TY  - JOUR
AU  - Nenadić, Nedeljko
AU  - Nedić, Milan
AU  - Živanović, Ljubiša
AU  - Kolarić, Ljubiša
AU  - Zeković, Jovica
AU  - Andjelović, Srdjan
PY  - 2007
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1566
AB  - The paper shows analyzed movement of sown area and yields of soybean in our country. For last 56 years average soybean yield in our country has increased for more than fifth times. Obtained yields last several years in tests in some agricultural organizations assure us that production of this very important plant species can be higher and more stable. For this are needed, sowing of quality varieties, sowing of quality seed and respect of discipline in executing all agrotechical measures.
AB  - U radu se ukazuje na saznanja o visokoj vrednosti genetičkog potencijala rodnosti važnijih ratarskih biljaka (kukuruz 22-30 t/ha, pšenica preko 13,0 t/ha, šećerna repa 150,0 t/ha, soja preko 11,0 t/ha), koje su važne i dragocene informacije proizvođačima u želji za ostvarenje visokih prinosa. Ta saznanja su izazov za osnivanje društava (klubova) čiji se članovi bore i već sada ostvaruju rekordne prinose. Tako na primer, u Velikoj Britaniji postoji klub 100 koji okuplja proizvođače pšenice sa prinosom većim od 100 mc/ha, a u državi Ajova (SAD) klub naprednih proizvođača koji postižu prinos kukuruza od 24 do 27 t/ha (Denise Mc Williams, 2001.). Lideri ovog udruženja sugerišu proizvođačima kukuruza "deset zapovesti - naredbi", koje se, prvenstveno, odnose na primenu savremenih agrotehničkih mera i setvu kvalitetnog semena visokorodnih hibrida. Nešto slično kod soje za sada ne postoji. Međutim, u domaćoj i svetskoj literaturi postoji mnogo podataka o visokim prinosima soje. U mikroogledima, na području Južnog Banata (AD "Stari Tamiš’", Pančevo), u godinama sa povoljnim uslovima vlažnosti, postignut je prinos soje od 6.500 do 7.000 kg/ha (Nenadić i Sarić, 1984.). Poslednje tri godine, na mnogim imanjima širom naše zemlje, postignuti su prinosi soje od 4.500 do 5.500 kg/ha, pa i više (Nenadić i Kaplanović, 2005; Nenadić i Kaplanović, 2006; Hrustić Milica i sar. 2006). Za ovakve prinose, uz povoljne uslove vlažnosti, potrebne su visokorodne sorte, kvalitetno seme (visoke klijavosti i energije klijanja), vrlo kvalitetna obrada zemljišta, obavezno đubrenje, ranija setva, optimalna gustina useva, vrlo ujednačeno odstojanje između biljaka u redovima, efikasna zaštita od korovskih biljaka (bez stresnih stanja od herbicida) i žetva bez većih gubitaka zrna. Kvalitetnim semenom i primenom savremenih agrotehničkih mera obezbediti da biljke u usevu soje budu maksimalno ujednačene u pogledu razvijenosti i produktivnosti (sa velikim i približno ujednačenim brojem mahuna, sa ujednačenom masom zrna po biljci).
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Soybean yield from 5.000 to 6.000 kg/ha: Reality or mistake
T1  - Prinos soje od 5.000 i 6.000 kg/ha - stvarnost ili zabluda
EP  - 82
IS  - 1-2
SP  - 73
VL  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1566
ER  - 

@article{
author = "Nenadić, Nedeljko and Nedić, Milan and Živanović, Ljubiša and Kolarić, Ljubiša and Zeković, Jovica and Andjelović, Srdjan",
year = "2007",
abstract = "The paper shows analyzed movement of sown area and yields of soybean in our country. For last 56 years average soybean yield in our country has increased for more than fifth times. Obtained yields last several years in tests in some agricultural organizations assure us that production of this very important plant species can be higher and more stable. For this are needed, sowing of quality varieties, sowing of quality seed and respect of discipline in executing all agrotechical measures., U radu se ukazuje na saznanja o visokoj vrednosti genetičkog potencijala rodnosti važnijih ratarskih biljaka (kukuruz 22-30 t/ha, pšenica preko 13,0 t/ha, šećerna repa 150,0 t/ha, soja preko 11,0 t/ha), koje su važne i dragocene informacije proizvođačima u želji za ostvarenje visokih prinosa. Ta saznanja su izazov za osnivanje društava (klubova) čiji se članovi bore i već sada ostvaruju rekordne prinose. Tako na primer, u Velikoj Britaniji postoji klub 100 koji okuplja proizvođače pšenice sa prinosom većim od 100 mc/ha, a u državi Ajova (SAD) klub naprednih proizvođača koji postižu prinos kukuruza od 24 do 27 t/ha (Denise Mc Williams, 2001.). Lideri ovog udruženja sugerišu proizvođačima kukuruza "deset zapovesti - naredbi", koje se, prvenstveno, odnose na primenu savremenih agrotehničkih mera i setvu kvalitetnog semena visokorodnih hibrida. Nešto slično kod soje za sada ne postoji. Međutim, u domaćoj i svetskoj literaturi postoji mnogo podataka o visokim prinosima soje. U mikroogledima, na području Južnog Banata (AD "Stari Tamiš’", Pančevo), u godinama sa povoljnim uslovima vlažnosti, postignut je prinos soje od 6.500 do 7.000 kg/ha (Nenadić i Sarić, 1984.). Poslednje tri godine, na mnogim imanjima širom naše zemlje, postignuti su prinosi soje od 4.500 do 5.500 kg/ha, pa i više (Nenadić i Kaplanović, 2005; Nenadić i Kaplanović, 2006; Hrustić Milica i sar. 2006). Za ovakve prinose, uz povoljne uslove vlažnosti, potrebne su visokorodne sorte, kvalitetno seme (visoke klijavosti i energije klijanja), vrlo kvalitetna obrada zemljišta, obavezno đubrenje, ranija setva, optimalna gustina useva, vrlo ujednačeno odstojanje između biljaka u redovima, efikasna zaštita od korovskih biljaka (bez stresnih stanja od herbicida) i žetva bez većih gubitaka zrna. Kvalitetnim semenom i primenom savremenih agrotehničkih mera obezbediti da biljke u usevu soje budu maksimalno ujednačene u pogledu razvijenosti i produktivnosti (sa velikim i približno ujednačenim brojem mahuna, sa ujednačenom masom zrna po biljci).",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Soybean yield from 5.000 to 6.000 kg/ha: Reality or mistake, Prinos soje od 5.000 i 6.000 kg/ha - stvarnost ili zabluda",
pages = "82-73",
number = "1-2",
volume = "13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1566"
}

Nenadić, N., Nedić, M., Živanović, L., Kolarić, L., Zeković, J.,& Andjelović, S.. (2007). Soybean yield from 5.000 to 6.000 kg/ha: Reality or mistake. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 13(1-2), 73-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1566

Nenadić N, Nedić M, Živanović L, Kolarić L, Zeković J, Andjelović S. Soybean yield from 5.000 to 6.000 kg/ha: Reality or mistake. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2007;13(1-2):73-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1566 .

Nenadić, Nedeljko, Nedić, Milan, Živanović, Ljubiša, Kolarić, Ljubiša, Zeković, Jovica, Andjelović, Srdjan, "Soybean yield from 5.000 to 6.000 kg/ha: Reality or mistake" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 13, no. 1-2 (2007):73-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1566 .