Djordjević, Aleksandar

Link to this page

Authority KeyName Variants
276d7216-2760-4a29-a38d-14eb5c653d24
  • Djordjević, Aleksandar (18)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun

Vukašinović, Ivana; Todorović, Dragana J.; Djordjević, Aleksandar; Rajković, Miloš; Stojanović, Mirjana D.; Pavlović, Vladimir

(Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Vukašinović, Ivana
AU  - Todorović, Dragana J.
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Rajković, Miloš
AU  - Stojanović, Mirjana D.
AU  - Pavlović, Vladimir
PY  - 2009
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1950
AB  - Distribution of natural gamma-emitting radionuclides 238U and 40K were determined in the soil profiles from the peach-trees field on experimental farm Radmilovac, southeast Belgrade. Internal soil morphology has been changed in 1992. when soil rigosol type with deep Ap-horizon (0-80 cm) has been formed by special treatment of parent soil, chernozem type. Gamma-spectrometry method is applied in measurement of radionuclide activities in soil samples by using hyperpure coaxial gamma-ray detector, Canberra type. Investigation results has been shown that the natural activity contents obtained in the experiment are within the range of normal BACKGROUND:  activity according to UNSCEAR (2000) and that radionuclide activity decreased in the plant root zone.
AB  - Distribucija prirodnih radionuklida gama-emitera 238U i 40K je određena u profilima zemljišta sakupljenih sa voćnjaka pod zasadom breskvi na Oglednom školskom poljoprivrednom dobru 'Radmilovac', Poljoprivrednog fakulteta, Beograd-Zemun. Unutrašnja morfologija zemljišta je izmenjena 1992. godine kada je zemljište rigosol tipa sa dubokim Ap-horizontom (0-80 cm) formirano rigolovanjem osnovnog zemljišta černozem tipa. Aktivnost radionuklida u uzorcima zemljišta određena je metodom gama-spektrometrije korišćenjem koaksijalnog HPGe-detektora (Canberra). Rezultati ispitivanja su pokazala da je eksperimentalno određena prirodna aktivnost u granicama normalne osnovne aktivnosti preporučene od strane UNSCEAR (2000) i da aktivnost radionuklida opada u zoni korenovog sistema.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd
T2  - Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
T1  - Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun
T1  - Sadržaj prirodnih izotopa 238U i 40K u rigosolu sa područja Oglednog školskog dobra 'Radmilovac', Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu
EP  - 151
IS  - 2
SP  - 143
VL  - 54
DO  - 10.2298/JAS0902143V
ER  - 
@article{
author = "Vukašinović, Ivana and Todorović, Dragana J. and Djordjević, Aleksandar and Rajković, Miloš and Stojanović, Mirjana D. and Pavlović, Vladimir",
year = "2009",
abstract = "Distribution of natural gamma-emitting radionuclides 238U and 40K were determined in the soil profiles from the peach-trees field on experimental farm Radmilovac, southeast Belgrade. Internal soil morphology has been changed in 1992. when soil rigosol type with deep Ap-horizon (0-80 cm) has been formed by special treatment of parent soil, chernozem type. Gamma-spectrometry method is applied in measurement of radionuclide activities in soil samples by using hyperpure coaxial gamma-ray detector, Canberra type. Investigation results has been shown that the natural activity contents obtained in the experiment are within the range of normal BACKGROUND:  activity according to UNSCEAR (2000) and that radionuclide activity decreased in the plant root zone., Distribucija prirodnih radionuklida gama-emitera 238U i 40K je određena u profilima zemljišta sakupljenih sa voćnjaka pod zasadom breskvi na Oglednom školskom poljoprivrednom dobru 'Radmilovac', Poljoprivrednog fakulteta, Beograd-Zemun. Unutrašnja morfologija zemljišta je izmenjena 1992. godine kada je zemljište rigosol tipa sa dubokim Ap-horizontom (0-80 cm) formirano rigolovanjem osnovnog zemljišta černozem tipa. Aktivnost radionuklida u uzorcima zemljišta određena je metodom gama-spektrometrije korišćenjem koaksijalnog HPGe-detektora (Canberra). Rezultati ispitivanja su pokazala da je eksperimentalno određena prirodna aktivnost u granicama normalne osnovne aktivnosti preporučene od strane UNSCEAR (2000) i da aktivnost radionuklida opada u zoni korenovog sistema.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd",
journal = "Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)",
title = "Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun, Sadržaj prirodnih izotopa 238U i 40K u rigosolu sa područja Oglednog školskog dobra 'Radmilovac', Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu",
pages = "151-143",
number = "2",
volume = "54",
doi = "10.2298/JAS0902143V"
}
Vukašinović, I., Todorović, D. J., Djordjević, A., Rajković, M., Stojanović, M. D.,& Pavlović, V.. (2009). Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd., 54(2), 143-151.
https://doi.org/10.2298/JAS0902143V
Vukašinović I, Todorović DJ, Djordjević A, Rajković M, Stojanović MD, Pavlović V. Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade). 2009;54(2):143-151.
doi:10.2298/JAS0902143V .
Vukašinović, Ivana, Todorović, Dragana J., Djordjević, Aleksandar, Rajković, Miloš, Stojanović, Mirjana D., Pavlović, Vladimir, "Natural isotopes 238U and 40K content in rigosol from the area of school estate good 'Radmilovac' of Faculty of Agriculture, Zemun" in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade), 54, no. 2 (2009):143-151,
https://doi.org/10.2298/JAS0902143V . .
2

Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva

Dugonjić, Mladen; Djordjević, Aleksandar; Cupać, Svjetlana; Tomić, Zorica

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Dugonjić, Mladen
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Tomić, Zorica
PY  - 2008
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1643
AB  - Aggregate composition and the stability of structural aggregates were researched in field variety of lowland pseudogley in South Mačva, as the most widely distributed soil in the region. The study results of the aggregate distribution and the stability of structural aggregates, taking into account all depths of the analysed profiles, show that the humus-topsoil (Ahp) horizon, being the most important for plant production, had the most suitable aggregate composition, but simultaneously also the lowest aggregate stability in water. The content of agronomically most favourable aggregates (0.25-10 mm) in Ahp horizon accounted for 81.43-88.44% (average 84.71%). The dominant aggregate sizes in the aggregate mass were between 1 and 5 mm, with the percentage of 34.35-53.67%. Simultaneously, Ahp horizon had the lowest stability of structural aggregates. The content of water stable microaggregates  lt  0.25 mm in this horizon ranged from 34.94-71.30%. The content of water stable aggregates > 0.25mm in Ahp horizon ranged from 28.70 to 65.06% (average 51.86%). The coarser aggregates > 1mm, especially those > 3 mm (0.36-2.82%) had the lowest stability in the aggregate mass. .
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja agregatnog sastava i stabilnosti strukturnih agregata ravničarskog pseudogleja, njivskog varijeteta sa područja južne Mačve, kao najrasprostranjenijeg zemljište na ovom području. Rezultati istraživanja agregatnog sastava i stabilnosti strukturnih agregata, uzimajući u obzir sve dubine analiziranih profila pokazali su da humusno-ornični (Ahp) horizont, najvažniji za biljnu proizvodnju, pokazuje najpovoljniji agregatni sastav ali istovremeno i najmanju stabilnost agregata u vodi. Sadržaj agronomski najpovoljnijih agregata ( 0,25-10 mm) u Ahp horizontu kretao se od 81,43-88,44% (prosečno 84,71%), pri čemu u toj masi agregata dominiraju agregati dimenzija od 1-5 mm, sa sadržajem 34,35- 53,67%. Istovremeno, ornični (Ahp) horizont pokazao je i najmanju stabilnost strukturnih agregata. Sadržaj vodootpornih mikragregata  lt  0,25 mm u ovom horizontu kretao se od 34.94-71.30%. Sadržaj vodootpornih agregata > 0,25mm u Ahp horizontu kretao se od 28,70-65,06% (prosečno 51,86%).U toj masi agregata najmanju stabilnost pokazali su krupniji agregati > 1mm, pogotovu oni > 3 mm (0,36-2,82%). .
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva
T1  - Agregatni sastavi stabilnost strukturnih agregata pseudogleja južne Mačve
EP  - 128
IS  - 3
SP  - 119
VL  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1643
ER  - 
@article{
author = "Dugonjić, Mladen and Djordjević, Aleksandar and Cupać, Svjetlana and Tomić, Zorica",
year = "2008",
abstract = "Aggregate composition and the stability of structural aggregates were researched in field variety of lowland pseudogley in South Mačva, as the most widely distributed soil in the region. The study results of the aggregate distribution and the stability of structural aggregates, taking into account all depths of the analysed profiles, show that the humus-topsoil (Ahp) horizon, being the most important for plant production, had the most suitable aggregate composition, but simultaneously also the lowest aggregate stability in water. The content of agronomically most favourable aggregates (0.25-10 mm) in Ahp horizon accounted for 81.43-88.44% (average 84.71%). The dominant aggregate sizes in the aggregate mass were between 1 and 5 mm, with the percentage of 34.35-53.67%. Simultaneously, Ahp horizon had the lowest stability of structural aggregates. The content of water stable microaggregates  lt  0.25 mm in this horizon ranged from 34.94-71.30%. The content of water stable aggregates > 0.25mm in Ahp horizon ranged from 28.70 to 65.06% (average 51.86%). The coarser aggregates > 1mm, especially those > 3 mm (0.36-2.82%) had the lowest stability in the aggregate mass. ., U radu su prikazani rezultati istraživanja agregatnog sastava i stabilnosti strukturnih agregata ravničarskog pseudogleja, njivskog varijeteta sa područja južne Mačve, kao najrasprostranjenijeg zemljište na ovom području. Rezultati istraživanja agregatnog sastava i stabilnosti strukturnih agregata, uzimajući u obzir sve dubine analiziranih profila pokazali su da humusno-ornični (Ahp) horizont, najvažniji za biljnu proizvodnju, pokazuje najpovoljniji agregatni sastav ali istovremeno i najmanju stabilnost agregata u vodi. Sadržaj agronomski najpovoljnijih agregata ( 0,25-10 mm) u Ahp horizontu kretao se od 81,43-88,44% (prosečno 84,71%), pri čemu u toj masi agregata dominiraju agregati dimenzija od 1-5 mm, sa sadržajem 34,35- 53,67%. Istovremeno, ornični (Ahp) horizont pokazao je i najmanju stabilnost strukturnih agregata. Sadržaj vodootpornih mikragregata  lt  0,25 mm u ovom horizontu kretao se od 34.94-71.30%. Sadržaj vodootpornih agregata > 0,25mm u Ahp horizontu kretao se od 28,70-65,06% (prosečno 51,86%).U toj masi agregata najmanju stabilnost pokazali su krupniji agregati > 1mm, pogotovu oni > 3 mm (0,36-2,82%). .",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva, Agregatni sastavi stabilnost strukturnih agregata pseudogleja južne Mačve",
pages = "128-119",
number = "3",
volume = "57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1643"
}
Dugonjić, M., Djordjević, A., Cupać, S.,& Tomić, Z.. (2008). Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 57(3), 119-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1643
Dugonjić M, Djordjević A, Cupać S, Tomić Z. Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva. in Zemljište i biljka. 2008;57(3):119-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1643 .
Dugonjić, Mladen, Djordjević, Aleksandar, Cupać, Svjetlana, Tomić, Zorica, "Aggregate composition and the stability of structural aggregates of pseudogley in South Mačva" in Zemljište i biljka, 57, no. 3 (2008):119-128,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1643 .

