TY  - JOUR
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Nikolić, Zora
AU  - Božičković, Ivana
AU  - Zdravković, Marija
PY  - 2016
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4261
AB  - A ground squirrel is a hibernator, which hibernation lasts, depending on the age and sex, since the end of the summer until the spring. During this period in the body of ground squirrel, as well as in other hibernators, starts lowering of all vital functions, what has been proven by numerous physiological, biochemical and histological examinations of some organ systems of this animal. The objective of our work was to investigate a part of cardiovascular system of ground squirrel so in that way to contribute to a better knowledge of this animal body structure and accordingly to comparative anatomy in general. The investigation included 6 ground squirrels, of both gender, body weight 200-300 grams. For obtaining head and neck arterial vascularization, after exsanguination of the animal, contrast mass of gelatin coloured with tempera was injected into thoracic aorta (Aorta thoracica). After injecting, the blood vessels were prepared and photographed. For obtaining the corrosive preparations of head and neck arterial blood vessels, after exsanguination of the animal, Biocryl (a mixture of liquid biocryl - methil - methacrylate monomer and biocryl in powder - methil - methacrylate polymer) was injected into thoracic aorta (Aorta thoracica). After injecting the preparations were placed into 5% NaOH, for 96 hours or into 10% NaOH for 48 hours. After that they were rinsed in hot water and photographed. A. facialis in ground squirrel is an extension of A. maxillaris. The branches of A. facialis are: A. labialis inferior, A. bursae buccalis dorsalis, A. labialis superior, A. dorsalis nasi and A. angularis oculi. The obtained results regarding A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus) were compared to the same ones in rats. In rats, A. facialis is the biggest branch separating from A. carotis externa. The branches of A. facialis in rats are: Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. labialis inferior, A. angularis oris, A. labialis superior, Rami musculares, A. lateralis nasi and A. angularis oculi. Based on the above mentioned results, it can be concluded that both in ground squirrel and rat A. facialis branches into A. labialis inferior, A. labialis superior and A. angularis oculi. In ground squirrel the branches of A. facialis are also A. bursae buccalis dorsalis and A. dorsalis nasi, and in rat those are Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. angularis oris, Rami musculares and A. lateralis nasi.
AB  - Tekunica je prezimar, čija hibernacija traje, u zavisnosti od uzrasta i pola, od kraja leta do proleća. U organizmu ove životinje, kao i kod ostalih prezimara, nastupa veliko snižavanje intenziteta svih životnih funkcija, što je dokazano mnogobrojnim fiziološkim, biohemijskim i histološkim ispitivanjima pojedinih organskih sistema kod tekunice. Cilj rada je bio da obradimo deo kardiovaskularnog sistema kod tekunice i na taj način doprinesemo boljem poznavanju građe tela ove životinje i damo doprinos komparativnoj anatomiji. Za ispitivanje je upotrebljeno 6 tekunica, oba pola, telesne mase 200-300 grama. Za dobijanje arterijske vaskularizacije glave i vrata, posle iskrvarenja životinja u grudnu aortu (Aorta thoracica) ubrizgana je kontrastna masa želatin obojen slikarskom temperom. Posle injiciranja, krvni sudovi su preparisani i fotografisani. Za dobijanje korozivnih preparata arterijskih krvnih sudova glave i vrata, po iskrvarenju životinja, u grudnu aortu (Aorta thoracica) ubrizgan je Biocryl (mešavina tečnog biokrila - metil - metakrilat monomer i biokrila u prašku - metil - metakrilat polimer). Posle injiciranja, preparati su stavljani u 5% NaOH, 96 sati ili u 10% NaOH 48 sati. Posle toga preparati su ispirani vrelom vodom i fotografisani. A. facialis kod tekunice predstavlja nastavak od A. maxillaris. Grane od A. facialis su : A. labialis inferior, A. bursae buccalis dorsalis, A. labialis superior, A. dorsalis nasi i A. angularis oculi. Dobijene rezultate koji se odnose na A. facialis kod tekunice (Citellus citellus) upoređivali smo sa istim kod pacova. Kod pacova A. facialis je najveća grana koja se odvaja od A. carotis externa-e. Grane od A. facialis kod pacova su : Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. labialis inferior, A. angularis oris, A. labialis superior, Rami musculares, A. lateralis nasi i A. angularis oculi. Na osnovu navedenih rezultata može se zaključiti da se kod tekunice i pacova od A. facialis odvajaju A. labialis inferior, A. labialis superior i A. angularis oculi. Kod tekunice grane od A. facialis su i A. bursae buccalis dorsalis i A. dorsalis nasi, a kod pacova i Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. angularis oris, Rami musculares i A. lateralis nasi.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus)
T1  - A. facialis u suslika (Citellus citellus)
T1  - A. facialis kod tekunice (Citellus citellus)
EP  - 214
IS  - 5-6
SP  - 205
VL  - 70
DO  - 10.2298/VETGL1606205B
ER  - 

