Djordjević, Jelena

Link to this page

Authority KeyName Variants
cede1554-6939-4c1b-a6dd-68032982d046
  • Djordjević, Jelena (4)
Projects

Author's Bibliography

How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia

Stojanović, Katarina; Zivić, Miroslav; Marković, Zoran; Djordjević, Jelena; Jovanović, Jelena; Živić, Ivana

(Springer, Dordrecht, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Katarina
AU  - Zivić, Miroslav
AU  - Marković, Zoran
AU  - Djordjević, Jelena
AU  - Jovanović, Jelena
AU  - Živić, Ivana
PY  - 2019
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/4994
AB  - A total of eight trout farms with different production capacities located in highland regions of Serbia were selected for testing of their influence on water parameters of the recipient streams at 46 sites seven times in the course of a year. All of the trout farms can be divided into two groups with respect to the relationship of the values of the parameters recorded at their outlets and downstream sites and those recorded at the control sites. The study showed that trout farms most often cause a statistically significant increase in the contribution of fine particulate organic matter (FPOM %), in the concentrations of NH3, NH4+, and PO43- and in the values of total phosphorous (P-t) and water temperature (t(w)). On the other hand, they cause a statistically significant decrease in the values of dissolved oxygen. In our study, the parameter defined as the ratio of the annual production of a trout farm to the minimal water discharge (Pr/Q(min)) showed a high degree of correlation with the majority of analysed parameters, proven to be a good predictive model for testing the farm's influence on the recipient stream.
PB  - Springer, Dordrecht
T2  - Aquaculture International
T1  - How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia
EP  - 1641
IS  - 6
SP  - 1625
VL  - 27
DO  - 10.1007/s10499-019-00414-1
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Katarina and Zivić, Miroslav and Marković, Zoran and Djordjević, Jelena and Jovanović, Jelena and Živić, Ivana",
year = "2019",
abstract = "A total of eight trout farms with different production capacities located in highland regions of Serbia were selected for testing of their influence on water parameters of the recipient streams at 46 sites seven times in the course of a year. All of the trout farms can be divided into two groups with respect to the relationship of the values of the parameters recorded at their outlets and downstream sites and those recorded at the control sites. The study showed that trout farms most often cause a statistically significant increase in the contribution of fine particulate organic matter (FPOM %), in the concentrations of NH3, NH4+, and PO43- and in the values of total phosphorous (P-t) and water temperature (t(w)). On the other hand, they cause a statistically significant decrease in the values of dissolved oxygen. In our study, the parameter defined as the ratio of the annual production of a trout farm to the minimal water discharge (Pr/Q(min)) showed a high degree of correlation with the majority of analysed parameters, proven to be a good predictive model for testing the farm's influence on the recipient stream.",
publisher = "Springer, Dordrecht",
journal = "Aquaculture International",
title = "How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia",
pages = "1641-1625",
number = "6",
volume = "27",
doi = "10.1007/s10499-019-00414-1"
}
Stojanović, K., Zivić, M., Marković, Z., Djordjević, J., Jovanović, J.,& Živić, I.. (2019). How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia. in Aquaculture International
Springer, Dordrecht., 27(6), 1625-1641.
https://doi.org/10.1007/s10499-019-00414-1
Stojanović K, Zivić M, Marković Z, Djordjević J, Jovanović J, Živić I. How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia. in Aquaculture International. 2019;27(6):1625-1641.
doi:10.1007/s10499-019-00414-1 .
Stojanović, Katarina, Zivić, Miroslav, Marković, Zoran, Djordjević, Jelena, Jovanović, Jelena, Živić, Ivana, "How changes in water quality under the influence of land-based trout farms shape chemism of the recipient streams-case study from Serbia" in Aquaculture International, 27, no. 6 (2019):1625-1641,
https://doi.org/10.1007/s10499-019-00414-1 . .
5
2
3

Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons

Djordjević, Jelena; Dulić, Zorka; Bjelanović, Katarina; Spasojević, Ivana; Relić, Renata; Marković, Zoran; Grubisić, Maja

(2013)