The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Tomić, Zorica

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Tomić, Zorica
PY  - 2008
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1653
AB  - The effect of decarbonation on group and fractional composition of humus in rendzina soils was investigated in 24 profiles of calcaric and 9 profiles of non-calcaric rendzina soils in different parts of Serbia that are characteristic of that soil type. One or two samples, depending on soil depth, were collected from horizon A and one from each transitional AC horizon in profiles where the AC horizon has developed. The more alkaline the soil pH is in highly and very highly calcareous profiles, the greater is increase in mobile fractions and decrease in stable fractions of humic and fulvic acids. Decarbonation was found to have a sig­nificant statistical effect on the fractional composition of fulvic acids (the content of their mobile fractions la and 1 increased, while fraction 3 de­creased), and the content of mobile humus (sum 1) increased, while stable humus content decreased (sum 2). However, stable humus was still found to account for over 80% even in non-calcaric rendzinas. The process of decar­bonation was not found to affect the group composition and type of humus, or the fractional composition of humic acids.
AB  - Istraživanja uticaja procesa izluživanja na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama obuhvatila su 24 profila karbonatne i 9 profila izlužene rendzine iz raznih delova Srbije karakterističnih za ovaj tip zemljišta. Iz A horizonta uzet je jedan ili dva uzorka, zavisno od dubine, i po jedan uzorak iz prelaznog AC horizonta, u profilima koji su imali razvijen AC horizont. Rezultati su pokazali da što je hemijska reakcija zemljišta alkalinija, u jako i veoma jako karbonatnim profilima rendzina Srbije, dolazi do povećanja udela mobilnih, a smanjenja udela stabilnih frakcija huminskih i fulvo kiselina. Proces izluživanja (ispiranje CaCO3, niži pH i stepen zasićenosti bazama) u zemljištima tipa rendzina u Srbiji statistički je značajno uticao na frakcioni sastav fulvo kiselina (povećao se sadržaj mobilnih frakcija fulvo kiselina - la i 1, a smanjio sadržaj frakcije 3 fulvo kiselina) i došlo je do povećanja sadržaja mobilnog dela humusa (zbira 1), a smanjio se udeo stabilnog dela humusa (zbira 2). Proces izluživanja doveo je do ispiranja baza, povećavanja kiselosti zemljišta odnosno smanjenja stepena njegove zasićenosti baznim katjonima. Novonastali uslovi uticali su na povećanje udela mobilnog humusa, odnosno na smanjenje stabilnosti humusa u izluženim rednzinama. Ipak, proces izluživanja spustio je reakciju zemljišta u izluženim rendzinama samo do srednje kisele, a zasićenost bazama je još uvek visoka, tako da i dalje preovlađuje stabilni deo humusa, u proseku sa preko 80%. Proces izluživanja nije značajno uticao na grupni sastav i tip humusa, kao i frakcioni sastav huminskih kiselina.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils
T1  - Uticaj procesa izluživanja na sastav humusa u rendzinama Srbije
EP  - 77
IS  - 2
SP  - 69
VL  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1653
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Tomić, Zorica",
year = "2008",
abstract = "The effect of decarbonation on group and fractional composition of humus in rendzina soils was investigated in 24 profiles of calcaric and 9 profiles of non-calcaric rendzina soils in different parts of Serbia that are characteristic of that soil type. One or two samples, depending on soil depth, were collected from horizon A and one from each transitional AC horizon in profiles where the AC horizon has developed. The more alkaline the soil pH is in highly and very highly calcareous profiles, the greater is increase in mobile fractions and decrease in stable fractions of humic and fulvic acids. Decarbonation was found to have a sig­nificant statistical effect on the fractional composition of fulvic acids (the content of their mobile fractions la and 1 increased, while fraction 3 de­creased), and the content of mobile humus (sum 1) increased, while stable humus content decreased (sum 2). However, stable humus was still found to account for over 80% even in non-calcaric rendzinas. The process of decar­bonation was not found to affect the group composition and type of humus, or the fractional composition of humic acids., Istraživanja uticaja procesa izluživanja na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama obuhvatila su 24 profila karbonatne i 9 profila izlužene rendzine iz raznih delova Srbije karakterističnih za ovaj tip zemljišta. Iz A horizonta uzet je jedan ili dva uzorka, zavisno od dubine, i po jedan uzorak iz prelaznog AC horizonta, u profilima koji su imali razvijen AC horizont. Rezultati su pokazali da što je hemijska reakcija zemljišta alkalinija, u jako i veoma jako karbonatnim profilima rendzina Srbije, dolazi do povećanja udela mobilnih, a smanjenja udela stabilnih frakcija huminskih i fulvo kiselina. Proces izluživanja (ispiranje CaCO3, niži pH i stepen zasićenosti bazama) u zemljištima tipa rendzina u Srbiji statistički je značajno uticao na frakcioni sastav fulvo kiselina (povećao se sadržaj mobilnih frakcija fulvo kiselina - la i 1, a smanjio sadržaj frakcije 3 fulvo kiselina) i došlo je do povećanja sadržaja mobilnog dela humusa (zbira 1), a smanjio se udeo stabilnog dela humusa (zbira 2). Proces izluživanja doveo je do ispiranja baza, povećavanja kiselosti zemljišta odnosno smanjenja stepena njegove zasićenosti baznim katjonima. Novonastali uslovi uticali su na povećanje udela mobilnog humusa, odnosno na smanjenje stabilnosti humusa u izluženim rednzinama. Ipak, proces izluživanja spustio je reakciju zemljišta u izluženim rendzinama samo do srednje kisele, a zasićenost bazama je još uvek visoka, tako da i dalje preovlađuje stabilni deo humusa, u proseku sa preko 80%. Proces izluživanja nije značajno uticao na grupni sastav i tip humusa, kao i frakcioni sastav huminskih kiselina.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils, Uticaj procesa izluživanja na sastav humusa u rendzinama Srbije",
pages = "77-69",
number = "2",
volume = "57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1653"
}
Cupać, S., Djordjević, A.,& Tomić, Z.. (2008). The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 57(2), 69-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1653
Cupać S, Djordjević A, Tomić Z. The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils. in Zemljište i biljka. 2008;57(2):69-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1653 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Tomić, Zorica, "The effect of decarbonation on humus composition in Serbian rendzina soils" in Zemljište i biljka, 57, no. 2 (2008):69-77,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1653 .

Pseudogley plasticity in South Mačva

Dugonjić, Mladen; Djordjević, Aleksandar; Cupać, Svjetlana; Tomić, Zorica

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Dugonjić, Mladen
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Tomić, Zorica
PY  - 2008
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1655
AB  - Atterberg plastic limit was determined in topsoil (Ahp) and subsoil (Eg, gBt and Btg) horizons of pseudogley in South Mačva, as well as the contents of humus, clay ( lt  0.002 mm), and colloidal activity index (lea). The results of Atterberg plastic limits, taking into account all depths of the profiles under study, showed that the values of upper plastic limits (Wl) varied in a rather wide interval, from 33.28 to 57.88%, and the values of the lower plastic limits (Wp) varied in a considerably narrower interval from 18.04 to 22.82 %. The calculated plasticity index (Ip) varied from 15.24 to 36.70 which, according to Liberoth (1969) classification, characterises moderately to very plastic soils. A very strong correlation coefficient (r - 0.833) between Ip and the clay content ( lt  0.002 mm) indicates that the particle-size distribution, i.e. the clay content, had the decisive effect on the value of plasticity index. High values of plasticity index in the majority of pseudogley profiles in South Mačva are undesirable characteristics from the aspect of tillage and crop yield.
AB  - U radu su prikazani rezultati određivanja Atterberg-ovih granica plastičnosti u površinskom (Ahp) i podpovršinskim (Eg, gBt i Btg) horizontiraa pseudogleja južne Mačve, kao i rezultati određivanja sadržaja humusa, gline ( lt  0,002 mm) i indeksa koloidne aktivnosti (Ica). Rezultati određivanja Atterberg-ovih granica plastičnosti, uzimajući u obzir sve dubine analiziranih profila, pokazali su da vrednosti gornje granice plastičnosti (Wl) variraju u prilično širokom intervalu, od 33,28-57,88%, dok su vrednosti donje granice plastičnosti (Wp) varilale u znatno užem intervalu, od 18,04-22,82 % Izračunati indeks plastičnosti( Ip) varirao je u intervalu od 15,24-36,70, što je prema klasifikaciji Lieberoth-a (1969) karakteristično za umereno do jako plastična zemljišta. Vrlo jak korelacioni koeficijent (r = 0,833) postignut između Ip i sadržaja gline ( lt  0,002mm) ukazuje, da je mehanički sastav,odnosno sadržaj gline u odlučujućem stepenu uticao na veličinu indeksa plastičnosti. Visoke vrednosti indeksa plastičnosti u većini profila pseudogleja južne Mačve nepoželjna su karakteristika sa aspekta njihove obrade i gajenja biljaka na njima.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Pseudogley plasticity in South Mačva
T1  - Plastičnost pseudogleja južne Mačve
EP  - 117
IS  - 3
SP  - 111
VL  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1655
ER  - 
@article{
author = "Dugonjić, Mladen and Djordjević, Aleksandar and Cupać, Svjetlana and Tomić, Zorica",
year = "2008",
abstract = "Atterberg plastic limit was determined in topsoil (Ahp) and subsoil (Eg, gBt and Btg) horizons of pseudogley in South Mačva, as well as the contents of humus, clay ( lt  0.002 mm), and colloidal activity index (lea). The results of Atterberg plastic limits, taking into account all depths of the profiles under study, showed that the values of upper plastic limits (Wl) varied in a rather wide interval, from 33.28 to 57.88%, and the values of the lower plastic limits (Wp) varied in a considerably narrower interval from 18.04 to 22.82 %. The calculated plasticity index (Ip) varied from 15.24 to 36.70 which, according to Liberoth (1969) classification, characterises moderately to very plastic soils. A very strong correlation coefficient (r - 0.833) between Ip and the clay content ( lt  0.002 mm) indicates that the particle-size distribution, i.e. the clay content, had the decisive effect on the value of plasticity index. High values of plasticity index in the majority of pseudogley profiles in South Mačva are undesirable characteristics from the aspect of tillage and crop yield., U radu su prikazani rezultati određivanja Atterberg-ovih granica plastičnosti u površinskom (Ahp) i podpovršinskim (Eg, gBt i Btg) horizontiraa pseudogleja južne Mačve, kao i rezultati određivanja sadržaja humusa, gline ( lt  0,002 mm) i indeksa koloidne aktivnosti (Ica). Rezultati određivanja Atterberg-ovih granica plastičnosti, uzimajući u obzir sve dubine analiziranih profila, pokazali su da vrednosti gornje granice plastičnosti (Wl) variraju u prilično širokom intervalu, od 33,28-57,88%, dok su vrednosti donje granice plastičnosti (Wp) varilale u znatno užem intervalu, od 18,04-22,82 % Izračunati indeks plastičnosti( Ip) varirao je u intervalu od 15,24-36,70, što je prema klasifikaciji Lieberoth-a (1969) karakteristično za umereno do jako plastična zemljišta. Vrlo jak korelacioni koeficijent (r = 0,833) postignut između Ip i sadržaja gline ( lt  0,002mm) ukazuje, da je mehanički sastav,odnosno sadržaj gline u odlučujućem stepenu uticao na veličinu indeksa plastičnosti. Visoke vrednosti indeksa plastičnosti u većini profila pseudogleja južne Mačve nepoželjna su karakteristika sa aspekta njihove obrade i gajenja biljaka na njima.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Pseudogley plasticity in South Mačva, Plastičnost pseudogleja južne Mačve",
pages = "117-111",
number = "3",
volume = "57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1655"
}
Dugonjić, M., Djordjević, A., Cupać, S.,& Tomić, Z.. (2008). Pseudogley plasticity in South Mačva. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 57(3), 111-117.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1655
Dugonjić M, Djordjević A, Cupać S, Tomić Z. Pseudogley plasticity in South Mačva. in Zemljište i biljka. 2008;57(3):111-117.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1655 .
Dugonjić, Mladen, Djordjević, Aleksandar, Cupać, Svjetlana, Tomić, Zorica, "Pseudogley plasticity in South Mačva" in Zemljište i biljka, 57, no. 3 (2008):111-117,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1655 .

Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Tomić, Zorica; Jovanović, Ljubinko

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Tomić, Zorica
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2007
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1367
AB  - The soil elemental analysis presented here focuses on humic acids in the Amo and Ap horizons of 16 profiles in different parts of Serbia that are characteristic of rendzina soils. The mass fraction of C in humic acids of rendzina soils in Serbia ranges from 50.33% to 56.81%, with the average of 52.34%. The mass fraction of H in humic acids of all investigated rendzina profiles was found to vary between 4.28% and 5.81%, and the average was 5.18%. The corresponding fraction of N was 3.34-4.96%, or 4.06% on the average. The mass fraction of O in the studied rendzina humic acids ranged from 33.81% to 39.88%, and was 38.42% on the average. The atomic C of humic acids in all renzdinas studied varied between 33.61% and 38.79%, and was 35.81% on the average. The atomic fraction of H varied between 37.38% and 45.13%, or the average 42.08%. Oxygen content in humic acids was found to be 17.11-21.69%, or 19.73% on the average, while nitrogen content was 2.02-2.83%, or the average 2.38%. The H:C ratio in humic acids was found to vary from 0.96 to 1.32, being 1.18 on the average, while the C:N ratio was 12.06-18.43, or the average 15.21. The results of this elemental analysis show that the humic acids of Serbian rendzina soils are characterized by a medium degree humification and condensation, which is consistent with the fulvate-humate type of humus in that soil.
AB  - Istraživanja elementarnog sastava huminskih kiselina rendzina Srbije imala su za cilj određivanje stepena humificiranosti i kondenzacije huminskih kiselina, a sve u svrhu proširivanja znanja o uslovima obrazovanja i evolucije ovog nedovoljno proučenog tipa zemljišta u Srbiji. Rezultati ispitivanja elementarnog sastava prikazani u ovom radu odnose se na huminske kiseline (19 preparata) iz Amo i Ap horizonta 16 profila rendzine sa različitih područja Srbije karakterističnih za ovaj tip zemljišta. Maseni udeo C u huminskim kiselinama u rendzinama Srbije kreće se od 50.33 do 56.81%, a u prošeku iznosi 52.34%. Maseni udeo H u huminskim kiselinama u svim ispitivanim profilima rendzina varira od 4.28 do 5.81%, a u prošeku iznosi 5.18%. Maseni udeo N u huminskim kiselinama rendzina varira od 3.34 do 4.96%, a u prošeku iznosi 4.06%. Maseni udeo O u huminskim kiselinama rendzina varira od 33.81 do 39.88%, a u prošeku iznosi 38.42%. Atomski udeo C u huminskim kiselinama, u rendzinama u celini, varira od 33.61 do 38.79%, a u prošeku iznosi 35.81%. Atomski udeo H varira od 37.38 do 45.13%, a u prošeku iznosi 42.08%. Kiseonika huminske kiseline rendzina sadrže 17.11-21.69%, prosečno 19.73%, dok sadržaj azota varira 2.02-2.83%, a u prošeku iznosi 2.38%. Odnos H:C u huminskim kiselinama varira od 0.96 do 1.32, a u prošeku iznosi 1.18, a odnos C:N varira od 12.06 do 18.43, i u prošeku iznosi 15.21. Rezultati elementarne analize pokazuju da su huminske kiseline rendzina Srbije srednjeg stepena humifikovanosti i kondenzacije što je u korelaciji sa fulvatno-humatnim tipom humusa ovog tipa zemljišta.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia
T1  - Elementarni sastav huminskih kiselina rendzina Srbije
EP  - 105
IS  - 3
SP  - 97
VL  - 56
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1367
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Tomić, Zorica and Jovanović, Ljubinko",
year = "2007",
abstract = "The soil elemental analysis presented here focuses on humic acids in the Amo and Ap horizons of 16 profiles in different parts of Serbia that are characteristic of rendzina soils. The mass fraction of C in humic acids of rendzina soils in Serbia ranges from 50.33% to 56.81%, with the average of 52.34%. The mass fraction of H in humic acids of all investigated rendzina profiles was found to vary between 4.28% and 5.81%, and the average was 5.18%. The corresponding fraction of N was 3.34-4.96%, or 4.06% on the average. The mass fraction of O in the studied rendzina humic acids ranged from 33.81% to 39.88%, and was 38.42% on the average. The atomic C of humic acids in all renzdinas studied varied between 33.61% and 38.79%, and was 35.81% on the average. The atomic fraction of H varied between 37.38% and 45.13%, or the average 42.08%. Oxygen content in humic acids was found to be 17.11-21.69%, or 19.73% on the average, while nitrogen content was 2.02-2.83%, or the average 2.38%. The H:C ratio in humic acids was found to vary from 0.96 to 1.32, being 1.18 on the average, while the C:N ratio was 12.06-18.43, or the average 15.21. The results of this elemental analysis show that the humic acids of Serbian rendzina soils are characterized by a medium degree humification and condensation, which is consistent with the fulvate-humate type of humus in that soil., Istraživanja elementarnog sastava huminskih kiselina rendzina Srbije imala su za cilj određivanje stepena humificiranosti i kondenzacije huminskih kiselina, a sve u svrhu proširivanja znanja o uslovima obrazovanja i evolucije ovog nedovoljno proučenog tipa zemljišta u Srbiji. Rezultati ispitivanja elementarnog sastava prikazani u ovom radu odnose se na huminske kiseline (19 preparata) iz Amo i Ap horizonta 16 profila rendzine sa različitih područja Srbije karakterističnih za ovaj tip zemljišta. Maseni udeo C u huminskim kiselinama u rendzinama Srbije kreće se od 50.33 do 56.81%, a u prošeku iznosi 52.34%. Maseni udeo H u huminskim kiselinama u svim ispitivanim profilima rendzina varira od 4.28 do 5.81%, a u prošeku iznosi 5.18%. Maseni udeo N u huminskim kiselinama rendzina varira od 3.34 do 4.96%, a u prošeku iznosi 4.06%. Maseni udeo O u huminskim kiselinama rendzina varira od 33.81 do 39.88%, a u prošeku iznosi 38.42%. Atomski udeo C u huminskim kiselinama, u rendzinama u celini, varira od 33.61 do 38.79%, a u prošeku iznosi 35.81%. Atomski udeo H varira od 37.38 do 45.13%, a u prošeku iznosi 42.08%. Kiseonika huminske kiseline rendzina sadrže 17.11-21.69%, prosečno 19.73%, dok sadržaj azota varira 2.02-2.83%, a u prošeku iznosi 2.38%. Odnos H:C u huminskim kiselinama varira od 0.96 do 1.32, a u prošeku iznosi 1.18, a odnos C:N varira od 12.06 do 18.43, i u prošeku iznosi 15.21. Rezultati elementarne analize pokazuju da su huminske kiseline rendzina Srbije srednjeg stepena humifikovanosti i kondenzacije što je u korelaciji sa fulvatno-humatnim tipom humusa ovog tipa zemljišta.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia, Elementarni sastav huminskih kiselina rendzina Srbije",
pages = "105-97",
number = "3",
volume = "56",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1367"
}
Cupać, S., Djordjević, A., Tomić, Z.,& Jovanović, L.. (2007). Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 56(3), 97-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1367
Cupać S, Djordjević A, Tomić Z, Jovanović L. Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia. in Zemljište i biljka. 2007;56(3):97-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1367 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Tomić, Zorica, Jovanović, Ljubinko, "Elemental composition of humic acids of rendzina soils in Serbia" in Zemljište i biljka, 56, no. 3 (2007):97-105,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1367 .

Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Jovanović, Ljubinko

(Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2007
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1381
AB  - The effect of land use on group and fractional composition of humus was examined in 13 rendzina profiles under forests, 12 profiles under grassland and 8 profiles under arable fields in different parts of Serbia where rendzinas are typically found. The difference regarding land use of rendzina soils (depending on cultural practices or absence of any, and different amounts and quality of plant residues) under forest, grassland or arable fields had a highly significant statistical effect on humus group composition and the fractional composition of humic and fulvic acids. Human activities have brought about some positive changes regarding humus composition by promoting its stable component in rendzinas under grassland and arable fields, which is not the case in forest rendzina. The conversion of forests into grasslands and arable fields did not significantly affect the type of humus in rendzina soils, which remained characteristic of that soil type.
AB  - Uticaj načina korišćenja zemljišta na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije ispitivan je na 13 profila rendzine pod šumom (23 uzoraka), 12 pod travnjakom (18 uzoraka) i 8 pod njivom (16 uzoraka). Iz A horizonta uzet je jedan ili dva uzorka, zavisno od dubine, i po jedan uzorak iz prelaznog AC horizonta, u profilima koji su imali razvijen AC horizont. Razlike u načinu korišćenja zemljišta (primena ili odsustvo obrade i razlike u količini i kvalitetu biljnih ostataka) u rendzinama pod šumom, travom i njivom, statistički su značajno uticale na: grupni sastav humusa (značajno su bogatije fulvo kiselinama šumske nego rendzine pod travom, a rendzine pod travom sadrže značajno više humina nego šumske), frakcioni sastav huminskih kiselina (šumske rendzine sadrže značajno više frakcije 1 slobodnih huminskih kiselina i vezanih s mobilnim R2O3 nego rendzine pod travom i njivom) i frakcionom sastav fulvo kiselina (šumske rendzine sadrže značajno više frakcije 3 fulvo kiselina vezanih s huminskim kiselinama 3 u odnosu na njivske rendzine). Čovekova aktivnost dovela je do pozitivnih promena u sastavu humusa u pravcu povećanja stabilnog dela humusa u rendzinama pod travnjacima i njivama u poređenju sa šumskim rednzinama. Pretvaranje šuma u travnjake i njive nije značajno uticalo na tip humusa rendzina u Srbiji, koji je, kao što je poznato, a ovim istraživanjima potvrđeno, karakteristika tipa zemljišta.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd
T2  - Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
T1  - Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia
T1  - Uticaj načina korišćenja zemljišta na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije
EP  - 153
IS  - 2
SP  - 145
VL  - 52
DO  - 10.2298/JAS0702145C
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Jovanović, Ljubinko",
year = "2007",
abstract = "The effect of land use on group and fractional composition of humus was examined in 13 rendzina profiles under forests, 12 profiles under grassland and 8 profiles under arable fields in different parts of Serbia where rendzinas are typically found. The difference regarding land use of rendzina soils (depending on cultural practices or absence of any, and different amounts and quality of plant residues) under forest, grassland or arable fields had a highly significant statistical effect on humus group composition and the fractional composition of humic and fulvic acids. Human activities have brought about some positive changes regarding humus composition by promoting its stable component in rendzinas under grassland and arable fields, which is not the case in forest rendzina. The conversion of forests into grasslands and arable fields did not significantly affect the type of humus in rendzina soils, which remained characteristic of that soil type., Uticaj načina korišćenja zemljišta na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije ispitivan je na 13 profila rendzine pod šumom (23 uzoraka), 12 pod travnjakom (18 uzoraka) i 8 pod njivom (16 uzoraka). Iz A horizonta uzet je jedan ili dva uzorka, zavisno od dubine, i po jedan uzorak iz prelaznog AC horizonta, u profilima koji su imali razvijen AC horizont. Razlike u načinu korišćenja zemljišta (primena ili odsustvo obrade i razlike u količini i kvalitetu biljnih ostataka) u rendzinama pod šumom, travom i njivom, statistički su značajno uticale na: grupni sastav humusa (značajno su bogatije fulvo kiselinama šumske nego rendzine pod travom, a rendzine pod travom sadrže značajno više humina nego šumske), frakcioni sastav huminskih kiselina (šumske rendzine sadrže značajno više frakcije 1 slobodnih huminskih kiselina i vezanih s mobilnim R2O3 nego rendzine pod travom i njivom) i frakcionom sastav fulvo kiselina (šumske rendzine sadrže značajno više frakcije 3 fulvo kiselina vezanih s huminskim kiselinama 3 u odnosu na njivske rendzine). Čovekova aktivnost dovela je do pozitivnih promena u sastavu humusa u pravcu povećanja stabilnog dela humusa u rendzinama pod travnjacima i njivama u poređenju sa šumskim rednzinama. Pretvaranje šuma u travnjake i njive nije značajno uticalo na tip humusa rendzina u Srbiji, koji je, kao što je poznato, a ovim istraživanjima potvrđeno, karakteristika tipa zemljišta.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd",
journal = "Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)",
title = "Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia, Uticaj načina korišćenja zemljišta na grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije",
pages = "153-145",
number = "2",
volume = "52",
doi = "10.2298/JAS0702145C"
}
Cupać, S., Djordjević, A.,& Jovanović, L.. (2007). Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd., 52(2), 145-153.
https://doi.org/10.2298/JAS0702145C
Cupać S, Djordjević A, Jovanović L. Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade). 2007;52(2):145-153.
doi:10.2298/JAS0702145C .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Jovanović, Ljubinko, "Effect of land use on group and fractional composition of humus in rendzina soils in Serbia" in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade), 52, no. 2 (2007):145-153,
https://doi.org/10.2298/JAS0702145C . .
1

Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Tomić, Zorica; Jovanović, Ljubinko

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Tomić, Zorica
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2007
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1392
AB  - Data on humus group and fractional composition in rendzina soils in Serbia acquired by the method of Pnomarieva and Plotnikova (PONOMAREVA and PLOTNIKOVA, 1968) are presented. The sites investigated in this study included: hillsides of Mt. Fruška Gora in Vojvodina; Topola and Aranđelovac environs in central Serbia; Jablanica basin and areas around Lajkovac and Valjevo in western Serbia; Sjenica-Pešter plateau in south-western Serbia; Negotin environs in eastern Serbia; and a stretch from Niš to Pirot in south-eastern Serbia. Humus was identified as belonging to the fulvate-humate type, and humification degree as medium or high. Fractional composition of humic acids is dominated by humic acids bound to Ca2+ (2), followed by those bound to clay and stable R2O3 (3), while free humic acids and those bound to mobile R2O3 (1) were found least represented. In the fractional composition of fulvic acids, the fraction bound to humic acids 2 was predominating, followed by fulvic acids bound to humic acids 3. Fulvic acids bound to humic acids 1 were found to be far less frequent, and the least so were free fulvic acids and those bound to mobile R2O3. A predomination of stable humus and the fulvate-humate humus type are the main characteristics of rendzina soils in Serbia.
AB  - U ovom radu prikadani su podaci o grupnom i frakcionom sastavu humusa u rendzinama Srbije dobijeni metodom Pnomarjeve and Plotnjikove (PONOMAREVA and PLOTNIKOVA, 1968). Istraživanjima su obuhvaćena područja karakteristična za ovaj tip zemljišta: obronci Fuške gore u Vojvodini; okolina Topole i Aranđelovca u centralnoj Srbiji; sliv reke Jablanice i okolina Lajkovca i Valjeva u zapadnoj Srbiji; Sjeničko Pešterska visoravan u jugo-zapadnoj Srbiji, okolina Negotina u istočnoj Srbiji i potez Niš-Pirot u jugo-istočnoj Srbiji. Sadržaj huminskih kiselina varira u širokom intervalu, od 10.00 do 35.71%, a u prošeku iznosi 26.27%. Stepen humificiranosti Amo i Ap horizonata većine profila je srednji, a manjeg broja profila visok, a stepen humificiranosti AC horizonata je uglavnom srednji, u manjem broju profila nizak. Sadržaj fulvo kiselina varira u širokom intervalu od 26.40 do 55.09%, u prošeku iznosi 37.08%. Odnos huminskih i fulvo kiselina u Amo ili Ap horizontima varira od 0.38 do 1.06, a u AC horizontima od 0.25 do 0.76. U većini ispitivanih profila rendzina Srbije humus je fulvatno-humatnog tipa. Sadržaj nerastvornog ostatka je dosta visok, varira u širokom intervalu, od 16.34 do 51.58%, a u prošeku iznosi 36.95%. U frakcionom sastavu huminskih kiselina ispitivanih rendzina Srbije preovlađuje frakcija 2 - vezana sa Ca2+ (7.52-24.49%, u prošeku 13.78%); sledi frakcija 3 huminskih kiselina vezanih sa glinom i stabilnim R2O3 (l .89-15.82%, u prošeku 10.01%), a najmanje je zastupljena frakcija l huminskih kiselina slobodnih i vezanih sa mobilnim R2O3 (0.00-6.93%, u prošeku 2.19%). U frakcionom sastavu fulvo kiselina istraživanih rendzina Srbije najzastupljenija je (7.52-24.49%, u prošeku 13.78%) frakcija 2 fulvo kiselina -vezanih sa huminskim kiselinama 2, nešto manje je zastupljena (6.31-18.18%, u prošeku 12.37%) frakcija 3 fulvo kiselina - vezanih sa frakcijom 3 huminskim kiselinama. Udeo frakcije l fulvo kiselina - vezanih sa frakcijom l slobodnih huminskih kiselina je znatno niži (0.00-11.09%, u prošeku 5.66%), u poređenju sa dve prethodno navedene frakcije, a najniži sadržaj (2.61-10.71%, u prošeku 5.26%) pokazuje frakcija l a fulvo kiselina - slobodnih i vezanih sa mobilnim R2O3. Preovlađivanje stabilnog dela humusa (zbira frakcija 2 i 3 huminskih i fulvo kiselina i humina) i fulvatno-humatni tip humusa glavna su obeležja humusa ispitivanih rendzina Srbije.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia
T1  - Grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije
EP  - 29
IS  - 1
SP  - 17
VL  - 56
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1392
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Tomić, Zorica and Jovanović, Ljubinko",
year = "2007",
abstract = "Data on humus group and fractional composition in rendzina soils in Serbia acquired by the method of Pnomarieva and Plotnikova (PONOMAREVA and PLOTNIKOVA, 1968) are presented. The sites investigated in this study included: hillsides of Mt. Fruška Gora in Vojvodina; Topola and Aranđelovac environs in central Serbia; Jablanica basin and areas around Lajkovac and Valjevo in western Serbia; Sjenica-Pešter plateau in south-western Serbia; Negotin environs in eastern Serbia; and a stretch from Niš to Pirot in south-eastern Serbia. Humus was identified as belonging to the fulvate-humate type, and humification degree as medium or high. Fractional composition of humic acids is dominated by humic acids bound to Ca2+ (2), followed by those bound to clay and stable R2O3 (3), while free humic acids and those bound to mobile R2O3 (1) were found least represented. In the fractional composition of fulvic acids, the fraction bound to humic acids 2 was predominating, followed by fulvic acids bound to humic acids 3. Fulvic acids bound to humic acids 1 were found to be far less frequent, and the least so were free fulvic acids and those bound to mobile R2O3. A predomination of stable humus and the fulvate-humate humus type are the main characteristics of rendzina soils in Serbia., U ovom radu prikadani su podaci o grupnom i frakcionom sastavu humusa u rendzinama Srbije dobijeni metodom Pnomarjeve and Plotnjikove (PONOMAREVA and PLOTNIKOVA, 1968). Istraživanjima su obuhvaćena područja karakteristična za ovaj tip zemljišta: obronci Fuške gore u Vojvodini; okolina Topole i Aranđelovca u centralnoj Srbiji; sliv reke Jablanice i okolina Lajkovca i Valjeva u zapadnoj Srbiji; Sjeničko Pešterska visoravan u jugo-zapadnoj Srbiji, okolina Negotina u istočnoj Srbiji i potez Niš-Pirot u jugo-istočnoj Srbiji. Sadržaj huminskih kiselina varira u širokom intervalu, od 10.00 do 35.71%, a u prošeku iznosi 26.27%. Stepen humificiranosti Amo i Ap horizonata većine profila je srednji, a manjeg broja profila visok, a stepen humificiranosti AC horizonata je uglavnom srednji, u manjem broju profila nizak. Sadržaj fulvo kiselina varira u širokom intervalu od 26.40 do 55.09%, u prošeku iznosi 37.08%. Odnos huminskih i fulvo kiselina u Amo ili Ap horizontima varira od 0.38 do 1.06, a u AC horizontima od 0.25 do 0.76. U većini ispitivanih profila rendzina Srbije humus je fulvatno-humatnog tipa. Sadržaj nerastvornog ostatka je dosta visok, varira u širokom intervalu, od 16.34 do 51.58%, a u prošeku iznosi 36.95%. U frakcionom sastavu huminskih kiselina ispitivanih rendzina Srbije preovlađuje frakcija 2 - vezana sa Ca2+ (7.52-24.49%, u prošeku 13.78%); sledi frakcija 3 huminskih kiselina vezanih sa glinom i stabilnim R2O3 (l .89-15.82%, u prošeku 10.01%), a najmanje je zastupljena frakcija l huminskih kiselina slobodnih i vezanih sa mobilnim R2O3 (0.00-6.93%, u prošeku 2.19%). U frakcionom sastavu fulvo kiselina istraživanih rendzina Srbije najzastupljenija je (7.52-24.49%, u prošeku 13.78%) frakcija 2 fulvo kiselina -vezanih sa huminskim kiselinama 2, nešto manje je zastupljena (6.31-18.18%, u prošeku 12.37%) frakcija 3 fulvo kiselina - vezanih sa frakcijom 3 huminskim kiselinama. Udeo frakcije l fulvo kiselina - vezanih sa frakcijom l slobodnih huminskih kiselina je znatno niži (0.00-11.09%, u prošeku 5.66%), u poređenju sa dve prethodno navedene frakcije, a najniži sadržaj (2.61-10.71%, u prošeku 5.26%) pokazuje frakcija l a fulvo kiselina - slobodnih i vezanih sa mobilnim R2O3. Preovlađivanje stabilnog dela humusa (zbira frakcija 2 i 3 huminskih i fulvo kiselina i humina) i fulvatno-humatni tip humusa glavna su obeležja humusa ispitivanih rendzina Srbije.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia, Grupni i frakcioni sastav humusa u rendzinama Srbije",
pages = "29-17",
number = "1",
volume = "56",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1392"
}
Cupać, S., Djordjević, A., Tomić, Z.,& Jovanović, L.. (2007). Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 56(1), 17-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1392
Cupać S, Djordjević A, Tomić Z, Jovanović L. Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia. in Zemljište i biljka. 2007;56(1):17-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1392 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Tomić, Zorica, Jovanović, Ljubinko, "Humus group and fractional composition of rendzina soil in Serbia" in Zemljište i biljka, 56, no. 1 (2007):17-29,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1392 .