@article{
author = "Blagojević, Miloš and Nikolić, Zora and Božičković, Ivana and Zdravković, Marija",
year = "2016",
abstract = "A ground squirrel is a hibernator, which hibernation lasts, depending on the age and sex, since the end of the summer until the spring. During this period in the body of ground squirrel, as well as in other hibernators, starts lowering of all vital functions, what has been proven by numerous physiological, biochemical and histological examinations of some organ systems of this animal. The objective of our work was to investigate a part of cardiovascular system of ground squirrel so in that way to contribute to a better knowledge of this animal body structure and accordingly to comparative anatomy in general. The investigation included 6 ground squirrels, of both gender, body weight 200-300 grams. For obtaining head and neck arterial vascularization, after exsanguination of the animal, contrast mass of gelatin coloured with tempera was injected into thoracic aorta (Aorta thoracica). After injecting, the blood vessels were prepared and photographed. For obtaining the corrosive preparations of head and neck arterial blood vessels, after exsanguination of the animal, Biocryl (a mixture of liquid biocryl - methil - methacrylate monomer and biocryl in powder - methil - methacrylate polymer) was injected into thoracic aorta (Aorta thoracica). After injecting the preparations were placed into 5% NaOH, for 96 hours or into 10% NaOH for 48 hours. After that they were rinsed in hot water and photographed. A. facialis in ground squirrel is an extension of A. maxillaris. The branches of A. facialis are: A. labialis inferior, A. bursae buccalis dorsalis, A. labialis superior, A. dorsalis nasi and A. angularis oculi. The obtained results regarding A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus) were compared to the same ones in rats. In rats, A. facialis is the biggest branch separating from A. carotis externa. The branches of A. facialis in rats are: Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. labialis inferior, A. angularis oris, A. labialis superior, Rami musculares, A. lateralis nasi and A. angularis oculi. Based on the above mentioned results, it can be concluded that both in ground squirrel and rat A. facialis branches into A. labialis inferior, A. labialis superior and A. angularis oculi. In ground squirrel the branches of A. facialis are also A. bursae buccalis dorsalis and A. dorsalis nasi, and in rat those are Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. angularis oris, Rami musculares and A. lateralis nasi., Tekunica je prezimar, čija hibernacija traje, u zavisnosti od uzrasta i pola, od kraja leta do proleća. U organizmu ove životinje, kao i kod ostalih prezimara, nastupa veliko snižavanje intenziteta svih životnih funkcija, što je dokazano mnogobrojnim fiziološkim, biohemijskim i histološkim ispitivanjima pojedinih organskih sistema kod tekunice. Cilj rada je bio da obradimo deo kardiovaskularnog sistema kod tekunice i na taj način doprinesemo boljem poznavanju građe tela ove životinje i damo doprinos komparativnoj anatomiji. Za ispitivanje je upotrebljeno 6 tekunica, oba pola, telesne mase 200-300 grama. Za dobijanje arterijske vaskularizacije glave i vrata, posle iskrvarenja životinja u grudnu aortu (Aorta thoracica) ubrizgana je kontrastna masa želatin obojen slikarskom temperom. Posle injiciranja, krvni sudovi su preparisani i fotografisani. Za dobijanje korozivnih preparata arterijskih krvnih sudova glave i vrata, po iskrvarenju životinja, u grudnu aortu (Aorta thoracica) ubrizgan je Biocryl (mešavina tečnog biokrila - metil - metakrilat monomer i biokrila u prašku - metil - metakrilat polimer). Posle injiciranja, preparati su stavljani u 5% NaOH, 96 sati ili u 10% NaOH 48 sati. Posle toga preparati su ispirani vrelom vodom i fotografisani. A. facialis kod tekunice predstavlja nastavak od A. maxillaris. Grane od A. facialis su : A. labialis inferior, A. bursae buccalis dorsalis, A. labialis superior, A. dorsalis nasi i A. angularis oculi. Dobijene rezultate koji se odnose na A. facialis kod tekunice (Citellus citellus) upoređivali smo sa istim kod pacova. Kod pacova A. facialis je najveća grana koja se odvaja od A. carotis externa-e. Grane od A. facialis kod pacova su : Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. labialis inferior, A. angularis oris, A. labialis superior, Rami musculares, A. lateralis nasi i A. angularis oculi. Na osnovu navedenih rezultata može se zaključiti da se kod tekunice i pacova od A. facialis odvajaju A. labialis inferior, A. labialis superior i A. angularis oculi. Kod tekunice grane od A. facialis su i A. bursae buccalis dorsalis i A. dorsalis nasi, a kod pacova i Ramus glandularis, A. submentalis, A. masseterica ventralis, A. angularis oris, Rami musculares i A. lateralis nasi.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus), A. facialis u suslika (Citellus citellus), A. facialis kod tekunice (Citellus citellus)",
pages = "214-205",
number = "5-6",
volume = "70",
doi = "10.2298/VETGL1606205B"
}