TY  - CONF
AU  - Djordjević, Jelena
AU  - Dulić, Zorka
AU  - Bjelanović, Katarina
AU  - Spasojević, Ivana
AU  - Relić, Renata
AU  - Marković, Zoran
AU  - Grubisić, Maja
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5522
AB  - Cladocera predstavljaju najznačajniju komponentu zajednice zooplanktona u većini stajaćih slatkovodnih ekosistema. Kao filtratori, hrane se algama, bakterijama, protozoama i organskim česticama, koje obiluju u netretiranim otpadnim vodama iz domaćinstava. Krupne Cladocera se proteklih decenija uveliko primenjuju u biomanipulaciji kao biološko sredstvo za prečišćavanje organski opterećenih otpadnih voda i smanjenje primarne produkcije u vodenim ekosistemima.
Istraživanje predstavljeno u ovom radu realizovano je na istraživačkom poligonu “Mali Dunav” Centra za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U tri lagune, namenski napravljene na potoku Šugavac za prirodno prečišćavanje kanalizacionih voda poreklom iz uzvodno lociranog naselja, obavljeno je ispitivanje sastava i brojnosti zajednice zooplanktona. Pored bioloških ispitivanja, praćeni su hemijski parametri kvaliteta vode u trajanju od godinu dana, posmatranih kroz 4 perioda od po tri meseca. Istraživanje je sprovedeno sa ciljem ispitivanja dinamike populacije Cladocera u organski visoko zagađenim, plitkim, stajaćim vodenim ekosistemima i mogućnosti opstanka vrste Daphnia obtusa u datim uslovima sredine.
Prema parametrima kvaliteta vode, lagune su se značajno razlikovale samo u pogledu prosečnih vrednosti pH i rastvorenog kiseonika. Diverzitet Cladocera tokom jednogodišnjeg perioda istraživanja bio je relativno visok obzirom na smanjen kvalitet vode, sa ukupno 9 identifikovanih vrsta. Kruskal-Wallis test pokazao je da između laguna ne postoji statistički značajna razlika u ukupnoj brojnosti vrsta tokom perioda ispitivanja. Međutim, ukupna brojnost i diverzitet značajno su se razlikovali u svakoj laguni u zavisnosti od perioda posmatranja, što ukazuje na izražena sezonalna variranja u pogledu kvalitativnog i kvantitativnog sastava zajednice. Ova sezonska varijabilnost ogleda se u maloj brojnosti i potpunoj dominaciji sitne vrste Chydorus sphaericus tokom prvog perioda posmatranja (od kraja februara do sredine maja 2012.), praćenoj povećanjem brojnosti i diverziteta vrsta u drugom periodu (od sredine maja do sredine avgusta 2012) i dominaciji krupne vrste Daphnia obtusa u trećem periodu (od sredine avgusta do kraja novembra 2012.), čija je brojnost ponovo opala nakon dostizanja letnjeg maksimuma, uz ponovno pojavljivanje C. sphaericus u četvrtom periodu (od decembra 2012. do kraja februara 2013. godine). Vrsta koja je na svim tačkama na kojima je obavljeno ispitivanje dostigla najveću brojnost bila je Daphnia obtusa. Njeno prisustvo tipično je za vodene ekosisteme u kojima odsustvuju ribe kao predatori (Vadstein, 1993). Kruskal-Wallis test nije pokazao statistički značajne razlike u brojnosti ove vrste između laguna tokom jednogodišnjeg perioda istraživanja, dok su u svim lagunama utvrđene statistički značajne razlike u brojnosti posmatrane u različitim periodima. Rezultati pokazuju da je D. obtusa bila dominantna vrsta zooplanktona u lagunama (dostižući prosečnu maksimalnu brojnost od 1083 - 1444 ind/l tokom perioda ispitivanja), veoma tolerantna na niske vrednosti rastvorenog kiseonika (u proseku 0.32 – 6.90 mg/l) i visoko organsko opterećenje (BOD 26.65 – 33.09 mg/l).
C3  - 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
T1  - Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons
T1  - Sezonska varijabilnost i diverzitet cladocera (crustacea) u lagunama za prirodno prečišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5522
ER  - 
@conference{
author = "Djordjević, Jelena and Dulić, Zorka and Bjelanović, Katarina and Spasojević, Ivana and Relić, Renata and Marković, Zoran and Grubisić, Maja",
year = "2013",
