Savić, Božidar

Link to this page

Authority KeyName Variants
10004cff-e6f0-48e3-b018-9934dc1bc2f4
  • Savić, Božidar (4)
Projects

Author's Bibliography

Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows

Bojkovski, Jovan; Giadinis, Nektarios; Rogožarski, Dragan; Relić, Renata; Savić, Božidar; Pavlović, Ivan

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Giadinis, Nektarios
AU  - Rogožarski, Dragan
AU  - Relić, Renata
AU  - Savić, Božidar
AU  - Pavlović, Ivan
PY  - 2013
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3350
AB  - Dermatomycosis is well known skin disease of cattle. Clinically manifested dermatomycosis diagnosed in period from october to november in high pregnant heifers Holstein Friesian race in tied housing, and in dairy cows on the farm with extensive breeding.. Characterized by lesions on the skin of the head in patients with head, in the form of round hairless mass covered with white flakes from 0.5 to 1.0 cm thick. Papillomatosis is a viral disease caused by DNA virus of the family Papovaviridae. Cause disease in all ruminants, and is considered to have the character of zoonosis. Papillomatosis was found on the farm of high-producing dairy cows, and changes such as fibropapiloma the head and neck. The incidence and nature of these diseases highlight the importance of ensuring the conditions of growing cattle.
AB  - Trihoficija je dobro poznato oboljenje kože goveda, koja je prisutna na našim farmama visoko-mlečnih krava. Klinički manifestna trihoficija dijagnostikovana je u periodu oktobar-novembar kod visoko steonih junica holštajn-frizijske rase u vezanom sistemu držanja i kod mlečnih krava ekstenzivnog uzgoja. Karakterisale su je promene na koži glave kod obolelih grla, u vidu okrugle bezdlačne mase pokrivene belim ljuspicama debljine 0,5-1,0 cm. Papilomatoza je virusno oboljenje koju prouzrokuje DNK virus iz porodice Papovaviridae. Prouzrokuje oboljenje kod svih preživara, a smatra se da ima i karakter zoonoze. Papilomatoza je utvrđena na jednoj farmi visoko-mlečnih krava, sa promenama u vidu fibropapiloma na glavi i vratu. Učestalost pojave i karakter ovih oboljenja ukazuju na značaj obezbeđenja uslova gajenja goveda.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows
T1  - Prikaz kliničkih slučajeva trihoficije i papilomatoze kod visoko - mlečnih krava
EP  - 122
IS  - 3-4
SP  - 115
VL  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3350
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Giadinis, Nektarios and Rogožarski, Dragan and Relić, Renata and Savić, Božidar and Pavlović, Ivan",
year = "2013",
abstract = "Dermatomycosis is well known skin disease of cattle. Clinically manifested dermatomycosis diagnosed in period from october to november in high pregnant heifers Holstein Friesian race in tied housing, and in dairy cows on the farm with extensive breeding.. Characterized by lesions on the skin of the head in patients with head, in the form of round hairless mass covered with white flakes from 0.5 to 1.0 cm thick. Papillomatosis is a viral disease caused by DNA virus of the family Papovaviridae. Cause disease in all ruminants, and is considered to have the character of zoonosis. Papillomatosis was found on the farm of high-producing dairy cows, and changes such as fibropapiloma the head and neck. The incidence and nature of these diseases highlight the importance of ensuring the conditions of growing cattle., Trihoficija je dobro poznato oboljenje kože goveda, koja je prisutna na našim farmama visoko-mlečnih krava. Klinički manifestna trihoficija dijagnostikovana je u periodu oktobar-novembar kod visoko steonih junica holštajn-frizijske rase u vezanom sistemu držanja i kod mlečnih krava ekstenzivnog uzgoja. Karakterisale su je promene na koži glave kod obolelih grla, u vidu okrugle bezdlačne mase pokrivene belim ljuspicama debljine 0,5-1,0 cm. Papilomatoza je virusno oboljenje koju prouzrokuje DNK virus iz porodice Papovaviridae. Prouzrokuje oboljenje kod svih preživara, a smatra se da ima i karakter zoonoze. Papilomatoza je utvrđena na jednoj farmi visoko-mlečnih krava, sa promenama u vidu fibropapiloma na glavi i vratu. Učestalost pojave i karakter ovih oboljenja ukazuju na značaj obezbeđenja uslova gajenja goveda.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows, Prikaz kliničkih slučajeva trihoficije i papilomatoze kod visoko - mlečnih krava",
pages = "122-115",
number = "3-4",
volume = "19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3350"
}
Bojkovski, J., Giadinis, N., Rogožarski, D., Relić, R., Savić, B.,& Pavlović, I.. (2013). Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 19(3-4), 115-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3350
Bojkovski J, Giadinis N, Rogožarski D, Relić R, Savić B, Pavlović I. Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2013;19(3-4):115-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3350 .
Bojkovski, Jovan, Giadinis, Nektarios, Rogožarski, Dragan, Relić, Renata, Savić, Božidar, Pavlović, Ivan, "Notice of clinical cases of dermatomycosis and papilomatosis at dairy cows" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 19, no. 3-4 (2013):115-122,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3350 .