The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia

Djordjević, Aleksandar; Maksimović, Srboljub; Jakovljević, Miodrag; Cupać, Svjetlana; Tomić, Zorica

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Maksimović, Srboljub
AU  - Jakovljević, Miodrag
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Tomić, Zorica
PY  - 2006
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1150
AB  - The contents of adsorbed Ca and Mg and their ratio (Ca/Mg) were researched in the serpentinite rankers of Serbia. The samples were taken from seven wider locations (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor and Bubanj Potok) in the altitudinal belt between 100 and 1700 m. Altogether 32 soil profiles were opened and 47 soil samples were analyzed. The percentages of adsorbed Ca and Mg were determined by the method of the Atomic Absorption Spectrophotometry, after extraction with NH4-acetate. The study results show that the content of adsorbed Mg-ions in almost all analyzed samples was higher than the percentage of adsorbed Ca-ions, so their ratio (Ca/Mg) is less than 1. This Ca/Mg ratio has an unfavorable impact on the plant development and it was concluded that this is one of the basic reasons of the low productive capacity of the serpentinite rankers in Serbia.
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja adsorbovanog Ca i Mg kao i njihovog odnosa (Ca/Mg) u serpentinitskim rankerima Srbije. Uzorci su uzeti iz sedam širih lokacija (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor i Bubanj Potok) u visinskom pojasu između 100 i 1700 m nad.visine. Ukupno su otvorena 32 pedološka profila i analizirano je 47 uzoraka zemljišta. Sadržaj apsorbovanog Ča i Mg određen je metodom atomske aprsorpcione spektrofotometrije, posle ekstrakcije sa NH4-acetatom. Rezultati istraživanja su pokazali da je skoro u svim ispitanim uzorcima sadržaj apsorbovanog Mg-jona veći od sadržaja apsorbovanog Ca-jona, te je i njihov odnos (Ca/Mg) manji od jedinice. Ovakav odnos Ca/Mg se nepovoljno odražava na uspevanje biljaka i smatramo da je jedan od osnovnih uzroka niske produktivne sposobnosti serpentinitskih rankera Srbije.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia
T1  - Sadržaj i odnos apsorbovanog Ca i Mg u serpentinitskim zemljištima Srbije
EP  - 248
IS  - 3
SP  - 243
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1150
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar and Maksimović, Srboljub and Jakovljević, Miodrag and Cupać, Svjetlana and Tomić, Zorica",
year = "2006",
abstract = "The contents of adsorbed Ca and Mg and their ratio (Ca/Mg) were researched in the serpentinite rankers of Serbia. The samples were taken from seven wider locations (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor and Bubanj Potok) in the altitudinal belt between 100 and 1700 m. Altogether 32 soil profiles were opened and 47 soil samples were analyzed. The percentages of adsorbed Ca and Mg were determined by the method of the Atomic Absorption Spectrophotometry, after extraction with NH4-acetate. The study results show that the content of adsorbed Mg-ions in almost all analyzed samples was higher than the percentage of adsorbed Ca-ions, so their ratio (Ca/Mg) is less than 1. This Ca/Mg ratio has an unfavorable impact on the plant development and it was concluded that this is one of the basic reasons of the low productive capacity of the serpentinite rankers in Serbia., U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja adsorbovanog Ca i Mg kao i njihovog odnosa (Ca/Mg) u serpentinitskim rankerima Srbije. Uzorci su uzeti iz sedam širih lokacija (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor i Bubanj Potok) u visinskom pojasu između 100 i 1700 m nad.visine. Ukupno su otvorena 32 pedološka profila i analizirano je 47 uzoraka zemljišta. Sadržaj apsorbovanog Ča i Mg određen je metodom atomske aprsorpcione spektrofotometrije, posle ekstrakcije sa NH4-acetatom. Rezultati istraživanja su pokazali da je skoro u svim ispitanim uzorcima sadržaj apsorbovanog Mg-jona veći od sadržaja apsorbovanog Ca-jona, te je i njihov odnos (Ca/Mg) manji od jedinice. Ovakav odnos Ca/Mg se nepovoljno odražava na uspevanje biljaka i smatramo da je jedan od osnovnih uzroka niske produktivne sposobnosti serpentinitskih rankera Srbije.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia, Sadržaj i odnos apsorbovanog Ca i Mg u serpentinitskim zemljištima Srbije",
pages = "248-243",
number = "3",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1150"
}
Djordjević, A., Maksimović, S., Jakovljević, M., Cupać, S.,& Tomić, Z.. (2006). The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 55(3), 243-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1150
Djordjević A, Maksimović S, Jakovljević M, Cupać S, Tomić Z. The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia. in Zemljište i biljka. 2006;55(3):243-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1150 .
Djordjević, Aleksandar, Maksimović, Srboljub, Jakovljević, Miodrag, Cupać, Svjetlana, Tomić, Zorica, "The content and ratio of adsorbed Ca and Mg in the serpentinite soils of Serbia" in Zemljište i biljka, 55, no. 3 (2006):243-248,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1150 .

Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Jovanović, Ljubinko

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2006
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1174
AB  - Rendzina is a widespread soil type in Serbia that can be found in several stages of evolutionary development and put to different land uses. Our objective was to investigate the effect of decarbonation of rendzina soils in Serbia and several land use variants on humus content and its enrichment in nitrogen. Humus content is mostly high, and rarely medium, in the A horizon of calcaric forest rendzinas; medium or high under grassland, and very low under arable land. In non-calcaric forest rendzinas, humus content in horizon A is medium or low; under grassland it is low and very low, and under arable land again low and very low. Rendzinas are predominantly rich and very rich in total nitrogen in the uppermost layer of horizon A, and medium or well supplied in the layer below it. Enrichment of humus in nitrogen, shown as the C:N ratio, is mostly medium, and rarely low. Decarbonation was caused by decreasing humus content and total nitrogen in soil, while the enrichment of humus in nitrogen (C:N ratio) showed no significant change. Different land uses were found to have significant effect on decreasing humus and total nitrogen contents in rendzinas under grassland, and especially arable land, compared to forest rendzinas, while humus enrichment in nitrogen was significantly higher in rendzinas underlying grassland than forest. .
AB  - Rendzina je veoma rasprostranjen tip zemljišta u Srbiji u području brdsko-planinskog reljefa, nalazi se u više evolucionih stadijuma razvoja i koristi se na različite načine, odnosno, nalazi se pod različitim biljnim pokrivačima. Cilj našeg rada je zato bio ispitivanje uticaja procesa izluživanja i različitog načina korišćenja zemljišta tipa rendzina u Srbiji na sadržaj humusa i njegovu obezbeđenost azotom. Sadržaj ukupnog C u ispitivanim rendzinama Srbije varira od 1.15 do 6.25%, a u proseku iznosi 3.25%. Sadržaj humusa u A horizontu karbonatnih šumskih rendzina je uglavnom visok, ređe srednji; pod travnjacima srednji ili visok, a pod njivama veoma nizak. U izluženim šumskim rendzinama sadržaj humusa u A horizontu je srednji ili nizak; pod travnjacima nizak i veoma nizak, a u njivskim, takođe, nizak i veoma nizak. Sadržaj ukupnog azota varira u širokom intervalu, od 0,123 do 0.570%, a u proseku iznosi 0.317%; stoga su rendzine pretežno bogato i veoma bogato obezbeđene ukupnim azotom u površinskom delu A horiznonta, a u potpovršinskom obezbeđene su srednje ili dobro. Obezbeđenost humusa azotom, izražena preko odnosa C:N, uglavnom je srednja, a ređe niska. Odnos C:N kreće se od 8.09 do 16.54, a u proseku iznosi 10.09. Procesi izluživanja (ispiranje CaCO3, niži pH i stepen zasićenosti bazama) u zemljištima tipa rendzina u Srbiji uslovili su smanjenje sadržaja humusa i ukupnog azota, pri čemu se obezbeđenost humusa azotom (odnos C:N) nije značajno promenila. Razlike u načinu korišćenja zemljišta (primena ili odsustvo obrade i razlike u količini i kvalitetu biljnih ostataka) statistički su značajno uticale na smanjenje sadržaja humusa i ukupnog azota u rendzinama pod travnjacima i naročito njivama u poređenju sa šumskim rendzinama, dok je obezbeđenost humusa azotom značajno veća u travnjačkim u poređenju sa šumskim rendzinama. .
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils
T1  - Uticaj procesa izluživanja i načina korišćenja rendzina na sadržaj humusa i njegovu obezbeđenost azotom
EP  - 178
IS  - 2
SP  - 167
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1174
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Jovanović, Ljubinko",
year = "2006",
abstract = "Rendzina is a widespread soil type in Serbia that can be found in several stages of evolutionary development and put to different land uses. Our objective was to investigate the effect of decarbonation of rendzina soils in Serbia and several land use variants on humus content and its enrichment in nitrogen. Humus content is mostly high, and rarely medium, in the A horizon of calcaric forest rendzinas; medium or high under grassland, and very low under arable land. In non-calcaric forest rendzinas, humus content in horizon A is medium or low; under grassland it is low and very low, and under arable land again low and very low. Rendzinas are predominantly rich and very rich in total nitrogen in the uppermost layer of horizon A, and medium or well supplied in the layer below it. Enrichment of humus in nitrogen, shown as the C:N ratio, is mostly medium, and rarely low. Decarbonation was caused by decreasing humus content and total nitrogen in soil, while the enrichment of humus in nitrogen (C:N ratio) showed no significant change. Different land uses were found to have significant effect on decreasing humus and total nitrogen contents in rendzinas under grassland, and especially arable land, compared to forest rendzinas, while humus enrichment in nitrogen was significantly higher in rendzinas underlying grassland than forest. ., Rendzina je veoma rasprostranjen tip zemljišta u Srbiji u području brdsko-planinskog reljefa, nalazi se u više evolucionih stadijuma razvoja i koristi se na različite načine, odnosno, nalazi se pod različitim biljnim pokrivačima. Cilj našeg rada je zato bio ispitivanje uticaja procesa izluživanja i različitog načina korišćenja zemljišta tipa rendzina u Srbiji na sadržaj humusa i njegovu obezbeđenost azotom. Sadržaj ukupnog C u ispitivanim rendzinama Srbije varira od 1.15 do 6.25%, a u proseku iznosi 3.25%. Sadržaj humusa u A horizontu karbonatnih šumskih rendzina je uglavnom visok, ređe srednji; pod travnjacima srednji ili visok, a pod njivama veoma nizak. U izluženim šumskim rendzinama sadržaj humusa u A horizontu je srednji ili nizak; pod travnjacima nizak i veoma nizak, a u njivskim, takođe, nizak i veoma nizak. Sadržaj ukupnog azota varira u širokom intervalu, od 0,123 do 0.570%, a u proseku iznosi 0.317%; stoga su rendzine pretežno bogato i veoma bogato obezbeđene ukupnim azotom u površinskom delu A horiznonta, a u potpovršinskom obezbeđene su srednje ili dobro. Obezbeđenost humusa azotom, izražena preko odnosa C:N, uglavnom je srednja, a ređe niska. Odnos C:N kreće se od 8.09 do 16.54, a u proseku iznosi 10.09. Procesi izluživanja (ispiranje CaCO3, niži pH i stepen zasićenosti bazama) u zemljištima tipa rendzina u Srbiji uslovili su smanjenje sadržaja humusa i ukupnog azota, pri čemu se obezbeđenost humusa azotom (odnos C:N) nije značajno promenila. Razlike u načinu korišćenja zemljišta (primena ili odsustvo obrade i razlike u količini i kvalitetu biljnih ostataka) statistički su značajno uticale na smanjenje sadržaja humusa i ukupnog azota u rendzinama pod travnjacima i naročito njivama u poređenju sa šumskim rendzinama, dok je obezbeđenost humusa azotom značajno veća u travnjačkim u poređenju sa šumskim rendzinama. .",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils, Uticaj procesa izluživanja i načina korišćenja rendzina na sadržaj humusa i njegovu obezbeđenost azotom",
pages = "178-167",
number = "2",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1174"
}
Cupać, S., Djordjević, A.,& Jovanović, L.. (2006). Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 55(2), 167-178.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1174
Cupać S, Djordjević A, Jovanović L. Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils. in Zemljište i biljka. 2006;55(2):167-178.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1174 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Jovanović, Ljubinko, "Effect of decarbonation and land use on humus content and its nitrogen enrichment in rendzina soils" in Zemljište i biljka, 55, no. 2 (2006):167-178,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1174 .

Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Jovanović, Ljubinko

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2006
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1157
AB  - The present investigation of textures of rendzina soils in Serbia is part of a more comprehensive research into effects of decarbonation and different land uses on physical and chemical characteristics of that widespread soil type in Serbia. Geological parent material was found to have a predominant influence on the texture of rendzina soils. Rendzinas on sandy marl were found to be heavily skeletoidal and skeletoidal sandy loams or skeletoidal clay loams in A horizon and skeletal sandy loams or heavily skeletoid sandy-clay loams in AC horizon. Rendzinas on calcareous gravel are skeletoidal clay loams in A horizon, skeletoidal sandy loams in AC horizon and heavily skeletal sandy loams in C horizon. Rendzinas on unindurated limestone are slightly skeletoidal loams or skeletoidal clay loams. The rendzinas on marl and marly or unindurated limestone are mostly slightly to heavily skeletoidal light clays. Differences in texture between calcaric and non-calcaric soils (the latter containing less skeletal material, i.e. stone and especially gravel, and more clay) were not found statistically significant. Skeletal quality increases with solum depth in non-calcaric rendzinas, and the fine earth fraction has a heavier texture, in contrast to calcaric rendzinas, where the situation is highly heterogenous. Rendzinas under forests were found to be significantly more skeletal than those under grassland and arable land. Little difference in texture was observed in rendzinas under grassland and arable land. .
AB  - Ispitivanja mehaničkog sastava u zemljištu tipa rendzina u Srbiji, prikazana u ovom radu, deo su širih istraživanja čiji je cilj bio utvrđivanje uticaja procesa izluživanja i različitog načina korišćenja zemljišta na fizičke i hemijske osobine tog veoma rasprostranjenog tipa zemljišta u Srbiji. U tom smislu, istraživanjima su obuhvaćeni različiti delovi Srbije: Vojvodina - obronci Fruške gore, Šumadija (Topola-Aranđelovac), zapadna Srbija (sliv reke Jablanice, okolina Lajkovca i Valjeva), jugo-zapadna Srbija (Sjeničko-pešterska visoravan), istočna Srbija (okolina Negotina) i jugoistočna Srbija (Niš-Pirot). Terenskim istraživanjima je bilo obuhvaćeno ukupno trideset reprezentativnih profila, od 24 profila karbonatnih rendzina (9 pod šumom, 9 pod travnjakom i 6 pod njivom) i 6 profila izlužene (3 pod šumom, 2 pod travnjakom i 1 pod njivom). Ukupno 51 uzoraka zemljišta iz A ili AC horizonata (ako je razvijen) je analizirano. Preovlađujući uticaj na mehanički sastav ispitivanih rendzina ima geološki supstrat na kojem su obrazovane. Rendzine na peskovitim laporcima su jako skeletoidne i skeletoidne peskovite ilovače ili skeletoidne glinaste ilovače u A horizontu i skeletne peskovite ilovače ili jako skeletoidne peskovito-glinaste ilovače u AC horizontu. Rendzine na karbonatnom šljunku su skeletoidne glinaste ilovače u A horizontu, skeletoidne peskovite ilovače u AC horizontu, a C horizont jako skeletna peskovita ilovača. Rendzine na mekanim krečnjacima su slabo skeletoidne ilovače ili skeletoidne glinaste ilovače. Rendzine na laporcima, laporovitim ili mekanim krečnjacima, su uglavnom slabo do jako skeletoidne lake glinuše. Razlike u mehaničkom sastavu između karbonatnih i izluženih rendzina (izlužene rendzine sadrže manje skeleta: kamena, a naročito šljunka, i više gline) nisu statistički značajne. U izluženim rendzinama sa dubinom soluma povećava se skeletnost zemljišta, a sitne frakcije zemljišta su težeg mehaničkog sastava, za razliku od karbonatnih rendzina gde je stanje veoma heterogeno. Rendzine pod šumom su značajno skeletnije i manje glinovite u poređenju sa rendzinama pod travnjacima i njivama. Rendzine pod travnjacima i njivama ne razlikuju se značajno po mehaničkom sastavu. .
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia
T1  - Mehanički sastav karbonatnih i izluženih rendzina u Srbiji
EP  - 151
IS  - 2
SP  - 141
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1157
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Jovanović, Ljubinko",
year = "2006",
abstract = "The present investigation of textures of rendzina soils in Serbia is part of a more comprehensive research into effects of decarbonation and different land uses on physical and chemical characteristics of that widespread soil type in Serbia. Geological parent material was found to have a predominant influence on the texture of rendzina soils. Rendzinas on sandy marl were found to be heavily skeletoidal and skeletoidal sandy loams or skeletoidal clay loams in A horizon and skeletal sandy loams or heavily skeletoid sandy-clay loams in AC horizon. Rendzinas on calcareous gravel are skeletoidal clay loams in A horizon, skeletoidal sandy loams in AC horizon and heavily skeletal sandy loams in C horizon. Rendzinas on unindurated limestone are slightly skeletoidal loams or skeletoidal clay loams. The rendzinas on marl and marly or unindurated limestone are mostly slightly to heavily skeletoidal light clays. Differences in texture between calcaric and non-calcaric soils (the latter containing less skeletal material, i.e. stone and especially gravel, and more clay) were not found statistically significant. Skeletal quality increases with solum depth in non-calcaric rendzinas, and the fine earth fraction has a heavier texture, in contrast to calcaric rendzinas, where the situation is highly heterogenous. Rendzinas under forests were found to be significantly more skeletal than those under grassland and arable land. Little difference in texture was observed in rendzinas under grassland and arable land. ., Ispitivanja mehaničkog sastava u zemljištu tipa rendzina u Srbiji, prikazana u ovom radu, deo su širih istraživanja čiji je cilj bio utvrđivanje uticaja procesa izluživanja i različitog načina korišćenja zemljišta na fizičke i hemijske osobine tog veoma rasprostranjenog tipa zemljišta u Srbiji. U tom smislu, istraživanjima su obuhvaćeni različiti delovi Srbije: Vojvodina - obronci Fruške gore, Šumadija (Topola-Aranđelovac), zapadna Srbija (sliv reke Jablanice, okolina Lajkovca i Valjeva), jugo-zapadna Srbija (Sjeničko-pešterska visoravan), istočna Srbija (okolina Negotina) i jugoistočna Srbija (Niš-Pirot). Terenskim istraživanjima je bilo obuhvaćeno ukupno trideset reprezentativnih profila, od 24 profila karbonatnih rendzina (9 pod šumom, 9 pod travnjakom i 6 pod njivom) i 6 profila izlužene (3 pod šumom, 2 pod travnjakom i 1 pod njivom). Ukupno 51 uzoraka zemljišta iz A ili AC horizonata (ako je razvijen) je analizirano. Preovlađujući uticaj na mehanički sastav ispitivanih rendzina ima geološki supstrat na kojem su obrazovane. Rendzine na peskovitim laporcima su jako skeletoidne i skeletoidne peskovite ilovače ili skeletoidne glinaste ilovače u A horizontu i skeletne peskovite ilovače ili jako skeletoidne peskovito-glinaste ilovače u AC horizontu. Rendzine na karbonatnom šljunku su skeletoidne glinaste ilovače u A horizontu, skeletoidne peskovite ilovače u AC horizontu, a C horizont jako skeletna peskovita ilovača. Rendzine na mekanim krečnjacima su slabo skeletoidne ilovače ili skeletoidne glinaste ilovače. Rendzine na laporcima, laporovitim ili mekanim krečnjacima, su uglavnom slabo do jako skeletoidne lake glinuše. Razlike u mehaničkom sastavu između karbonatnih i izluženih rendzina (izlužene rendzine sadrže manje skeleta: kamena, a naročito šljunka, i više gline) nisu statistički značajne. U izluženim rendzinama sa dubinom soluma povećava se skeletnost zemljišta, a sitne frakcije zemljišta su težeg mehaničkog sastava, za razliku od karbonatnih rendzina gde je stanje veoma heterogeno. Rendzine pod šumom su značajno skeletnije i manje glinovite u poređenju sa rendzinama pod travnjacima i njivama. Rendzine pod travnjacima i njivama ne razlikuju se značajno po mehaničkom sastavu. .",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia, Mehanički sastav karbonatnih i izluženih rendzina u Srbiji",
pages = "151-141",
number = "2",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1157"
}
Cupać, S., Djordjević, A.,& Jovanović, L.. (2006). Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 55(2), 141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1157
Cupać S, Djordjević A, Jovanović L. Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia. in Zemljište i biljka. 2006;55(2):141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1157 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Jovanović, Ljubinko, "Soil texture of calcaric and non-calcaric rendzina soils in Serbia" in Zemljište i biljka, 55, no. 2 (2006):141-151,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1157 .

Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land

Cupać, Svjetlana; Djordjević, Aleksandar; Jovanović, Ljubinko

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Cupać, Svjetlana
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Jovanović, Ljubinko
PY  - 2006
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/1156
AB  - This study aimed to quantify structural properties of rendzina soils in Serbia, and especially to determine the effect of decarbonation and different forms of land use on soil aggregate ditribution and stability. An indication of favourable soil aggregate distribution is data showing that the content of aggregates with 1-5 mm particle size, which is desirable from the agronomical viewpoint, is 50.04% on the average, while macroaggregates make 6.28-fold the sum of micro and mega aggregates. High aggregate stability is indicated by the fact that the proportion of water stable aggregates of >1 mm size ranges from 53.78 to 91.38%, i.e. 71.38% on the average. With increasing alkalinity of calcaric rendzina soils, aggregate stability in water significantly decreases. Concerning non-calcaric rendzina soils, the proportion of fine aggregates increases as the process of decarbonation proceeds and their stability decreases. Differences in aggregate distribution and stability bewteen the calcaric and non-calcaric rendzina soils were not found to be statistically significant. Forest and grassland rendzinas showed no significant difference regarding structural properties. Soil tillage has significant effect on the soil structure of arable rendzinas and, compared to forest and grassland rendzinas, they have less favorable structure index and water stable aggregate content. .
AB  - Renzina je tip zemljišta veoma rasprostranjen u Srbiji, a podaci o njenim strukturnim osobinama su samo opisni. Struktura zemljišta je veoma važna osobina koja utiče na mnoge biološke i fizičke procese u zemljištu. Cilj ovog rada bio je da utvrđivanje kvantitativnih podataka o strukturnim osobinama rendzina u Srbiji, posebno uticaja procesa izluživanja i različitih načina korišćenja zemljišta (šuma, travnjaci i njive) na veličinu i stabilnost strukturnih agregata. Veličina strukturinih agregata u rendzinama je veoma povoljna o čemu svedoče podaci da sadržaj, s agronomske tačke poželjne frakcije veličine 1-5 mm, u proseku iznosi 50.04%, a makroagregata ima 6.28 puta više u odnosu na zbir mikro i megaagregata. O visokoj otpornosti strukturnih agregata u vodi govori podatak da su vodootporni strukturni agregati veći od 1 mm zastupljeni sa 53.78 do 91.38%, a u proseku sa 71.38%. S povećanjem alkalnosti karbonatnih rendzina značajno se smanjuje vodootpornost strukturnih agregata. Unutar izluženih rendzina s napredovanjem procesa izluživanja dolazi do povećanja udela sitnijih strukturnih agregata i smanjenja njihove otpornosti prema vodi. Razlike u distribuciji i stabilnosti strukturnih agregata između karbonatnih i izluženih rendzina nisu statistički značajne, što je i logično s obzirom da su procesi izluživanja uticali na snižavanje pH zemljišta, ali je ono i dalje ima visok stepen zasićenosti bazama, naročito Ca2+ koji je, kao što je poznato, jedan od najznačajnijih koagulatora odgovornih za obrazovanje strukturnih agregata i njihovu stabilnost. Šumske i travnjačke rendzine ne razlikuju se značajno po strukturnim osobinama. Obrada zemljišta značajno je uticala na strukturu njivskih rendzina, tako da one u poređenju sa šumskim i travnjačkim imaju nepovoljniji koeficijent strukturnosti i manju stabilnost strukturnih agregata. Obrada zemljišta, pored direktnog usitnjavanja strukturnih agregata, na strukturu utiče i indirektno menjanjem temperature, vlage i aeracije i time pojačava proces mineralizacije organskih ostataka (čija je količina ionako manja nego u devičanskim zemljištima) i menja sastav zemljišne mikroflore, što se direktno odražava na formiranje i stabilnost makroagregata u zemljištu. Da bi se zaustavio proces degradacije i unapredio proces obrazovanja strukturnih agregata i njihova stabilnost potrebno je u procesu poljoprivredne proizvodnje povećati priliv organskih ostataka u zemljište, smanjiti gubitke organskog ugljenika iz zemljišta erozijom i dekompozicijom, što se može postići pravilno organizovanom agrotehničkom praksom. .
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land
T1  - Struktura karbonatnih i izluženih rendzina pod šumama, travnjacima i njivama
EP  - 165
IS  - 2
SP  - 153
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1156
ER  - 
@article{
author = "Cupać, Svjetlana and Djordjević, Aleksandar and Jovanović, Ljubinko",
year = "2006",
abstract = "This study aimed to quantify structural properties of rendzina soils in Serbia, and especially to determine the effect of decarbonation and different forms of land use on soil aggregate ditribution and stability. An indication of favourable soil aggregate distribution is data showing that the content of aggregates with 1-5 mm particle size, which is desirable from the agronomical viewpoint, is 50.04% on the average, while macroaggregates make 6.28-fold the sum of micro and mega aggregates. High aggregate stability is indicated by the fact that the proportion of water stable aggregates of >1 mm size ranges from 53.78 to 91.38%, i.e. 71.38% on the average. With increasing alkalinity of calcaric rendzina soils, aggregate stability in water significantly decreases. Concerning non-calcaric rendzina soils, the proportion of fine aggregates increases as the process of decarbonation proceeds and their stability decreases. Differences in aggregate distribution and stability bewteen the calcaric and non-calcaric rendzina soils were not found to be statistically significant. Forest and grassland rendzinas showed no significant difference regarding structural properties. Soil tillage has significant effect on the soil structure of arable rendzinas and, compared to forest and grassland rendzinas, they have less favorable structure index and water stable aggregate content. ., Renzina je tip zemljišta veoma rasprostranjen u Srbiji, a podaci o njenim strukturnim osobinama su samo opisni. Struktura zemljišta je veoma važna osobina koja utiče na mnoge biološke i fizičke procese u zemljištu. Cilj ovog rada bio je da utvrđivanje kvantitativnih podataka o strukturnim osobinama rendzina u Srbiji, posebno uticaja procesa izluživanja i različitih načina korišćenja zemljišta (šuma, travnjaci i njive) na veličinu i stabilnost strukturnih agregata. Veličina strukturinih agregata u rendzinama je veoma povoljna o čemu svedoče podaci da sadržaj, s agronomske tačke poželjne frakcije veličine 1-5 mm, u proseku iznosi 50.04%, a makroagregata ima 6.28 puta više u odnosu na zbir mikro i megaagregata. O visokoj otpornosti strukturnih agregata u vodi govori podatak da su vodootporni strukturni agregati veći od 1 mm zastupljeni sa 53.78 do 91.38%, a u proseku sa 71.38%. S povećanjem alkalnosti karbonatnih rendzina značajno se smanjuje vodootpornost strukturnih agregata. Unutar izluženih rendzina s napredovanjem procesa izluživanja dolazi do povećanja udela sitnijih strukturnih agregata i smanjenja njihove otpornosti prema vodi. Razlike u distribuciji i stabilnosti strukturnih agregata između karbonatnih i izluženih rendzina nisu statistički značajne, što je i logično s obzirom da su procesi izluživanja uticali na snižavanje pH zemljišta, ali je ono i dalje ima visok stepen zasićenosti bazama, naročito Ca2+ koji je, kao što je poznato, jedan od najznačajnijih koagulatora odgovornih za obrazovanje strukturnih agregata i njihovu stabilnost. Šumske i travnjačke rendzine ne razlikuju se značajno po strukturnim osobinama. Obrada zemljišta značajno je uticala na strukturu njivskih rendzina, tako da one u poređenju sa šumskim i travnjačkim imaju nepovoljniji koeficijent strukturnosti i manju stabilnost strukturnih agregata. Obrada zemljišta, pored direktnog usitnjavanja strukturnih agregata, na strukturu utiče i indirektno menjanjem temperature, vlage i aeracije i time pojačava proces mineralizacije organskih ostataka (čija je količina ionako manja nego u devičanskim zemljištima) i menja sastav zemljišne mikroflore, što se direktno odražava na formiranje i stabilnost makroagregata u zemljištu. Da bi se zaustavio proces degradacije i unapredio proces obrazovanja strukturnih agregata i njihova stabilnost potrebno je u procesu poljoprivredne proizvodnje povećati priliv organskih ostataka u zemljište, smanjiti gubitke organskog ugljenika iz zemljišta erozijom i dekompozicijom, što se može postići pravilno organizovanom agrotehničkom praksom. .",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land, Struktura karbonatnih i izluženih rendzina pod šumama, travnjacima i njivama",
pages = "165-153",
number = "2",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1156"
}
Cupać, S., Djordjević, A.,& Jovanović, L.. (2006). Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 55(2), 153-165.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1156
Cupać S, Djordjević A, Jovanović L. Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land. in Zemljište i biljka. 2006;55(2):153-165.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1156 .
Cupać, Svjetlana, Djordjević, Aleksandar, Jovanović, Ljubinko, "Soil structure of calcaric and non-calcaric rendzinas under forest, grassland and arable land" in Zemljište i biljka, 55, no. 2 (2006):153-165,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_1156 .

Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia

Djordjević, Aleksandar; Jakovljević, Miodrag; Maksimović, Srboljub; Cupać, Svjetlana

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Jakovljević, Miodrag
AU  - Maksimović, Srboljub
AU  - Cupać, Svjetlana
PY  - 2005
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/927
AB  - The paper presents the study results of the content of mobile Ni in serpentine rankers of Serbia. The samples were taken from seven wider locations (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor and Bubanj Potok) in the altitudinal zone between 100 and 1700 m. Extraction of mobile Ni was conducted with 1.0 N HC1, and its contents were determined by the method of atomic absorption spectrophotometry. The results of analysis show that around 70% of the tested samples contain 200 - 600 mg/kg of mobile Ni, which is far above the admissible quantities for the total Ni in the soil. Therefore, the serpentine rankers of Serbia contain phytotoxic concentrations of mobile Ni, which is one of the main reasons of poor growth of plants on these rankers.
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja mobilnog Ni u serpentintskim rankerima Srbije. Uzorci su uzeti sa sedam širih lokacija (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor i Bubanj Potok) u visinskom pojasu između 100 i 1700 m nad.visine. Ekstrakcija mobilnog Ni izvršena je sa 1.0 N HCl, a njegov sadržaj određen metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije. Rezultati analiza pokazuju da oko 70% ispitanih uzoraka sadrži 200 - 600 mg/kg mobilnog Ni, što je mnogo vise od dozvoljenih količina koje se daju za ukupni Ni u zemljištu. Prema tome, serpentintski rankeri Srbije sadrže fitotoksične koncentracije mobilnog Ni, što je jedan od bitnih razloga lošeg uspevanja biljaka na njima.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia
T1  - Sadržaj mobilnog nikla u serpentintskim rankerima Srbije
EP  - 198
IS  - 3
SP  - 193
VL  - 54
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_927
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar and Jakovljević, Miodrag and Maksimović, Srboljub and Cupać, Svjetlana",
year = "2005",
abstract = "The paper presents the study results of the content of mobile Ni in serpentine rankers of Serbia. The samples were taken from seven wider locations (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor and Bubanj Potok) in the altitudinal zone between 100 and 1700 m. Extraction of mobile Ni was conducted with 1.0 N HC1, and its contents were determined by the method of atomic absorption spectrophotometry. The results of analysis show that around 70% of the tested samples contain 200 - 600 mg/kg of mobile Ni, which is far above the admissible quantities for the total Ni in the soil. Therefore, the serpentine rankers of Serbia contain phytotoxic concentrations of mobile Ni, which is one of the main reasons of poor growth of plants on these rankers., U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja mobilnog Ni u serpentintskim rankerima Srbije. Uzorci su uzeti sa sedam širih lokacija (Zlatibor, Kopaonik, Miroč, Maljen, Bukovi, Suvobor i Bubanj Potok) u visinskom pojasu između 100 i 1700 m nad.visine. Ekstrakcija mobilnog Ni izvršena je sa 1.0 N HCl, a njegov sadržaj određen metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije. Rezultati analiza pokazuju da oko 70% ispitanih uzoraka sadrži 200 - 600 mg/kg mobilnog Ni, što je mnogo vise od dozvoljenih količina koje se daju za ukupni Ni u zemljištu. Prema tome, serpentintski rankeri Srbije sadrže fitotoksične koncentracije mobilnog Ni, što je jedan od bitnih razloga lošeg uspevanja biljaka na njima.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia, Sadržaj mobilnog nikla u serpentintskim rankerima Srbije",
pages = "198-193",
number = "3",
volume = "54",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_927"
}
Djordjević, A., Jakovljević, M., Maksimović, S.,& Cupać, S.. (2005). Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 54(3), 193-198.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_927
Djordjević A, Jakovljević M, Maksimović S, Cupać S. Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia. in Zemljište i biljka. 2005;54(3):193-198.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_927 .
Djordjević, Aleksandar, Jakovljević, Miodrag, Maksimović, Srboljub, Cupać, Svjetlana, "Contents of mobile nickel in serpentine rankers of Serbia" in Zemljište i biljka, 54, no. 3 (2005):193-198,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_927 .

Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac

Djordjević, Aleksandar; Maksimović, Srboljub; Cupać, Svjetlana

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Maksimović, Srboljub
AU  - Cupać, Svjetlana
PY  - 2005
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/928
AB  - Particle size distribution of different evolution phases of calcareous black soils were studied for the area of Rajac. Four subtypes of calcareous black soils (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils) were singled out. Altogether 20 soil profiles were analyzed, i.e. 2 profiles of organogenic black soils, 7 profiles of organo-mineral black soils, 7 profiles of brownized black soils and 4 profiles of loessivized black soils. The study results indicate that the textural classes of all the analyzed subtypes of calcareous black soils are salty-clay loams, salty clay soils and clay soils.
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja mehaničkog sastava različitih evolucionih faza krečnjačkih crnica sa područja Rajca. Izdvojena su četiri podtipa krečnjačkih crnica (organogena, organo-mineralna, biaunizirana i lesivirana crnica). Ukupno je analizirano 20 peđoloških profila i to 2 profila organogene crnice, 7 profila organo-mineralne crnice, 7 profila braunizirane crnice i 4 profila lesivirane crnice. Rezultati istraživanja pokazali su da svi ispitani podtipovi krečnjačkih crnica po teksturnoj klasi pripadaju praškasto-glinovitim ilovačama, praškastim glinušama i glinušama.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac
T1  - Mehanički sastav krečnjačkih crnica (kalkomelanosola) sa područja Rajca
EP  - 172
IS  - 3
SP  - 167
VL  - 54
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_928
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar and Maksimović, Srboljub and Cupać, Svjetlana",
year = "2005",
abstract = "Particle size distribution of different evolution phases of calcareous black soils were studied for the area of Rajac. Four subtypes of calcareous black soils (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils) were singled out. Altogether 20 soil profiles were analyzed, i.e. 2 profiles of organogenic black soils, 7 profiles of organo-mineral black soils, 7 profiles of brownized black soils and 4 profiles of loessivized black soils. The study results indicate that the textural classes of all the analyzed subtypes of calcareous black soils are salty-clay loams, salty clay soils and clay soils., U radu su prikazani rezultati istraživanja mehaničkog sastava različitih evolucionih faza krečnjačkih crnica sa područja Rajca. Izdvojena su četiri podtipa krečnjačkih crnica (organogena, organo-mineralna, biaunizirana i lesivirana crnica). Ukupno je analizirano 20 peđoloških profila i to 2 profila organogene crnice, 7 profila organo-mineralne crnice, 7 profila braunizirane crnice i 4 profila lesivirane crnice. Rezultati istraživanja pokazali su da svi ispitani podtipovi krečnjačkih crnica po teksturnoj klasi pripadaju praškasto-glinovitim ilovačama, praškastim glinušama i glinušama.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac, Mehanički sastav krečnjačkih crnica (kalkomelanosola) sa područja Rajca",
pages = "172-167",
number = "3",
volume = "54",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_928"
}
Djordjević, A., Maksimović, S.,& Cupać, S.. (2005). Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 54(3), 167-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_928
Djordjević A, Maksimović S, Cupać S. Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac. in Zemljište i biljka. 2005;54(3):167-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_928 .
Djordjević, Aleksandar, Maksimović, Srboljub, Cupać, Svjetlana, "Particle size distribution of calcareous black soils (calcomelanosols) in the area of Rajac" in Zemljište i biljka, 54, no. 3 (2005):167-172,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_928 .

study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin'

Petrović, Milan M.; Maćej, Ognjen; Jovanović, Snežana; Zorić, Dragica; Obradović, Dragojlo B.; Radulović, Zorica; Bogdanović, Vladan; Djorović, Milutin T.; Vučković, Savo; Simić, Aleksandar; Djordjević, Aleksandar; Ostojić, Dušica; Gutić, Milenko; Petrović, Milun D.