abstract = "Cladocera predstavljaju najznačajniju komponentu zajednice zooplanktona u većini stajaćih slatkovodnih ekosistema. Kao filtratori, hrane se algama, bakterijama, protozoama i organskim česticama, koje obiluju u netretiranim otpadnim vodama iz domaćinstava. Krupne Cladocera se proteklih decenija uveliko primenjuju u biomanipulaciji kao biološko sredstvo za prečišćavanje organski opterećenih otpadnih voda i smanjenje primarne produkcije u vodenim ekosistemima.
Istraživanje predstavljeno u ovom radu realizovano je na istraživačkom poligonu “Mali Dunav” Centra za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U tri lagune, namenski napravljene na potoku Šugavac za prirodno prečišćavanje kanalizacionih voda poreklom iz uzvodno lociranog naselja, obavljeno je ispitivanje sastava i brojnosti zajednice zooplanktona. Pored bioloških ispitivanja, praćeni su hemijski parametri kvaliteta vode u trajanju od godinu dana, posmatranih kroz 4 perioda od po tri meseca. Istraživanje je sprovedeno sa ciljem ispitivanja dinamike populacije Cladocera u organski visoko zagađenim, plitkim, stajaćim vodenim ekosistemima i mogućnosti opstanka vrste Daphnia obtusa u datim uslovima sredine.
Prema parametrima kvaliteta vode, lagune su se značajno razlikovale samo u pogledu prosečnih vrednosti pH i rastvorenog kiseonika. Diverzitet Cladocera tokom jednogodišnjeg perioda istraživanja bio je relativno visok obzirom na smanjen kvalitet vode, sa ukupno 9 identifikovanih vrsta. Kruskal-Wallis test pokazao je da između laguna ne postoji statistički značajna razlika u ukupnoj brojnosti vrsta tokom perioda ispitivanja. Međutim, ukupna brojnost i diverzitet značajno su se razlikovali u svakoj laguni u zavisnosti od perioda posmatranja, što ukazuje na izražena sezonalna variranja u pogledu kvalitativnog i kvantitativnog sastava zajednice. Ova sezonska varijabilnost ogleda se u maloj brojnosti i potpunoj dominaciji sitne vrste Chydorus sphaericus tokom prvog perioda posmatranja (od kraja februara do sredine maja 2012.), praćenoj povećanjem brojnosti i diverziteta vrsta u drugom periodu (od sredine maja do sredine avgusta 2012) i dominaciji krupne vrste Daphnia obtusa u trećem periodu (od sredine avgusta do kraja novembra 2012.), čija je brojnost ponovo opala nakon dostizanja letnjeg maksimuma, uz ponovno pojavljivanje C. sphaericus u četvrtom periodu (od decembra 2012. do kraja februara 2013. godine). Vrsta koja je na svim tačkama na kojima je obavljeno ispitivanje dostigla najveću brojnost bila je Daphnia obtusa. Njeno prisustvo tipično je za vodene ekosisteme u kojima odsustvuju ribe kao predatori (Vadstein, 1993). Kruskal-Wallis test nije pokazao statistički značajne razlike u brojnosti ove vrste između laguna tokom jednogodišnjeg perioda istraživanja, dok su u svim lagunama utvrđene statistički značajne razlike u brojnosti posmatrane u različitim periodima. Rezultati pokazuju da je D. obtusa bila dominantna vrsta zooplanktona u lagunama (dostižući prosečnu maksimalnu brojnost od 1083 - 1444 ind/l tokom perioda ispitivanja), veoma tolerantna na niske vrednosti rastvorenog kiseonika (u proseku 0.32 – 6.90 mg/l) i visoko organsko opterećenje (BOD 26.65 – 33.09 mg/l).",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons, Sezonska varijabilnost i diverzitet cladocera (crustacea) u lagunama za prirodno prečišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5522"
}
Djordjević, J., Dulić, Z., Bjelanović, K., Spasojević, I., Relić, R., Marković, Z.,& Grubisić, M.. (2013). Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5522
Djordjević J, Dulić Z, Bjelanović K, Spasojević I, Relić R, Marković Z, Grubisić M. Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5522 .
Djordjević, Jelena, Dulić, Zorka, Bjelanović, Katarina, Spasojević, Ivana, Relić, Renata, Marković, Zoran, Grubisić, Maja, "Seasonal Variations and Diversity of Cladocera (Crustacea) in Natural, Domestic Wastewater Treatment Lagoons" in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5522 .

Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons

Spasojević, Ivana; Dulić, Zorka; Grubisić, Maja; Djordjević, Jelena; Ljubobratović, Uroš; Raičević, Vera; Marković, Zoran

(2013)

TY  - CONF
AU  - Spasojević, Ivana
AU  - Dulić, Zorka
AU  - Grubisić, Maja
AU  - Djordjević, Jelena
AU  - Ljubobratović, Uroš
AU  - Raičević, Vera
AU  - Marković, Zoran
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5526
AB  - Konstruisani vetlandi se koriste za prečišćavanje otpadnih voda zbog svoje efikasnosti, isplativosti izrade sistema i pozitivnog uticaja na životnu sredinu. Fekalne koliformne bakterije predstavljaju indikatore zagađenja voda jer ukazuju na potencijalno prisustvo patogenih mikrooganizama kao i drugih zagađujućih materija, a dospevaju  u vodene ekosisteme direktno iz kanalizacionih sistema, ali i difuznih humanih i životinjskih otpadnih materija. Zbog toga je ovo istraživanje usmereno na praćenje dinamike preživljavanja ukupnih koliformnih i fekalnih bakterija u otvorenom površinskom konstruisanom vetlandu sa emerznom vegetacijom. Preživljavanje mikroorganizama, kao i njihova distribucija u vetlandima, zavisi od tipa vetlanda, ali i drugih ekoloških pojava koje utiču na njihov razvoj, gubitke i uništenje. U pogledu prečišćavanja otpadnih voda, vetlandi imaju učinak kao biofilteri, jer se u njima kombinovanjem fizičkih, hemijskih i bioloških procesa vrši uklanjanje kontaminanata. Fekalne koliformne bakterije se vezuju za suspendovane čestice, koje se zadržavaju na biljkama iz vetlanda i po njihovoj žetvi se zajedno sa biljkama uklanjaju iz sistema. U ovoj studiji je ispitivana efikasnost novoizgrađenog vetlanda, koji se nalazi na istraživačkom poligonu “Mali Dunav” u Centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju (CEFAH) Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, fakultetskog dobra “Radmilovac”. U tu svrhu je konstruisan vetland koji se sastoji iz jedne ulazne lagune, namenjene za predtretman vode i još dva bazena, u kojima se prirodno tretira površinska otpadna voda i otpadna voda iz domaćinstava. U ovom radu ispitivane su vrednosti ukupnih i fekalnih koliformnih bakterija, petodnevna biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5), i ukupne suspendovane materije. Istraživanje je započeto u martu 2012.godine i završilo se u februaru 2013.godine. Za praćenje indikatorskih organizama, kao što su ukupne i fekalne koliformne bakterije korišćene su standardne mikrobiološke metode uzorkovanja i tretiranja uzoraka u laboratoriji. Tokom jednogodišnjeg perioda praćenja parametara na mesečnoj bazi, vrednosti BPK5 su varirale od 15 mg/L do 52 mg/l, a vrednosti TSS od 2.0 mg/L do 89.6 mg/L. Na godišnjem nivou prosečne vrednosti ovih parametara nisu prelazile propisani limit. Mesečno opterećenje sistema sa ukupnim koliformnim bakterijama se kretalo od 5.0×102 CFU/ml do 5.19×105 CFU/ml, a opterećenje fekalnim koliformnim bakterijama je variralo od 5.0×101 CFU/ml do 1.4×103 CFU/ml. Prosečna godišnja vrednost opterećenja sistema ukupnim koliformnim bakterijama je iznosila 9.93×103 CFU/ml, a fekalnim koliformnim 4.05×103 CFU/ml. Na kraju perioda ispitivanja prosečna vrednost ukupnih koliformnih bakterija u efluentu je umanjena za 50%, a prosečna vrednost fekalnih koliformnih bakterija za isti period je redukovana za 97%. Smanjenje brojnosti fekalnih koliformnih bakterija ukazuje da je primena konstruisanih vetlanda opravdana za korišćenje u svrhe obuhvaćene ovim istraživanjem. Radi dodatnog poboljšanja efikasnosti rada vetlanda potrebno je primeniti neke od sledećih mera: povećati raznovrsnost emerzne vegetacije, formirati dodatne ćelije kojima će se poboljšati hidraulički proticaj u vetlandu, da bi se dostigle još niže vrednosti fekalnih koliformnih bakterija u efluentu.
C3  - 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
T1  - Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons
T1  - Dinamika zajednica ukupnih koliformnih i fekalnih koliformnih bakterija u novoizgrađenim lagunama za prečišćavanje vode
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5526
ER  - 
@conference{
author = "Spasojević, Ivana and Dulić, Zorka and Grubisić, Maja and Djordjević, Jelena and Ljubobratović, Uroš and Raičević, Vera and Marković, Zoran",