Health problems and welfare of calves in intensive production

Bojkovski, Jovan; Pavlović, Ivan; Relić, Renata; Bugarski, Dejan; Savić, Božidar; Panousis, Nikolaos; Giadinis, Nektarios; Stanković, Branislav; Petrujkić, Tihomir

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Relić, Renata
AU  - Bugarski, Dejan
AU  - Savić, Božidar
AU  - Panousis, Nikolaos
AU  - Giadinis, Nektarios
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Petrujkić, Tihomir
PY  - 2012
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3079
AB  - Intensive cattle breeding involves a whole series of technological processes, which should allow continued production and optimal use of production capacities. In those conditions newborn calves must adapt to different environmental factors, including diet and housing conditions. Diseases of digestive and respiratory organs are the most common health problems in calves during first months of their life, and they also threat level of their welfare. In this paper the most common health problems of calves in intensive production are discussed.
AB  - Intenzivan uzgoj goveda obuhvata niz tehnoloških postupaka koji treba da omoguće kontinuiranu proizvodnju i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta. U takvim uslovima novorođena telad mora da se prilagodi različitim činiocima iz okoline, uključujući način ishrane i uslove smeštaja. Zdravstveno stanje i dobrobit teladi u prvim mesecima života najčešće ugrožavaju oboljenja organa za varenje i disanje. U ovom radu razmatrani su najčešći zdravstveni problemi teladi u intenzivnoj proizvodnji.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Health problems and welfare of calves in intensive production
T1  - Zdravstveni problemi i dobrobit teladi u intenzivnoj proizvodnji
EP  - 91
IS  - 3-4
SP  - 85
VL  - 18
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3079
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Pavlović, Ivan and Relić, Renata and Bugarski, Dejan and Savić, Božidar and Panousis, Nikolaos and Giadinis, Nektarios and Stanković, Branislav and Petrujkić, Tihomir",
year = "2012",
abstract = "Intensive cattle breeding involves a whole series of technological processes, which should allow continued production and optimal use of production capacities. In those conditions newborn calves must adapt to different environmental factors, including diet and housing conditions. Diseases of digestive and respiratory organs are the most common health problems in calves during first months of their life, and they also threat level of their welfare. In this paper the most common health problems of calves in intensive production are discussed., Intenzivan uzgoj goveda obuhvata niz tehnoloških postupaka koji treba da omoguće kontinuiranu proizvodnju i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta. U takvim uslovima novorođena telad mora da se prilagodi različitim činiocima iz okoline, uključujući način ishrane i uslove smeštaja. Zdravstveno stanje i dobrobit teladi u prvim mesecima života najčešće ugrožavaju oboljenja organa za varenje i disanje. U ovom radu razmatrani su najčešći zdravstveni problemi teladi u intenzivnoj proizvodnji.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Health problems and welfare of calves in intensive production, Zdravstveni problemi i dobrobit teladi u intenzivnoj proizvodnji",
pages = "91-85",
number = "3-4",
volume = "18",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3079"
}
Bojkovski, J., Pavlović, I., Relić, R., Bugarski, D., Savić, B., Panousis, N., Giadinis, N., Stanković, B.,& Petrujkić, T.. (2012). Health problems and welfare of calves in intensive production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 18(3-4), 85-91.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3079
Bojkovski J, Pavlović I, Relić R, Bugarski D, Savić B, Panousis N, Giadinis N, Stanković B, Petrujkić T. Health problems and welfare of calves in intensive production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2012;18(3-4):85-91.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3079 .
Bojkovski, Jovan, Pavlović, Ivan, Relić, Renata, Bugarski, Dejan, Savić, Božidar, Panousis, Nikolaos, Giadinis, Nektarios, Stanković, Branislav, Petrujkić, Tihomir, "Health problems and welfare of calves in intensive production" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 18, no. 3-4 (2012):85-91,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_3079 .

Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms

Bojkovski, Jovan; Petrujkić, Tihomir; Mirilović, Milorad; Relić, Renata; Stanković, Branislav; Savić, Božidar

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Mirilović, Milorad
AU  - Relić, Renata
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2011
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2579
AB  - The planned use of biosecurity measures, a high level of welfare and good manufacturing practices are critical for the health of cattle and pigs in intensive production. The required level of biosecurity on cattle and pig farms is the result of logical decisions and timely action taken in a specific epidemiological situation, recognizing the threats from the environment and the weak points in the production process. In this sense, the introduction of the principles of HACCP and sanitation protocols enable preventive of introduction and spread of infectious agents in the herd, while the farm biosecurity plan is the key factor in disease prevention, prevention of unwanted situations and performance improvement. According to results of cytogenetic blood testing of cattle and pigs on farms in Serbia, showed in this paper, a substantial percentage of cows have a change in the structure and number of chromosomes. Cytogenetic tests allow the detection of carriers of hereditary anomalies and may be indicators of environmental pollution, especially animal feed. For these reasons, our recommendation is that industrial-type farm, and the Centers for reproduction and artificial insemination, approaches using the results of cytogenetic testing and their involvement in biosecurity plans.
AB  - Planska primena biosigurnosnih mera, visok nivo dobrobiti i dobra proizvođačka praksa presudni su za zaštitu zdravlja goveda i svinja u intenzivnoj proizvodnji. Potreban nivo biosigurnosti na farmama goveda i svinja predstavlja rezultat logičnih rešenja i pravovremeno preduzetih aktivnosti u konkretnoj epidemiološkoj situaciji, sa prepoznavanjem pretnji iz okruženja i slabih tačaka u tehnološkom procesu proizvodnje. U tom smislu, uvođenjem principa HACCP-a i protokola sanitacije sprečava se unošenje i širenje infektivnih agenasa u zapatu, dok je plan biosigurnosti na farmi ključni u prevenciji bolesti, sprečavanju neželjenih situacija i unapređenju poslovanja. U ovom radu prikazan je deo rezultata citogenetičkih ispitivanja krvi goveda i svinja na farmama u Srbiji, prema kojima znatan procenat ispitivanih životinja poseduje promene u strukturi i broju hromozoma. Citogenetička ispitivanja omogućavaju otkrivanje nosilaca naslednih anomalija a mogu da budu pokazatelji zagađenja životne sredine, posebno hrane za životinje. Iz tih razloga, naša preporuka je da farme industrijskog tipa, kao i centri za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, pristupe korišćenju rezultata citogenetičkih ispitivanja i njihovom uključivanju u planove biosigurnosti.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms
T1  - Citogenetičke metode kao deo planova biosigurnosti na farmama goveda i svinja
EP  - 131
IS  - 3-4
SP  - 121
VL  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Petrujkić, Tihomir and Mirilović, Milorad and Relić, Renata and Stanković, Branislav and Savić, Božidar",
year = "2011",
abstract = "The planned use of biosecurity measures, a high level of welfare and good manufacturing practices are critical for the health of cattle and pigs in intensive production. The required level of biosecurity on cattle and pig farms is the result of logical decisions and timely action taken in a specific epidemiological situation, recognizing the threats from the environment and the weak points in the production process. In this sense, the introduction of the principles of HACCP and sanitation protocols enable preventive of introduction and spread of infectious agents in the herd, while the farm biosecurity plan is the key factor in disease prevention, prevention of unwanted situations and performance improvement. According to results of cytogenetic blood testing of cattle and pigs on farms in Serbia, showed in this paper, a substantial percentage of cows have a change in the structure and number of chromosomes. Cytogenetic tests allow the detection of carriers of hereditary anomalies and may be indicators of environmental pollution, especially animal feed. For these reasons, our recommendation is that industrial-type farm, and the Centers for reproduction and artificial insemination, approaches using the results of cytogenetic testing and their involvement in biosecurity plans., Planska primena biosigurnosnih mera, visok nivo dobrobiti i dobra proizvođačka praksa presudni su za zaštitu zdravlja goveda i svinja u intenzivnoj proizvodnji. Potreban nivo biosigurnosti na farmama goveda i svinja predstavlja rezultat logičnih rešenja i pravovremeno preduzetih aktivnosti u konkretnoj epidemiološkoj situaciji, sa prepoznavanjem pretnji iz okruženja i slabih tačaka u tehnološkom procesu proizvodnje. U tom smislu, uvođenjem principa HACCP-a i protokola sanitacije sprečava se unošenje i širenje infektivnih agenasa u zapatu, dok je plan biosigurnosti na farmi ključni u prevenciji bolesti, sprečavanju neželjenih situacija i unapređenju poslovanja. U ovom radu prikazan je deo rezultata citogenetičkih ispitivanja krvi goveda i svinja na farmama u Srbiji, prema kojima znatan procenat ispitivanih životinja poseduje promene u strukturi i broju hromozoma. Citogenetička ispitivanja omogućavaju otkrivanje nosilaca naslednih anomalija a mogu da budu pokazatelji zagađenja životne sredine, posebno hrane za životinje. Iz tih razloga, naša preporuka je da farme industrijskog tipa, kao i centri za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, pristupe korišćenju rezultata citogenetičkih ispitivanja i njihovom uključivanju u planove biosigurnosti.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms, Citogenetičke metode kao deo planova biosigurnosti na farmama goveda i svinja",
pages = "131-121",
number = "3-4",
volume = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579"
}
Bojkovski, J., Petrujkić, T., Mirilović, M., Relić, R., Stanković, B.,& Savić, B.. (2011). Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 17(3-4), 121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579
Bojkovski J, Petrujkić T, Mirilović M, Relić R, Stanković B, Savić B. Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2011;17(3-4):121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579 .
Bojkovski, Jovan, Petrujkić, Tihomir, Mirilović, Milorad, Relić, Renata, Stanković, Branislav, Savić, Božidar, "Cytogenetic methods as a part of biosecurity plans on cattle and pig farms" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 17, no. 3-4 (2011):121-131,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2579 .

Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production

Bojkovski, Jovan; Petrujkić, Tihomir; Stanković, Branislav; Djoković, Radojica; Valčić, Miroslav; Pavlović, Ivan; Savić, Božidar

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Djoković, Radojica
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2010
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/2276
AB  - Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself.
AB  - Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production
T1  - Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji
EP  - 115
IS  - 3-4
SP  - 105
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Petrujkić, Tihomir and Stanković, Branislav and Djoković, Radojica and Valčić, Miroslav and Pavlović, Ivan and Savić, Božidar",
year = "2010",
abstract = "Reproductive parameters: open day period, insemination index, time between calving, were monitoring on a total 12.400 dairy cow dairy cows with milk yield of 8500 liters in 305 days long lactation period. Reproductive disorders observed were abortions, lack of heat, ovarian cysts and ovarial inactivity longer than 60 days after calving and endometrirtis as well. The evaluations of health status of calves, pregnant heifers, and cows were performed during the same period. Most often problems affecting calves were diarrheas and respiratory diseases. Peripartal cows were frequently affected by puerperal paresis, ketosis and abosonmal displacement. Indigestions were present both in lactating and puerperal period. Disease of acropodium were present all a round year. Trhypophiton spp. Infection were seen sporadically in pregnant heifers and actinomycosis was found in older cows after several lactation. Increased production and improved health and reproductive status were achieved after introduction of herd management programme. Good health of pigs is qualification for good reproduction and profitable production. Pig health can be improved in aim to achieve higher production. Disease like neonatal scour, edema disease, esophagogastric ulcer, osteodiustrophia, actinobacilosis, atrophic rhinitis, dysentery and recent times proliferate eneropaties could be competent services. Especially critical periods are sowing, 24-48 hours, after sowing, and period 10-14 days after repulsion. By flexible cooperation of farm owners and veterinarians by appreciation of nowadays knowledge production is possible to improve and serve concept 'from stable to table'. In this concept veterinarians have significant role from economic and ecologic point of view. Biosecurity, welfare, good producers, practice, or hazard analysis, on critical points are very important issues in intensive pig production. Consistent application of biosecurity measures is crucial in swine health protection and production efficiency. In this paper are given certain solutions and routine activities in protection against biological contamination as well as procedures attitude towards different sized herds health protection at home and abroad. Stuff conscience about needs to protect production in general active attitude to real threats and taken measures are key to success in biosecurity plans creation and application on every farm for itself., Od reproduktivnih poremećaja ustanovljeni su pobačaji, anestrije, sitni jajnici, ciste, inaktivni jajnici duže od 60 dana postpartum i endometritisi. Uporedo je praćeno i zdravstveno stanje teladi, visoko-steonih junica i krava, dok je u puerperijumu praćeno zdravstveno stanje prvotelkinja i višetelkinja. Dijareja i oboljenja organa za disanje su bili najčešći zdravstveni problemi teladi koji su se ispoljili na kontrolisanim farmama. U