@conference{
author = "Dulić, Zorka and Grubisić, Maja and Stanković, Marko and Živić, Miroslav and Arsić, Lidija and Marković, Zoran",
year = "2013",
abstract = "U akvakulturi se već decenijama masovno proizvodi zooplankton kao živa hrana za gajenje mlađi riba, rakova i mekušaca. Za slatkovodne ribe se osim naupliusa artemije i rotatorija može koristiti i veliki broj drugih organizama, naročito iz grupe Cladocera (Daphnia magna, D. carinata i dr.). Korišćenje organiskog đubriva (stajnjaka) za proizvodnju žive hrane, može biti ekološki (uklanjanje nutrijenata) i ekonomski isplativo. Stajnjak je bogat izvor azota, fosfora i ugljenika kao i organskih materija i kao takav se može koristiti kao alternativni izvor nutrijenata za gajenje žive hrane za potrebe akvakulture.
Cilj ovog istraživanja je bio ispitivanje efekata 4 različite vrste stajnjaka (goveđi, ovčiji, koziji i riblji) na produkciju i veličinu tela D. magna. Eksperiment je realizovan u laboratorijskim uslovima, u 1L čašama, u dozi od 1g/L stajnjaka. Pored praćenja hemijskih parametara (kiseonik, elektroprovodljivost, pH, ukupan fosfor, nejonizovani amonijak), određivana je i ukupna brojnost dafnija kao i njihova veličina iz celih uzoraka. Tri veličinske klase dafnija (mala, srednja i velika) su ispitivane da bi se dobio uvid u populacionu strukturu i reproduktivni potencijal dafnija za čije su gajenje korišćeni različiti stajnjaci. Značajno veća brojnost dafnija (P lt 0.05) dobijena je u tretmanu sa goveđim stajnjakom, u odnosu na tretmane sa ovčijim i kozijim stajnjakom. Između ostalih nije bilo značajnih razlika. Kada se razmatraju veličinske klase, statistički značajno najveću brojnost su imale male D. magna u svim tretmanima u odnosu na velike. Na osnovu dobijenih rezultata, može se reći da je tretman sa goveđim stajnjakom pokazao najbolje rezultate i kada je u pitanju ukupna brojnost, ali i brojnost po veličinskim klasama (prosečna brojnost malih, srednjih i velikih dafnija je bila najveća). Osim toga ovaj tretman se izdvajao od ostalih i po svim hemijskim parametrima. U njemu je izmerena najveća prosečna koncentracija kiseonika, elektroprovodljivosti i pH, a najmanja koncentracija ukupnog fosfora i nejonizovanog amonijaka. U zaključku se može reći da je goveđi stajnjak obezbedio najbolje uslove za rast i reprodukciju D. magna.",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Effects of Different Organic Manures on Body Size and Production of Daphnia Magna, Efekti različitih vrsta organskog đubriva na veličinu tela i produkciju daphnia magna",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5518"
}