year = "2013",
abstract = "Konstruisani vetlandi se koriste za prečišćavanje otpadnih voda zbog svoje efikasnosti, isplativosti izrade sistema i pozitivnog uticaja na životnu sredinu. Fekalne koliformne bakterije predstavljaju indikatore zagađenja voda jer ukazuju na potencijalno prisustvo patogenih mikrooganizama kao i drugih zagađujućih materija, a dospevaju  u vodene ekosisteme direktno iz kanalizacionih sistema, ali i difuznih humanih i životinjskih otpadnih materija. Zbog toga je ovo istraživanje usmereno na praćenje dinamike preživljavanja ukupnih koliformnih i fekalnih bakterija u otvorenom površinskom konstruisanom vetlandu sa emerznom vegetacijom. Preživljavanje mikroorganizama, kao i njihova distribucija u vetlandima, zavisi od tipa vetlanda, ali i drugih ekoloških pojava koje utiču na njihov razvoj, gubitke i uništenje. U pogledu prečišćavanja otpadnih voda, vetlandi imaju učinak kao biofilteri, jer se u njima kombinovanjem fizičkih, hemijskih i bioloških procesa vrši uklanjanje kontaminanata. Fekalne koliformne bakterije se vezuju za suspendovane čestice, koje se zadržavaju na biljkama iz vetlanda i po njihovoj žetvi se zajedno sa biljkama uklanjaju iz sistema. U ovoj studiji je ispitivana efikasnost novoizgrađenog vetlanda, koji se nalazi na istraživačkom poligonu “Mali Dunav” u Centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju (CEFAH) Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, fakultetskog dobra “Radmilovac”. U tu svrhu je konstruisan vetland koji se sastoji iz jedne ulazne lagune, namenjene za predtretman vode i još dva bazena, u kojima se prirodno tretira površinska otpadna voda i otpadna voda iz domaćinstava. U ovom radu ispitivane su vrednosti ukupnih i fekalnih koliformnih bakterija, petodnevna biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5), i ukupne suspendovane materije. Istraživanje je započeto u martu 2012.godine i završilo se u februaru 2013.godine. Za praćenje indikatorskih organizama, kao što su ukupne i fekalne koliformne bakterije korišćene su standardne mikrobiološke metode uzorkovanja i tretiranja uzoraka u laboratoriji. Tokom jednogodišnjeg perioda praćenja parametara na mesečnoj bazi, vrednosti BPK5 su varirale od 15 mg/L do 52 mg/l, a vrednosti TSS od 2.0 mg/L do 89.6 mg/L. Na godišnjem nivou prosečne vrednosti ovih parametara nisu prelazile propisani limit. Mesečno opterećenje sistema sa ukupnim koliformnim bakterijama se kretalo od 5.0×102 CFU/ml do 5.19×105 CFU/ml, a opterećenje fekalnim koliformnim bakterijama je variralo od 5.0×101 CFU/ml do 1.4×103 CFU/ml. Prosečna godišnja vrednost opterećenja sistema ukupnim koliformnim bakterijama je iznosila 9.93×103 CFU/ml, a fekalnim koliformnim 4.05×103 CFU/ml. Na kraju perioda ispitivanja prosečna vrednost ukupnih koliformnih bakterija u efluentu je umanjena za 50%, a prosečna vrednost fekalnih koliformnih bakterija za isti period je redukovana za 97%. Smanjenje brojnosti fekalnih koliformnih bakterija ukazuje da je primena konstruisanih vetlanda opravdana za korišćenje u svrhe obuhvaćene ovim istraživanjem. Radi dodatnog poboljšanja efikasnosti rada vetlanda potrebno je primeniti neke od sledećih mera: povećati raznovrsnost emerzne vegetacije, formirati dodatne ćelije kojima će se poboljšati hidraulički proticaj u vetlandu, da bi se dostigle još niže vrednosti fekalnih koliformnih bakterija u efluentu.",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons, Dinamika zajednica ukupnih koliformnih i fekalnih koliformnih bakterija u novoizgrađenim lagunama za prečišćavanje vode",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5526"
}
Spasojević, I., Dulić, Z., Grubisić, M., Djordjević, J., Ljubobratović, U., Raičević, V.,& Marković, Z.. (2013). Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5526
Spasojević I, Dulić Z, Grubisić M, Djordjević J, Ljubobratović U, Raičević V, Marković Z. Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5526 .
Spasojević, Ivana, Dulić, Zorka, Grubisić, Maja, Djordjević, Jelena, Ljubobratović, Uroš, Raičević, Vera, Marković, Zoran, "Total Coliform and Fecal Coliform Community Dynamics in Newly Built Wastwater Treatment Lagoons" in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5526 .

Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors

Bjelanović, Katarina; Živić, Ivana; Dulić, Zorka; Živić, Miroslav; Djordjević, Jelena; Marinković, Slavica; Marković, Zoran

(2013)

TY  - CONF
AU  - Bjelanović, Katarina
AU  - Živić, Ivana
AU  - Dulić, Zorka
AU  - Živić, Miroslav
AU  - Djordjević, Jelena
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Marković, Zoran
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5530
AB  - U cilju ispitivnja kvaliteta vode reke Raške, organizmi zoobentosa i zooplanktona korišćeni su kao bioindikatori. Istraživanje je sprovedeno od aprila 2011. godine do maja 2012. godine, u vremenskim intervalima od dva meseca. Odabrano je ukupno pet lokaliteta na dužinini toka od 2.5 km. Između drugog i trećeg lokaliteta lociran je pastrmski ribnjak, čiji je uticaj na zajednice organizama praćen. Na lokalitetima koji su obuhvaćeni istraživanjima konstatovano je 57 taksona makrozoobentosa (34 vrste, 21 roda, 1 familija i 1 klasa) i 75 taksona zooplanktona (58 vrsta, 15 rodova, 1 red i 1 klasa). Srednje vrednosti indeksa saprobnosti ukazivale su na manje razlike u dobijenim vrednostima korišćenjem zoobentosa i zooplanktona. Na osnovu saprobioloških analiza, kada su kao bioindikatori korišćeni organizmi bentosa, kvalitet vode u reci Raškoj je druge klase kvaliteta, ili na prelazu između prve i druge klase, uglavnom na lokalitetima iznad ribnjaka. Organizmi zooplanktona su pokazali da voda celom dužinom toka pripada prvoj klasi kvaliteta. Najmanje vrednosti indeksa saprobnosti zabeležene su na prvom, referentnom lokalitetu 1.453±0.098 (zooplankton), a najviše na četvrtom lokalitetu 1.88±0.021 (zoobentos). Na lokalitetu ispod ribnjka, gde je zabeležen pad u koncentraciji kiseonika, dominiraju organizmi bentosa koji tolerišu veći stepen organskog zagađenja (Chironomidae, Oligochaeta, Simuliidae). Iako su koncentracije ukupnog fosfora i ortofosfata rasle od trećeg ka petom lokalitetu, njihove koncentracije nisu premašivale dozvoljene vrednosti za salmonidne vode. Međutim, srednje vrednosti koncentracije nejonizovanog amonijaka (NH4+) su iznad referentnih vrednosti na trećem i četvrtom lokalitetu.
Razlog nepodudaranja vrednosti indekasa saprobnosti za dve istraživane grupe, može biti usled nestabilnih zooplanktonskih zajednica zbog izraženog efekta drifta, kao i usled činjenice da će zbog procesa sedimentacije dospelih organskih materija, organizmi dna biti izloženiji njihovom uticaju. Zajednice bentosa, kao znatno stabilnije i u vremenu i u prostoru, pogodnije su za procenu kvaliteta tekućih voda.
C3  - 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12
T1  - Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors
T1  - Kvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatora
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530
ER  - 
@conference{
author = "Bjelanović, Katarina and Živić, Ivana and Dulić, Zorka and Živić, Miroslav and Djordjević, Jelena and Marinković, Slavica and Marković, Zoran",
year = "2013",