Blagojević, M., Nikolić, Z., Božičković, I.,& Zdravković, M.. (2016). A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus). in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 70(5-6), 205-214.
https://doi.org/10.2298/VETGL1606205B

Blagojević M, Nikolić Z, Božičković I, Zdravković M. A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus). in Veterinarski glasnik. 2016;70(5-6):205-214.
doi:10.2298/VETGL1606205B .

Blagojević, Miloš, Nikolić, Zora, Božičković, Ivana, Zdravković, Marija, "A. facialis in ground squirrel (Citellus citellus)" in Veterinarski glasnik, 70, no. 5-6 (2016):205-214,
https://doi.org/10.2298/VETGL1606205B . .

TY  - JOUR
AU  - Božičković, Ivana
AU  - Vitorović, Duško
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Nešić, Ivana
AU  - Jović, Slavoljub
AU  - Zdravković, Marija
AU  - Brkić, Zlata
PY  - 2016
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4250
AB  - The aim of this paper was to investigate the differences in morphometric characteristics and histological structure of m. semitendinosus, between gilts and barrows of German Landrace breed at the end of the fattening period. Morphometric characteristics (weight, length, diameter and cross sectional area) of m. semitendinosus were not significantly different, while gender as a factor influenced the histological properties of this muscle. A very high statistical difference (p lt 0.01) in the total number of muscle fibers in m. semitendinosus was determined, with gilts having a higher total fiber number. The cross sectional area of fast twitch oxidative (FTO) fibers was significantly higher (p lt 0.05) in barrows. Gender did not affect the distribution of different fiber types: in both gender, the most present fiber types (48-52 %) were fast twitch glycolitic (FTG), FTO fibers represented 27-30 % of the total fiber number, while slow twitch oxidative fibers (STO) were the least represented (≈ 20 %).
AB  - Cilj ovog rada je bio da se ispita postojanje razlika u morfometrijskim osobinama i strukturi m.semitendinosus, između ženki i kastriranih mužjaka svinja Nemačkog landrasa, na kraju tova. Morfometrijske osobine (masa, dužina, obim i površina poprečnog preseka) m. semitendinosus, nisu bile statistički značajno različite između polova. Histološka analiza strukture mišića je pokazala da postoje neke razlike između polova. Ukupan broj mišićnih vlakana u m. semitendinosus bio je veoma značajno (p lt 0.01) veći kod ženki nego kod kastriranih mužjaka. Površina poprečnog preseka FTO vlakana bila statistički značajno veća (p lt 0.05) kod kastriranih mužjaka nego kod ženki. Procentualni udeo (zastupljenoost) tipova mišićnih vlakana u m.semitendinosus, se nije značajno razlikovao između polova. Kod oba pola najveći udeo (oko polovinu od svih tipova vlakana) su imala bela brzo kontrahujuća glikolitička (FTG) vlakana (48-52 %). Od crvenih, oksidativnih vlakana najmanji udeo (20.23-20.68 %) su imala sporo kontrahujuća (STO) vlakna dok su brzo kontrahujuća (FTO) vlakna bila zastupljena u većem procentu (27-30 %).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Acta veterinaria
T1  - Comparison of m. semitendinosus morphometry and structure in gilts and barrows at market age
T1  - Poređenje morfometrijskih i histoloških osobina m. semitendinosus-a kod nazimica i kastrata na završetku tova
EP  - 137
IS  - 1
SP  - 132
VL  - 66
DO  - 10.1515/acve-2016-0011
ER  - 

