@conference{
author = "Bogosavljević, Jelena and Nikolić, Nataša and Radmanović, Svjetlana and Branković, Snežana and Kaluđerović, Lazar and Đorđević, Aleksandar",
year = "2022",
abstract = "UVOD i CILjEVI: Sadržaja organske materije (OM) u zemljištu je bitan faktor pri odabiru
loznih podloga i sorti vinove loze pošto značajno utiče na vegetativni porast i prinos, koji su u
proizvodnji vina kontrolisani, tako da je važno precizno odrediti sadržaj OM pri podizanju i
eksploataciji zasada vinove loze. Cilj ovog istraživanja jeste precizno i prostorno predstavljanje
sadržaja OM u rendzinama na području Krnjevačkog vinogorja. Rendzina je jedno od najpogodnijih
vinogradarskih zemljišta kod nas. Prema zvaničnom sistemu klasifikacije zemljišta Srbije,
rendzina je tip zemljišta sa A – AC – C – R profilom, razvijen na matičnoj steni koja sadrži
više od 20% krečnjačkog materijala (osim zemljišta sa A – R profilom na tvrdom čistom
krečnjaku ili dolomitu). U Svetskoj referentnoj bazi za zemljišne resurse (WRB) rendzine
odgovaraju uglavnom renzičnim leptosolima (Rendzic Leptosols) ili faozemima (Phaeozems).
MATERIJAL i METOD: Krnjevačko vinogorje je deo Šumadijskog vinogradarskog rejona, nalazi
se na brežuljkastim padinama i kosama zapadno od Velike Morave, a severno od Smederevske
Palanke i Velike Plane, prostire se na površini od 11188,22 ha. Istraživanje je sprovedeno u
vinogradu Podruma Radovanović (44°25ʹ57,60ʺ SGŠ; 21°02ʹ40,34ʺ IGD i 44°25ʹ 41,33ʺ SGŠ;
21°02ʹ51,29ʺ IGD), na pet parcela zasađenih različitim sortama vinove loze gde je otvoreno i
opisano 15 pedoloških profila. Uzorci u narušenom stanju su uzeti iz svih genetskih horizonata
od površine do matične stene. Sadržaj organskog ugljenika (OC) određen je dihromatnom metodom
u 54 uzorka zemljišta, a sadržaj OM je proračunat prema formuli OM = OC x 1,72. Prostorni
prikaz sadržaja OM u ispitivanim zemljištima urađen je korišćenjem programa ArcGis 10.0.
REZULTATI i ZAKLjUČCI: Na ispitivanom lokalitetu identifikovana su tri varijeteta
rendzine: karbonatana rendzina, rendzina u ogajnjačavanju i izlužena rendzina. Sadržaj OM u
humusnom horizontu rendzina varirao je u opsegu od 1,18% do 4,17%, sa prosečno vrednošću od
2,55 ± 0,56%. Zemljišta ispitivanog područja su slabo i srednje humusna, što je povoljno s
obzirom na to da se najbolji vinogradraski i vinarski rezultati dobijaju na srednje plodnim
zemljištima koja imaju neka pedološka ograničenja. Idealno vinogradarsko zemljište sadrži 2–
4% OM. Sadržaj OM se pravilno smanjivao po dubini profila, tako da je u C horizontu iznosio od
0,67% do 1,04%, a prosečna vrednost je bila 0,97 ± 0,21%. Relativno visok sadržaj OM u C
horizontu je posledica dubokog prodiranja korenovog sistema vinove loze. Na tematskoj karti koja
prostorno prikazuje sadržaj OM u površinskom horizontu može se uočiti da je najviši sadržaj
OM u zoni gde se vinograd graniči sa šumom, što dovodi do zaključka da je u ovom delu izraženije
nakupljanje OM (u odnosu na preostalu ispitivanu površinu), verovatno kao posledica prirodnog
unošenja organskih ostataka šumske vegetacije. Na osnovu rezultat studije može se zaključiti da
su ispitivana zemljišta prema sadržaju OM pogodna za uzgoj vinove loze. Prostorni prikaz
sadržaja OM omogućava izdvajanje određenih površina za dalje analize kvaliteta grožđa i vina.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet Novi Sad",
journal = "Simpozijum ''Zemljište u doba precizne poljoprivrede i informacionih tehnologija – Soil AgroIT 2022''",
title = "Prostorni prikaz sadržaja organske materije u rendzinama Krnjevačkog Vinogorja, Srbija.",
pages = "27-26",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6575"
}