puerperijumu kao najčešći zdravstveni problemi ispoljili su se puerperalna pareza, ketoza i dislokacije sirišta. Indigestije kao ozbiljan zdravstveni problem su se javile kod krava u periodu laktacije i puerperijuma. Bolesti akropodijuma (aseptični pododermatitis i panaricijum) pratile su krave veći deo godine. U sporadičnim slučajevima dijagnostikovana je trihoficija kod visoko steonih junica i aktinomikoza kod krava koje su imale veći broj laktacija. Uvođenjem menadžmenta kontrole zdravlja i produktivnosti stada (MKZPS), došlo je do značajnog poboljšanja zdravlja, reporodukcije, a takođe i do povećanja proizvodnje. Dobro zdravlje svinje je uslov dobre reprodukcije, odonosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja se može unaprediti u cilju postizanja što veće proizvodnje. Zdravlje zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Bolesti kao što su neonatalni scour, edemska bolest, ezofagogastrični ulkus, osteodistrofije, aktinobaciloza, atrofični rinitis, dizenterija, a u novije vreme proliferativne enteropatije koje mogu ugroziti proizvodnju svinja u intenzivnom odgoju, moguće je primenom profilaktičkih, terapeutskih mera pojačanom kontrolom stručnih službi, držati pod kontrolom. Posebno osetljivi kritični periodi su: samo prašenje, prvih 24-48 sati posle prašenja, od 7-10 dana nakon prašenja i period 10-14 dana po odbijanju prasadi. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičnim kontrolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i uspeha proizvodnje. U dužem vremenskom periodu na velikim farmama mlečnih rasa krava, svinja i ovaca, praćeno je prisustvo bioloških zagađivača životne sredine (patogene bakterije), kao i hemijskih zagađivača životne sredine (teški metali) i njihov uticaj na dobrobit i zdravstveno stanje životinja. Posebnu opasnost za žive sisteme predstavljaju teški metali koji reagujući sa organskim molekulima menjaju njihovu strukturu i funkciju. U organizam teški metali prodiru preko organa za varenje, organa za disanje i kože. Rezultati naših višegodišnjih istraživanja ukazuju da postoji opasnost od kontaminacije stočne hrane teškim metalima i njihovog deponovanja u organizmu životinja, kao i negativnog delovanja na reproduktivnu sposobnost domaćih životinja. Toksičnost teških metala generalno vodi ka formiranju slobodnih radikala inhibirajući aktivnost enzima antioksidativne odbrane, kao i oksidaciju glutationa i stvaranju malon dialdehida (MDA) kao markera oksidativnog stresa. Njihova toksičnost potiče od tendencije da stvaraju kovalentne veze sa sulfhidrilnim grupama biomakromolekula ili istiskuju određene kofaktore čime inhibiraju aktivnost pojedinih enzima.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production, Prilog poznavanju zdravstvenih, reproduktivnih, biosigurnosnih i ekoloških problema u intenzivnoj govedarskoj i svinjarskoj proizvodnji",
pages = "115-105",
number = "3-4",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276"
}
Bojkovski, J., Petrujkić, T., Stanković, B., Djoković, R., Valčić, M., Pavlović, I.,& Savić, B.. (2010). Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276
Bojkovski J, Petrujkić T, Stanković B, Djoković R, Valčić M, Pavlović I, Savić B. Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):105-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .
Bojkovski, Jovan, Petrujkić, Tihomir, Stanković, Branislav, Djoković, Radojica, Valčić, Miroslav, Pavlović, Ivan, Savić, Božidar, "Contribution to knowledge of health, reproduction, biosecurity and ecological problems in intensive cattle and pig production" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):105-115,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_2276 .