@article{
author = "Božičković, Ivana and Vitorović, Duško and Blagojević, Miloš and Nešić, Ivana and Jović, Slavoljub and Zdravković, Marija and Brkić, Zlata",
year = "2016",
abstract = "The aim of this paper was to investigate the differences in morphometric characteristics and histological structure of m. semitendinosus, between gilts and barrows of German Landrace breed at the end of the fattening period. Morphometric characteristics (weight, length, diameter and cross sectional area) of m. semitendinosus were not significantly different, while gender as a factor influenced the histological properties of this muscle. A very high statistical difference (p lt 0.01) in the total number of muscle fibers in m. semitendinosus was determined, with gilts having a higher total fiber number. The cross sectional area of fast twitch oxidative (FTO) fibers was significantly higher (p lt 0.05) in barrows. Gender did not affect the distribution of different fiber types: in both gender, the most present fiber types (48-52 %) were fast twitch glycolitic (FTG), FTO fibers represented 27-30 % of the total fiber number, while slow twitch oxidative fibers (STO) were the least represented (≈ 20 %)., Cilj ovog rada je bio da se ispita postojanje razlika u morfometrijskim osobinama i strukturi m.semitendinosus, između ženki i kastriranih mužjaka svinja Nemačkog landrasa, na kraju tova. Morfometrijske osobine (masa, dužina, obim i površina poprečnog preseka) m. semitendinosus, nisu bile statistički značajno različite između polova. Histološka analiza strukture mišića je pokazala da postoje neke razlike između polova. Ukupan broj mišićnih vlakana u m. semitendinosus bio je veoma značajno (p lt 0.01) veći kod ženki nego kod kastriranih mužjaka. Površina poprečnog preseka FTO vlakana bila statistički značajno veća (p lt 0.05) kod kastriranih mužjaka nego kod ženki. Procentualni udeo (zastupljenoost) tipova mišićnih vlakana u m.semitendinosus, se nije značajno razlikovao između polova. Kod oba pola najveći udeo (oko polovinu od svih tipova vlakana) su imala bela brzo kontrahujuća glikolitička (FTG) vlakana (48-52 %). Od crvenih, oksidativnih vlakana najmanji udeo (20.23-20.68 %) su imala sporo kontrahujuća (STO) vlakna dok su brzo kontrahujuća (FTO) vlakna bila zastupljena u većem procentu (27-30 %).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Acta veterinaria",
title = "Comparison of m. semitendinosus morphometry and structure in gilts and barrows at market age, Poređenje morfometrijskih i histoloških osobina m. semitendinosus-a kod nazimica i kastrata na završetku tova",
pages = "137-132",
number = "1",
volume = "66",
doi = "10.1515/acve-2016-0011"
}

Božičković, I., Vitorović, D., Blagojević, M., Nešić, I., Jović, S., Zdravković, M.,& Brkić, Z.. (2016). Comparison of m. semitendinosus morphometry and structure in gilts and barrows at market age. in Acta veterinaria
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 66(1), 132-137.
https://doi.org/10.1515/acve-2016-0011

Božičković I, Vitorović D, Blagojević M, Nešić I, Jović S, Zdravković M, Brkić Z. Comparison of m. semitendinosus morphometry and structure in gilts and barrows at market age. in Acta veterinaria. 2016;66(1):132-137.
doi:10.1515/acve-2016-0011 .

Božičković, Ivana, Vitorović, Duško, Blagojević, Miloš, Nešić, Ivana, Jović, Slavoljub, Zdravković, Marija, Brkić, Zlata, "Comparison of m. semitendinosus morphometry and structure in gilts and barrows at market age" in Acta veterinaria, 66, no. 1 (2016):132-137,
https://doi.org/10.1515/acve-2016-0011 . .