TY  - JOUR
AU  - Milatović, D.
AU  - Zec, G.
AU  - Đurović, D.
AU  - Boškov, Đ.
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6122
AB  - U radu su prikazani fenologija cvatnje i pomološka svojstva sedam sorti badema Prunus dulcis; (‘Exinograd’, ‘Icar’, ‘Mari de Stepa’, ‘Nessebar’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Prianiy’ i ‘Retsou’) na području Beograda. Ispitivana je fenofaza cvatnje (početak, puna cvatnja, kraj, trajanje i obilnost) kao i svojstva ploda (masa i dimenzije ploda, debljina ljuske, masa i randman jezgre, sadržaj ulja i mineralnih tvari). Prosječno vrijeme cvatnje ispitivanih sorti je bilo u drugoj polovini ožujka i početkom travnja. Cvatnja je počinjala najranije kod sorti ‘Exinograd’ i ‘Nessebar’ (14. ožujka), a najkasnije kod sorte ‘Mari de Stepa’ (1. travnja). Prosječno trajanje cvatnje je variralo od 11 do 22 dana i bilo je duže kod sorti koje su ranije cvjetale. Sorte ‘Icar’ i ‘Exinograd’ su imale krupan plod (s masom iznad 5 g), ali i najniži randman jezgre (ispod 30%). S druge strane, sitan plod (ispod 2,5 g) su imale sorte ‘Retsou’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Nessebar’ i ‘Prianiy’, koje su ujedno imale i najviši randman jezgre (47-52%). Sadržaj ulja u jezgri je varirao u intervalu od 49% (‘Miagkoskorlupniy’) do 60% (‘Mari de Stepa’). Sadržaj ukupnih mineralnih tvari je iznosio 3,03-3,31%.
PB  - Hrvatsko agronomsko društvo
T2  - Pomologia Croatica
T1  - Fenologija cvatnje i pomološka svojstva sorti badema na području Beograda
EP  - 190
IS  - 3-4
SP  - 181
VL  - 21
DO  - https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.6
ER  - 

@article{
author = "Milatović, D. and Zec, G. and Đurović, D. and Boškov, Đ.",
year = "2017",
abstract = "U radu su prikazani fenologija cvatnje i pomološka svojstva sedam sorti badema Prunus dulcis; (‘Exinograd’, ‘Icar’, ‘Mari de Stepa’, ‘Nessebar’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Prianiy’ i ‘Retsou’) na području Beograda. Ispitivana je fenofaza cvatnje (početak, puna cvatnja, kraj, trajanje i obilnost) kao i svojstva ploda (masa i dimenzije ploda, debljina ljuske, masa i randman jezgre, sadržaj ulja i mineralnih tvari). Prosječno vrijeme cvatnje ispitivanih sorti je bilo u drugoj polovini ožujka i početkom travnja. Cvatnja je počinjala najranije kod sorti ‘Exinograd’ i ‘Nessebar’ (14. ožujka), a najkasnije kod sorte ‘Mari de Stepa’ (1. travnja). Prosječno trajanje cvatnje je variralo od 11 do 22 dana i bilo je duže kod sorti koje su ranije cvjetale. Sorte ‘Icar’ i ‘Exinograd’ su imale krupan plod (s masom iznad 5 g), ali i najniži randman jezgre (ispod 30%). S druge strane, sitan plod (ispod 2,5 g) su imale sorte ‘Retsou’, ‘Miagkoskorlupniy’, ‘Nessebar’ i ‘Prianiy’, koje su ujedno imale i najviši randman jezgre (47-52%). Sadržaj ulja u jezgri je varirao u intervalu od 49% (‘Miagkoskorlupniy’) do 60% (‘Mari de Stepa’). Sadržaj ukupnih mineralnih tvari je iznosio 3,03-3,31%.",
publisher = "Hrvatsko agronomsko društvo",
journal = "Pomologia Croatica",
title = "Fenologija cvatnje i pomološka svojstva sorti badema na području Beograda",
pages = "190-181",
number = "3-4",
volume = "21",
doi = "https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.6"
}

Milatović, D., Zec, G., Đurović, D.,& Boškov, Đ.. (2017). Fenologija cvatnje i pomološka svojstva sorti badema na području Beograda. in Pomologia Croatica
Hrvatsko agronomsko društvo., 21(3-4), 181-190.
https://doi.org/https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.6

Milatović D, Zec G, Đurović D, Boškov Đ. Fenologija cvatnje i pomološka svojstva sorti badema na području Beograda. in Pomologia Croatica. 2017;21(3-4):181-190.
doi:https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.6 .

Milatović, D., Zec, G., Đurović, D., Boškov, Đ., "Fenologija cvatnje i pomološka svojstva sorti badema na području Beograda" in Pomologia Croatica, 21, no. 3-4 (2017):181-190,
https://doi.org/https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.6 . .