(Institut za stočarstvo, Beograd, 2003)

TY  - JOUR
AU  - Petrović, Milan M.
AU  - Maćej, Ognjen
AU  - Jovanović, Snežana
AU  - Zorić, Dragica
AU  - Obradović, Dragojlo B.
AU  - Radulović, Zorica
AU  - Bogdanović, Vladan
AU  - Djorović, Milutin T.
AU  - Vučković, Savo
AU  - Simić, Aleksandar
AU  - Djordjević, Aleksandar
AU  - Ostojić, Dušica
AU  - Gutić, Milenko
AU  - Petrović, Milun D.
PY  - 2003
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/556
AB  - Investigations are based on use of natural potentials on the wide region of Sjenica-Pešter highlands. Certain parameters on selected locations are recorded (soil, vegetation, livestock production, technology of milk and cheese production). On selected locations, farms and processing capacities detail researches are carried out relating to soil, artificial and natural grasslands, reproductive and production potential of cattle and sheep, determination of genetic and non-genetic factors affecting milk traits, quantity and quality of milk, proteins, milk fat, lactose, etc., technological and microbiological traits of milk and cheese. Main objectives of this research and development project is to realize scientific -technological solutions in primary livestock production using our own scientific potentials in order to provide increased productivity, increased number of market farmers capable for competitive economy and production on domestic and foreign market with recognized final product with protected geographical origin, in other words - optimization and standardization of native technology of white cheese from Sjenica with protected brand and origin.
AB  - Istraživanja su zasnovana na korišćenju prirodnih potencijala šireg regiona Sjeničko-pešterske visoravni. U okviru ovih istraživanja obavlja se snimanje i proučavanje određenih parametara na odabranim lokalitetima ( zemljište, vegetacija, stočarstvo, tehnologija mleka i sira). Na odabranim lokalitetima, farmama i preradjivačkim kapacitetima obavljaju se detaljna istraživanja, zemljišta, prirodnih i veštačkih travnjaka i livada, reproduktivnih i proizvodnih potencijala goveda i ovaca, determinacija genetskih i negenetskih faktora na svojstva mlečnosti, kvantitet i kvalitet mleka, proteini, mlečna mast, laktoza i dr.,tehnološka i mikrobiološka svojstva mleka i sira. Osnovni ciljevi ovog istraživačko-razvojnog projekta je da se korišćenjem sopstvenih naučnih potencijala dođe do naučno-tehnoloških rešenja u primarnoj stočarskoj proizvodnji, koja će obezbediti porast produktivnosti, povećanje robnih proizvođača osposobljenih za konkurentnu proizvodnju na domaćem i stranom tržištu sa prepoznatljivim finalnim proizvodom zaštićenog geografskog porekla, odnosno optimizaciju i standardizaciju autohtone tehnologije Sjeničkog sira sa zaštitom oznake porekla.
PB  - Institut za stočarstvo, Beograd
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin'
T1  - Studija projekta 'Optimizacija i standardizacija autohtone tehnologije sjeničkog sira sa zaštitom oznake porekla'
EP  - 68
IS  - 1-2
SP  - 63
VL  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_556
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Milan M. and Maćej, Ognjen and Jovanović, Snežana and Zorić, Dragica and Obradović, Dragojlo B. and Radulović, Zorica and Bogdanović, Vladan and Djorović, Milutin T. and Vučković, Savo and Simić, Aleksandar and Djordjević, Aleksandar and Ostojić, Dušica and Gutić, Milenko and Petrović, Milun D.",
year = "2003",
abstract = "Investigations are based on use of natural potentials on the wide region of Sjenica-Pešter highlands. Certain parameters on selected locations are recorded (soil, vegetation, livestock production, technology of milk and cheese production). On selected locations, farms and processing capacities detail researches are carried out relating to soil, artificial and natural grasslands, reproductive and production potential of cattle and sheep, determination of genetic and non-genetic factors affecting milk traits, quantity and quality of milk, proteins, milk fat, lactose, etc., technological and microbiological traits of milk and cheese. Main objectives of this research and development project is to realize scientific -technological solutions in primary livestock production using our own scientific potentials in order to provide increased productivity, increased number of market farmers capable for competitive economy and production on domestic and foreign market with recognized final product with protected geographical origin, in other words - optimization and standardization of native technology of white cheese from Sjenica with protected brand and origin., Istraživanja su zasnovana na korišćenju prirodnih potencijala šireg regiona Sjeničko-pešterske visoravni. U okviru ovih istraživanja obavlja se snimanje i proučavanje određenih parametara na odabranim lokalitetima ( zemljište, vegetacija, stočarstvo, tehnologija mleka i sira). Na odabranim lokalitetima, farmama i preradjivačkim kapacitetima obavljaju se detaljna istraživanja, zemljišta, prirodnih i veštačkih travnjaka i livada, reproduktivnih i proizvodnih potencijala goveda i ovaca, determinacija genetskih i negenetskih faktora na svojstva mlečnosti, kvantitet i kvalitet mleka, proteini, mlečna mast, laktoza i dr.,tehnološka i mikrobiološka svojstva mleka i sira. Osnovni ciljevi ovog istraživačko-razvojnog projekta je da se korišćenjem sopstvenih naučnih potencijala dođe do naučno-tehnoloških rešenja u primarnoj stočarskoj proizvodnji, koja će obezbediti porast produktivnosti, povećanje robnih proizvođača osposobljenih za konkurentnu proizvodnju na domaćem i stranom tržištu sa prepoznatljivim finalnim proizvodom zaštićenog geografskog porekla, odnosno optimizaciju i standardizaciju autohtone tehnologije Sjeničkog sira sa zaštitom oznake porekla.",
publisher = "Institut za stočarstvo, Beograd",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin', Studija projekta 'Optimizacija i standardizacija autohtone tehnologije sjeničkog sira sa zaštitom oznake porekla'",
pages = "68-63",
number = "1-2",
volume = "19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_556"
}
Petrović, M. M., Maćej, O., Jovanović, S., Zorić, D., Obradović, D. B., Radulović, Z., Bogdanović, V., Djorović, M. T., Vučković, S., Simić, A., Djordjević, A., Ostojić, D., Gutić, M.,& Petrović, M. D.. (2003). study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin'. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institut za stočarstvo, Beograd., 19(1-2), 63-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_556
Petrović MM, Maćej O, Jovanović S, Zorić D, Obradović DB, Radulović Z, Bogdanović V, Djorović MT, Vučković S, Simić A, Djordjević A, Ostojić D, Gutić M, Petrović MD. study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin'. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2003;19(1-2):63-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_556 .
Petrović, Milan M., Maćej, Ognjen, Jovanović, Snežana, Zorić, Dragica, Obradović, Dragojlo B., Radulović, Zorica, Bogdanović, Vladan, Djorović, Milutin T., Vučković, Savo, Simić, Aleksandar, Djordjević, Aleksandar, Ostojić, Dušica, Gutić, Milenko, Petrović, Milun D., "study of the project 'optimization and standardization of native technology for white cheese of Sjenica with protected 'brand and origin'" in Biotechnology in Animal Husbandry, 19, no. 1-2 (2003):63-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_556 .

Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac

Djordjević, Aleksandar

(Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2002)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
PY  - 2002
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/400
AB  - A description of mobile Ni contents in various subtypes of calcareous black soils from the area of the mountain massif of Rajac, is given in the present paper. A hundred soil samples were analysed in all, originating from four subtypes of calcareous black soil (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils). The extraction of mobile Ni was carried out with 1.0 N HCl and its content was determined by atomic absorption spectrophotometry. The obtained results indicate that mobile Ni content in the investigated soils varies within a wide range, from 5.0 to 251.3 mg/kg that it is very seldom (only in 3% of the investigated samples) within the range from 5 to 7 mg/kg, that in over 90% of the 100 investigated samples it is higher than 10 mg/kg, and in almost 3/5 of the samples it is higher than 20 mg/kg. Calcareous black soils of Rajac massif have much higher mobile Ni content than previously investigated black soils from calcareous massif of Rtanj, which is, by all means, only partly due to their more severe dealkalization and acidification. In addition, here is undoubtedly apparent the influence of the geological substrate, i.e. of serpentine rocks that border the calcareous massif of Rajac.
AB  - U radu je prikazan sadržaj mobilnog Ni u različitim podtipovima krečnjačke crnice iz područja planinskog masiva Rajac. Analizirano je ukupno 100 uzoraka zemljišta iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogena, organo mineralna, braunizirana i lesivirana crnica). Ekstrakcija mobilnog Ni je vršena sa 1.0 n HCl, a njegov sadržaj je odredjen atomskom apsorpcionom spektrofotometrijom. Rezultati analiza pokazali su da sadržaj mobilnog Ni u ispitanim zemljištima varira u širokom intervalu, od 5.0 - 251.3 mg/kg veoma retko (samo u 3% ispitanih uzoraka) u intervalu od 5 - 7 mg/kg, zatim da je u preko 90% od 100 izučenih uzoraka viši od 10 mg/kg, a skoro u 3/5 uzoraka viši od 20 mg/kg. U pogledu rasporeda sadržaja mobilnog Ni u raznim podtipovima krečnjačke crnice Rajca, najbogatija je organogena crnica (prosek 36.7 mg/kg), organo - mineralne i braunizirane crnice pokazuju znatno niže i to bliske prosečne vrednosti (24 - 26 mg/kg), dok su lesivirane crnice znatno siromašnije nego prethodni podtipovi (prosek 13.9 mg/kg) tog zemljišta. Krečnjačke crnice masiva Rajca su mnogo bogatije mobilnim Ni nego ranije ispitivane crnice krečnjačkog masiva Rtanj, što je svakako, samo delom posledica njihove jače dealkalizacije i acidifikacije ali je pored toga, nesumnjivo, došao do izražaja i uticaj geološkog supstrata, odnosno serpentinitskih stena s kojima se graniči krečnjački masiv Rajca.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd
T2  - Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
T1  - Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac
T1  - Sadržaj mobilnog nikla u krečnjačkim crnicama Rajca
EP  - 35
IS  - 1
SP  - 29
VL  - 47
DO  - 10.2298/JAS0201029D
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar",
year = "2002",
abstract = "A description of mobile Ni contents in various subtypes of calcareous black soils from the area of the mountain massif of Rajac, is given in the present paper. A hundred soil samples were analysed in all, originating from four subtypes of calcareous black soil (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils). The extraction of mobile Ni was carried out with 1.0 N HCl and its content was determined by atomic absorption spectrophotometry. The obtained results indicate that mobile Ni content in the investigated soils varies within a wide range, from 5.0 to 251.3 mg/kg that it is very seldom (only in 3% of the investigated samples) within the range from 5 to 7 mg/kg, that in over 90% of the 100 investigated samples it is higher than 10 mg/kg, and in almost 3/5 of the samples it is higher than 20 mg/kg. Calcareous black soils of Rajac massif have much higher mobile Ni content than previously investigated black soils from calcareous massif of Rtanj, which is, by all means, only partly due to their more severe dealkalization and acidification. In addition, here is undoubtedly apparent the influence of the geological substrate, i.e. of serpentine rocks that border the calcareous massif of Rajac., U radu je prikazan sadržaj mobilnog Ni u različitim podtipovima krečnjačke crnice iz područja planinskog masiva Rajac. Analizirano je ukupno 100 uzoraka zemljišta iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogena, organo mineralna, braunizirana i lesivirana crnica). Ekstrakcija mobilnog Ni je vršena sa 1.0 n HCl, a njegov sadržaj je odredjen atomskom apsorpcionom spektrofotometrijom. Rezultati analiza pokazali su da sadržaj mobilnog Ni u ispitanim zemljištima varira u širokom intervalu, od 5.0 - 251.3 mg/kg veoma retko (samo u 3% ispitanih uzoraka) u intervalu od 5 - 7 mg/kg, zatim da je u preko 90% od 100 izučenih uzoraka viši od 10 mg/kg, a skoro u 3/5 uzoraka viši od 20 mg/kg. U pogledu rasporeda sadržaja mobilnog Ni u raznim podtipovima krečnjačke crnice Rajca, najbogatija je organogena crnica (prosek 36.7 mg/kg), organo - mineralne i braunizirane crnice pokazuju znatno niže i to bliske prosečne vrednosti (24 - 26 mg/kg), dok su lesivirane crnice znatno siromašnije nego prethodni podtipovi (prosek 13.9 mg/kg) tog zemljišta. Krečnjačke crnice masiva Rajca su mnogo bogatije mobilnim Ni nego ranije ispitivane crnice krečnjačkog masiva Rtanj, što je svakako, samo delom posledica njihove jače dealkalizacije i acidifikacije ali je pored toga, nesumnjivo, došao do izražaja i uticaj geološkog supstrata, odnosno serpentinitskih stena s kojima se graniči krečnjački masiv Rajca.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd",
journal = "Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)",
title = "Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac, Sadržaj mobilnog nikla u krečnjačkim crnicama Rajca",
pages = "35-29",
number = "1",
volume = "47",
doi = "10.2298/JAS0201029D"
}
Djordjević, A.. (2002). Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet, Beograd., 47(1), 29-35.
https://doi.org/10.2298/JAS0201029D
Djordjević A. Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac. in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade). 2002;47(1):29-35.
doi:10.2298/JAS0201029D .
Djordjević, Aleksandar, "Mobile nickel content in calcareous black soils of Rajac" in Journal of Agricultural Sciences (Belgrade), 47, no. 1 (2002):29-35,
https://doi.org/10.2298/JAS0201029D . .
1