abstract = "U cilju ispitivnja kvaliteta vode reke Raške, organizmi zoobentosa i zooplanktona korišćeni su kao bioindikatori. Istraživanje je sprovedeno od aprila 2011. godine do maja 2012. godine, u vremenskim intervalima od dva meseca. Odabrano je ukupno pet lokaliteta na dužinini toka od 2.5 km. Između drugog i trećeg lokaliteta lociran je pastrmski ribnjak, čiji je uticaj na zajednice organizama praćen. Na lokalitetima koji su obuhvaćeni istraživanjima konstatovano je 57 taksona makrozoobentosa (34 vrste, 21 roda, 1 familija i 1 klasa) i 75 taksona zooplanktona (58 vrsta, 15 rodova, 1 red i 1 klasa). Srednje vrednosti indeksa saprobnosti ukazivale su na manje razlike u dobijenim vrednostima korišćenjem zoobentosa i zooplanktona. Na osnovu saprobioloških analiza, kada su kao bioindikatori korišćeni organizmi bentosa, kvalitet vode u reci Raškoj je druge klase kvaliteta, ili na prelazu između prve i druge klase, uglavnom na lokalitetima iznad ribnjaka. Organizmi zooplanktona su pokazali da voda celom dužinom toka pripada prvoj klasi kvaliteta. Najmanje vrednosti indeksa saprobnosti zabeležene su na prvom, referentnom lokalitetu 1.453±0.098 (zooplankton), a najviše na četvrtom lokalitetu 1.88±0.021 (zoobentos). Na lokalitetu ispod ribnjka, gde je zabeležen pad u koncentraciji kiseonika, dominiraju organizmi bentosa koji tolerišu veći stepen organskog zagađenja (Chironomidae, Oligochaeta, Simuliidae). Iako su koncentracije ukupnog fosfora i ortofosfata rasle od trećeg ka petom lokalitetu, njihove koncentracije nisu premašivale dozvoljene vrednosti za salmonidne vode. Međutim, srednje vrednosti koncentracije nejonizovanog amonijaka (NH4+) su iznad referentnih vrednosti na trećem i četvrtom lokalitetu.
Razlog nepodudaranja vrednosti indekasa saprobnosti za dve istraživane grupe, može biti usled nestabilnih zooplanktonskih zajednica zbog izraženog efekta drifta, kao i usled činjenice da će zbog procesa sedimentacije dospelih organskih materija, organizmi dna biti izloženiji njihovom uticaju. Zajednice bentosa, kao znatno stabilnije i u vremenu i u prostoru, pogodnije su za procenu kvaliteta tekućih voda.",
journal = "6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12",
title = "Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors, Kvalitet vode u reci Raškoj na osnovu organizama zoobentosa i zooplanktona kao bioindikatora",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530"
}
Bjelanović, K., Živić, I., Dulić, Z., Živić, M., Djordjević, J., Marinković, S.,& Marković, Z.. (2013). Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530
Bjelanović K, Živić I, Dulić Z, Živić M, Djordjević J, Marinković S, Marković Z. Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors. in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530 .
Bjelanović, Katarina, Živić, Ivana, Dulić, Zorka, Živić, Miroslav, Djordjević, Jelena, Marinković, Slavica, Marković, Zoran, "Water Quality Assessment in the Raška River Based on Zoobenthos and Zooplankton Organisms as Bioidictors" in 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5530 .