih slede: Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Hibiscus
trionum, Panicum crus-galli, Polygonum aviculare, Stachys annua, Xanthium strumarium i dr.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA
T1  - Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646
ER  - 

@conference{
author = "Božić, Dragana and Lazarević, Dragan and Jovanović-Radovanov, Katarina and Radović, Nikola and Vrbničanin, Sava",
year = "2022",
abstract = "Ključni preduslov za efikasno suzbijanje korova (osim proaktivnih i agrotehničkih
mera) jeste adekvatan odabir herbicida. Osnov za njihov odabir je floristički sastav i brojnost
korova (nivo zakorovljenosti) na parceli. Da bi se poljoprivrednim proizvođačima dale
adekvatne preporuke za primenu herbicida neophodno je napraviti bazu podataka o stanju
zakorovljenosti po usevima i područjima. Stoga je tokom vegetacione sezone 2021. godine u
dva navrata (kada su biljke kukuruza bile u fazi 3-5 listova, tj. BBCH13-15; i u fazi 6-12 listova,
tj. BBCH16-35) obavljeno mapiranje korova u kukuruzu na 10 odabranih lokaliteta u
različitim delovima Srbije: Bačka Topola, Kovin, Krajišnik, Mihajlovac, Ruma, Sečanj, Sremska
Mitrovica, Stari Tamiš, Velika Plana i Vrbas. Na svakom lokalitetu ocenjeno je 7-8 parcela pod
usevom kukuruza i napravljena lista dominantnih korovskih vrsta (kriterijum je min. tri
jedinke po vrsti na m2), utvrđena njihova brojnost i izdvojene visoko dominantne vrste.
Parcele su izabrane po principu slučajnosti, pri čemu je preduslov za mapiranje bio da su na
parceli prisutni korovi. Pregled parcela je obavljen kretanjem istraživača u različitim
pravcima po površini cele parcele: uzduž, popreko, dijagonalno i cik-cak. Vrste koje su bile
prisutne sa 3 i više jedinki po m2 su evidentirane (na svim parcelama u 1. oceni), a u drugoj
oceni u zavisnosti od subjektivne procene istraživača navođeno je prisustvo i vrsta koje su
imale manju brojnost od 3 po m2. Analizom prikupljenih podataka utvrđen je broj prisutnih
vrsta na svakom lokalitetu, zastupljenost svake vrste na ocenjivanim parcelama, brojnost
vrste za lokalitet, kao i prosečna brojnost za lokalitet. Izdvojene su najzastupljenije vrste za
lokalitet, kao i vrste sa brojnošću >10 biljaka po m2.
Ukupan broj vrsta (taksona) sa brojnošću 3 i više po m2 na svim lokalitetima u obe
ocene bio je 110. U prvoj oceni je zabeleženo 76 vrsta, od čega su 22 bile prisutne samo na
jednoj parceli. U drugoj oceni zabeleženo je ukupno 93 vrste (u izvesnim slučajevima brojnost
jedinki u okviru vrste je bila niža od 3 biljke po m2), od čega su 22 bile prisutne samo na jednoj
parceli. Najveći broj vrsta (61) pripada grupi jednogodišnjih širokolisnih korova, zatim slede
višegodišnji širokolisnji korovi (30), dok je znatno manji broj jednogodišnjih (11) i
višegodišnjih (8) travnih korova. Na osnovu sveobuhvatne analize podataka prikupljenih
tokom mapiranja korova u usevu kukuruza na 10 odabranih lokaliteta, uzimajući u obzir
njihovu zastupljenost i brojnost, kao najznačajnije su se izdvojile sledeće vrste: Abutilon
theophrasti, Amaranthus retroflexus, Ambrosia artemisiifolia, Bilderdykia convolvulus,
Chenopodium album, Datura stramonium, Setaria glauca, S. viridis, Solanum nigrum, Sorghum
halepense; iza kojih slede: Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Hibiscus
trionum, Panicum crus-galli, Polygonum aviculare, Stachys annua, Xanthium strumarium i dr.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA",
title = "Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646"
}

Božić, D., Lazarević, D., Jovanović-Radovanov, K., Radović, N.,& Vrbničanin, S.. (2022). Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA
Društvo za zaštitu bilja Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646

Božić D, Lazarević D, Jovanović-Radovanov K, Radović N, Vrbničanin S. Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646 .

Božić, Dragana, Lazarević, Dragan, Jovanović-Radovanov, Katarina, Radović, Nikola, Vrbničanin, Sava, "Analiza zakorovljenosti useva kukuruza kao preduslov za adekvatan odabir herbicida" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6646 .