Plasticity of calcareous black soils of Rajac

Djordjević, Aleksandar

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2002)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
PY  - 2002
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/386
AB  - The paper represents the result of an investigation of plasticity limits of various evolution stages (subtypes) of calcareous black soils from the Rajac area, the north-east branch of the mountain Suvobor. By Atterberg's method there have been determined lower plasticity limit (Wp) and upper plasticity limit (Wl), and the plasticity index has been calculated (Ip) for four subtypes of calcareous black soils (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils). Activity index of clay (CE) has also been calculated. The results showed that all subtypes of the analysed calcareous black soil belong to exceedingly plastic soils, the plasticity limits of which are rather increased if compared to other agricultural soils.
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja granica plastičnosti različitih evolucionih faza (podtipova) krečnjačke crnice sa područja Rajca, severistočnog ogranka planine Suvobor. Metodom Atterbetga odredjene su donja granica plastičnosti (Wp), gornja granica plastičnosti (Wl) i izračunat je indeks plastičnosti (lp) iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogene, organo mineralne, braunizirane i lesivirane crnice). Izračunat je i indeks aktivnosti gline (CE). Rezultati istraživanja pokazali su da svi podtipovi ispitane krečnjačke crnice spadaju u jako plastična zemljišta, čije su granice plastičnosti prilično povećane u odnosu na druga poljprivredna zemljišta.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Plasticity of calcareous black soils of Rajac
T1  - Plastičnost krečnjačkih crnica Rajca
EP  - 85
IS  - 2
SP  - 79
VL  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_386
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar",
year = "2002",
abstract = "The paper represents the result of an investigation of plasticity limits of various evolution stages (subtypes) of calcareous black soils from the Rajac area, the north-east branch of the mountain Suvobor. By Atterberg's method there have been determined lower plasticity limit (Wp) and upper plasticity limit (Wl), and the plasticity index has been calculated (Ip) for four subtypes of calcareous black soils (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soils). Activity index of clay (CE) has also been calculated. The results showed that all subtypes of the analysed calcareous black soil belong to exceedingly plastic soils, the plasticity limits of which are rather increased if compared to other agricultural soils., U radu su prikazani rezultati istraživanja granica plastičnosti različitih evolucionih faza (podtipova) krečnjačke crnice sa područja Rajca, severistočnog ogranka planine Suvobor. Metodom Atterbetga odredjene su donja granica plastičnosti (Wp), gornja granica plastičnosti (Wl) i izračunat je indeks plastičnosti (lp) iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogene, organo mineralne, braunizirane i lesivirane crnice). Izračunat je i indeks aktivnosti gline (CE). Rezultati istraživanja pokazali su da svi podtipovi ispitane krečnjačke crnice spadaju u jako plastična zemljišta, čije su granice plastičnosti prilično povećane u odnosu na druga poljprivredna zemljišta.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Plasticity of calcareous black soils of Rajac, Plastičnost krečnjačkih crnica Rajca",
pages = "85-79",
number = "2",
volume = "51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_386"
}
Djordjević, A.. (2002). Plasticity of calcareous black soils of Rajac. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 51(2), 79-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_386
Djordjević A. Plasticity of calcareous black soils of Rajac. in Zemljište i biljka. 2002;51(2):79-85.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_386 .
Djordjević, Aleksandar, "Plasticity of calcareous black soils of Rajac" in Zemljište i biljka, 51, no. 2 (2002):79-85,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_386 .

Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac

Djordjević, Aleksandar

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2001)

TY  - JOUR
AU  - Djordjević, Aleksandar
PY  - 2001
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/301
AB  - The paper contains the results of the investigations of exchangeably adsorbed cation content in various subtypes of calcareous black soils from the area of Rajac, a north-east branch of the mountain Suvobor. A series of 17 representative samples of soil collected from four subtypes of calcareous black soil (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soil) has been analyzed. Contents of exchangeably adsorbed Ca2+, Mg2+, K+ and Na' have been determined by the method of atomic adsorption spectrophotometry. The results of the analyses have shown that in all analyzed samples of the calcareous black soil, the content of exchangeably adsorbed Ca2+ ions was the highest. It varies within the range of 53.3 (in organogenic black soil) to 15.3 meq (in loes­sivized black soil). The content of exchangeably adsorbed Mg2+ ions varies from 3.4 (in organo-mineral black soil) to 0.7 meq (in brownized black soil). The contents of exchangeably adsorbed Na+ and K+ ions in all investigated subtypes of calcareous black soils is lower than 1 meq. On the basis of the obtained results, it may be clearly seen that there occurred changes of exchangeably adsorbed caption content (especially of Ca2+ and Mg2+) through various evolution stages of the investigated calcareous black soil. .
AB  - U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja razmenljivo - apsorbovanih katjona u različitim podtipovima krečnjačke crnice sa područja Rajca, severoistočnog ogranka planine Suvobor. Analizirano je ukupno 17 reprezentativnih uzoraka zemljišta uzetih iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogena, organo - mineralna, braunizirana i lesivirana crnica). Metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije određen je sadržaj razmenljivo - adsorbovanog Ca2+, Mg2+, K' i Na'. Rezultali analiza pokazali su da je najveći sadržaj u svim ispitanim uzorcima krečnjačke crnice razmenljivo - adsorbovanih Ca2+ jona, i varira u intervalu od 53.3 (u organogenoj crnici) do 15.3 m.ekv. (u lesiviranoj crnici). Sadržaj razmenljivo - apsorbovanih Mg2+ jona varira od 2.4 (u organo - mineralnoj crnici) do 0.7 m.ekv. (u brauniziranoj crnici). Sadržaj razmenljivo apsorbovanih Na' i K' jona u svim ispitanim podtipovima krečnjačke crnice je manji od l m.ekv.. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se uočavaju promene sadržaja razmenljivo - apsorbovanih katjona (naročito Ca2+ i Mg2+) u različitim evolucionim fazama ispitane krečnjačke crnice.
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac
T1  - Sadržaj razmenljivo-adsorbovanih katjona u krečnjačkim crnicama Rajca
EP  - 151
IS  - 3
SP  - 143
VL  - 50
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_301
ER  - 
@article{
author = "Djordjević, Aleksandar",
year = "2001",
abstract = "The paper contains the results of the investigations of exchangeably adsorbed cation content in various subtypes of calcareous black soils from the area of Rajac, a north-east branch of the mountain Suvobor. A series of 17 representative samples of soil collected from four subtypes of calcareous black soil (organogenic, organo-mineral, brownized and loessivized black soil) has been analyzed. Contents of exchangeably adsorbed Ca2+, Mg2+, K+ and Na' have been determined by the method of atomic adsorption spectrophotometry. The results of the analyses have shown that in all analyzed samples of the calcareous black soil, the content of exchangeably adsorbed Ca2+ ions was the highest. It varies within the range of 53.3 (in organogenic black soil) to 15.3 meq (in loes­sivized black soil). The content of exchangeably adsorbed Mg2+ ions varies from 3.4 (in organo-mineral black soil) to 0.7 meq (in brownized black soil). The contents of exchangeably adsorbed Na+ and K+ ions in all investigated subtypes of calcareous black soils is lower than 1 meq. On the basis of the obtained results, it may be clearly seen that there occurred changes of exchangeably adsorbed caption content (especially of Ca2+ and Mg2+) through various evolution stages of the investigated calcareous black soil. ., U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja razmenljivo - apsorbovanih katjona u različitim podtipovima krečnjačke crnice sa područja Rajca, severoistočnog ogranka planine Suvobor. Analizirano je ukupno 17 reprezentativnih uzoraka zemljišta uzetih iz četiri podtipa krečnjačke crnice (organogena, organo - mineralna, braunizirana i lesivirana crnica). Metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije određen je sadržaj razmenljivo - adsorbovanog Ca2+, Mg2+, K' i Na'. Rezultali analiza pokazali su da je najveći sadržaj u svim ispitanim uzorcima krečnjačke crnice razmenljivo - adsorbovanih Ca2+ jona, i varira u intervalu od 53.3 (u organogenoj crnici) do 15.3 m.ekv. (u lesiviranoj crnici). Sadržaj razmenljivo - apsorbovanih Mg2+ jona varira od 2.4 (u organo - mineralnoj crnici) do 0.7 m.ekv. (u brauniziranoj crnici). Sadržaj razmenljivo apsorbovanih Na' i K' jona u svim ispitanim podtipovima krečnjačke crnice je manji od l m.ekv.. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se uočavaju promene sadržaja razmenljivo - apsorbovanih katjona (naročito Ca2+ i Mg2+) u različitim evolucionim fazama ispitane krečnjačke crnice.",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac, Sadržaj razmenljivo-adsorbovanih katjona u krečnjačkim crnicama Rajca",
pages = "151-143",
number = "3",
volume = "50",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_301"
}
Djordjević, A.. (2001). Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 50(3), 143-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_301
Djordjević A. Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac. in Zemljište i biljka. 2001;50(3):143-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_301 .
Djordjević, Aleksandar, "Content of exchangeably adsorbed cations in calcareous black soils of Rajac" in Zemljište i biljka, 50, no. 3 (2001):143-151,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_301 .

Selection and preparation of soil for vine growing in highlands

Nakalamić, Aleksandar; Aleksić, Velimir; Petrović, Nevena; Djordjević, Aleksandar

(Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd, 2000)

TY  - JOUR
AU  - Nakalamić, Aleksandar
AU  - Aleksić, Velimir
AU  - Petrović, Nevena
AU  - Djordjević, Aleksandar
PY  - 2000
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/196
AB  - In the present article, selection and preparation of soils for vine growing in highlands of Serbia have been studied, with a special stress on the selection and preparation of sloping grounds. It has been estimated that both in lower (0-200 m) and higher (200-500 m) altitude zones there are very favorable conditions for wine growing. Besides existing vineyards, in the highlands of Serbia, a new 20-30000 ha may be utilized for vineyard establishment and production of good quality table and wine grapes.
AB  - Vinogradarski rejoni Srbije obuhvataju oblasti umereno-kontinentalne klime. Najveće površine vinograda nalaze se na nadmorskim visinama: - u Vojvodini 100-200 m - u centralnom području Srbije 200-400 m - na Kosovu i Metohiji 300-600 m Srednje godišnje temperature vazduha u vinogorjima Srbije variraju u intervalu 10.8-11.6°C, a srednja vegetaciona 16.7-17.2°C. Sume aktivnih temperatura su u intervalu 3.430-3.580°C i omogućavaju normalno sazrevanje grožđa ranih, srednjih, srednje poznih i poznih stonih i vinskih sorti. Donju granicu nadmorskih visina područja gajenja loze određuju minimalne temperature vazduha. Gornja granica je određena potrebnom sumom aktivnih i efektivnih temperatura za sazrevanje grožđa. Najpovoljnije su lokacije sa S, SW i SE ekspozicijom. Srbija se karakteriše veoma različitim tipovima zemljišta. Najviše vinograda je podignuto na zemljištima tipa: gajnjača, černozem u ogajnjačavanju, smonica u ogajnjačavanju, rudo zemljište na krečnjaku i smonica. Iz klase nerazvijenih zemljišta za vinograde se koriste: crni peskovi, sirozemi (laporni i lesni), kao i erodirana i deluvijalna zemljišta. Priprema zemljišta pre podizanja vinograda zavisi od osobina zemljišta i nagiba terena. Na nagnutim strmim zemljištima izrađuju se terase, čija širina zavisi od stepena nagiba i dubine zemljišta (soluma).
PB  - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
T2  - Zemljište i biljka
T1  - Selection and preparation of soil for vine growing in highlands
T1  - Izbor i priprema zemljišta u brdskom području za gajenje vinove loze
EP  - 18
IS  - 1
SP  - 9
VL  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_196
ER  - 
@article{
author = "Nakalamić, Aleksandar and Aleksić, Velimir and Petrović, Nevena and Djordjević, Aleksandar",
year = "2000",
abstract = "In the present article, selection and preparation of soils for vine growing in highlands of Serbia have been studied, with a special stress on the selection and preparation of sloping grounds. It has been estimated that both in lower (0-200 m) and higher (200-500 m) altitude zones there are very favorable conditions for wine growing. Besides existing vineyards, in the highlands of Serbia, a new 20-30000 ha may be utilized for vineyard establishment and production of good quality table and wine grapes., Vinogradarski rejoni Srbije obuhvataju oblasti umereno-kontinentalne klime. Najveće površine vinograda nalaze se na nadmorskim visinama: - u Vojvodini 100-200 m - u centralnom području Srbije 200-400 m - na Kosovu i Metohiji 300-600 m Srednje godišnje temperature vazduha u vinogorjima Srbije variraju u intervalu 10.8-11.6°C, a srednja vegetaciona 16.7-17.2°C. Sume aktivnih temperatura su u intervalu 3.430-3.580°C i omogućavaju normalno sazrevanje grožđa ranih, srednjih, srednje poznih i poznih stonih i vinskih sorti. Donju granicu nadmorskih visina područja gajenja loze određuju minimalne temperature vazduha. Gornja granica je određena potrebnom sumom aktivnih i efektivnih temperatura za sazrevanje grožđa. Najpovoljnije su lokacije sa S, SW i SE ekspozicijom. Srbija se karakteriše veoma različitim tipovima zemljišta. Najviše vinograda je podignuto na zemljištima tipa: gajnjača, černozem u ogajnjačavanju, smonica u ogajnjačavanju, rudo zemljište na krečnjaku i smonica. Iz klase nerazvijenih zemljišta za vinograde se koriste: crni peskovi, sirozemi (laporni i lesni), kao i erodirana i deluvijalna zemljišta. Priprema zemljišta pre podizanja vinograda zavisi od osobina zemljišta i nagiba terena. Na nagnutim strmim zemljištima izrađuju se terase, čija širina zavisi od stepena nagiba i dubine zemljišta (soluma).",
publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd",
journal = "Zemljište i biljka",
title = "Selection and preparation of soil for vine growing in highlands, Izbor i priprema zemljišta u brdskom području za gajenje vinove loze",
pages = "18-9",
number = "1",
volume = "49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_196"
}
Nakalamić, A., Aleksić, V., Petrović, N.,& Djordjević, A.. (2000). Selection and preparation of soil for vine growing in highlands. in Zemljište i biljka
Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 49(1), 9-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_196
Nakalamić A, Aleksić V, Petrović N, Djordjević A. Selection and preparation of soil for vine growing in highlands. in Zemljište i biljka. 2000;49(1):9-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_196 .
Nakalamić, Aleksandar, Aleksić, Velimir, Petrović, Nevena, Djordjević, Aleksandar, "Selection and preparation of soil for vine growing in highlands" in Zemljište i biljka, 49, no. 1 (2000):9-18,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_196 .