Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View
Stanje specijalnog rezervata prirode “Ludaško jezero” sa bakteriološkog aspekta
Апстракт
U ovom radu su prikazani rezultati bakteriološkog ispitivanja vode i sedimenta severnog i južnog dela jezera Ludaš. Jezero Ludaš je deo parka prirode Palić-Ludaš, a zbog velikog značaja u očuvanju ornitološkog diverziteta ovog područja od 1977. godine je zaštićeno i Ramsarskom konvencijom. Uzorci su sakupljani od novembra 2013. do marta 2015. godine i ukupno je analizirano 10 uzoraka vode i sedimenta. Kvalitet vode je ocenjen na osnovu ukupnog broja heterotrofnih bakterija (mezofila i psihrofila), fakultativnih oligotrofa, ukupnog broja koliformnih i fekalnih koliformnih bakterija, broja E.coli i fekalnih enterokoka. Ocenjivanje je izvršeno prema ekološkom i sanitarnom kriterijumu koristeći kriterijume Uredbe o kvalitetu površinskih voda i sedimenta Republike Srbije. Rezultati ukazuju na veliko variranje mikrobnog diverziteta tokom ispitivanog perioda. Na osnovu ukupnog broja bakterija, voda se može svrstati u II - IV klasu voda na severnoj strani, dok je na južnom delu voda u kategori...ji III - V klase kvaliteta. Međutim, na osnovu indikatora fekalnog zagađenja, voda jezera na južnoj strani je značajno boljeg kvaliteta i u većini merenja odgovara kvalitetu I i II klase vodotoka. Razlike u sastavu saprofitne i potencijalno patogene grupe mikroorganizama zastupljene u različitim delovima jezera se mogu objasniti geografskim karakteristikama i vodi koja se kanalom Palić-Ludaš uliva u severni deo jezera, što utiče na broj bakterija indikatora fekalnog zagađenja. Veliko organsko opterećenje u južnom delu jezera se ogleda u značajno većem broju saprofitnih heterotrofa, a manjem autohtonih oligotrofa čime se smanjuje sposobnost autopurifikacije vode i ukazuje na ekološku ugroženost i ubrzan process eutrofikacije jezera Ludaš.
Кључне речи:
bacterial density / indicator bacteria / Lake Ludas / autopurification / jezero Ludaš / heterotrofne bakterije / indikatori fekalnog zagađenja / autopurifikacija vodeИзвор:
7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10, 2015Финансирање / пројекти:
- Advancing research in agricultural and food sciences at Faculty of Agriculture, University of Belgrade (EU-FP7-316004)
- Биодиверзитет као потенцијал у екоремедијационим технологијама оштећених екосистема (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-31080)
Институција/група
Poljoprivredni fakultetTY - CONF AU - Rudić, Zeljka AU - Vujović, Bojana AU - Bozić, Mile AU - Raičević, Vera PY - 2015 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5605 AB - U ovom radu su prikazani rezultati bakteriološkog ispitivanja vode i sedimenta severnog i južnog dela jezera Ludaš. Jezero Ludaš je deo parka prirode Palić-Ludaš, a zbog velikog značaja u očuvanju ornitološkog diverziteta ovog područja od 1977. godine je zaštićeno i Ramsarskom konvencijom. Uzorci su sakupljani od novembra 2013. do marta 2015. godine i ukupno je analizirano 10 uzoraka vode i sedimenta. Kvalitet vode je ocenjen na osnovu ukupnog broja heterotrofnih bakterija (mezofila i psihrofila), fakultativnih oligotrofa, ukupnog broja koliformnih i fekalnih koliformnih bakterija, broja E.coli i fekalnih enterokoka. Ocenjivanje je izvršeno prema ekološkom i sanitarnom kriterijumu koristeći kriterijume Uredbe o kvalitetu površinskih voda i sedimenta Republike Srbije. Rezultati ukazuju na veliko variranje mikrobnog diverziteta tokom ispitivanog perioda. Na osnovu ukupnog broja bakterija, voda se može svrstati u II - IV klasu voda na severnoj strani, dok je na južnom delu voda u kategoriji III - V klase kvaliteta. Međutim, na osnovu indikatora fekalnog zagađenja, voda jezera na južnoj strani je značajno boljeg kvaliteta i u većini merenja odgovara kvalitetu I i II klase vodotoka. Razlike u sastavu saprofitne i potencijalno patogene grupe mikroorganizama zastupljene u različitim delovima jezera se mogu objasniti geografskim karakteristikama i vodi koja se kanalom Palić-Ludaš uliva u severni deo jezera, što utiče na broj bakterija indikatora fekalnog zagađenja. Veliko organsko opterećenje u južnom delu jezera se ogleda u značajno većem broju saprofitnih heterotrofa, a manjem autohtonih oligotrofa čime se smanjuje sposobnost autopurifikacije vode i ukazuje na ekološku ugroženost i ubrzan process eutrofikacije jezera Ludaš. C3 - 7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10 T1 - Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View T1 - Stanje specijalnog rezervata prirode “Ludaško jezero” sa bakteriološkog aspekta UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5605 ER -
@conference{ author = "Rudić, Zeljka and Vujović, Bojana and Bozić, Mile and Raičević, Vera", year = "2015", abstract = "U ovom radu su prikazani rezultati bakteriološkog ispitivanja vode i sedimenta severnog i južnog dela jezera Ludaš. Jezero Ludaš je deo parka prirode Palić-Ludaš, a zbog velikog značaja u očuvanju ornitološkog diverziteta ovog područja od 1977. godine je zaštićeno i Ramsarskom konvencijom. Uzorci su sakupljani od novembra 2013. do marta 2015. godine i ukupno je analizirano 10 uzoraka vode i sedimenta. Kvalitet vode je ocenjen na osnovu ukupnog broja heterotrofnih bakterija (mezofila i psihrofila), fakultativnih oligotrofa, ukupnog broja koliformnih i fekalnih koliformnih bakterija, broja E.coli i fekalnih enterokoka. Ocenjivanje je izvršeno prema ekološkom i sanitarnom kriterijumu koristeći kriterijume Uredbe o kvalitetu površinskih voda i sedimenta Republike Srbije. Rezultati ukazuju na veliko variranje mikrobnog diverziteta tokom ispitivanog perioda. Na osnovu ukupnog broja bakterija, voda se može svrstati u II - IV klasu voda na severnoj strani, dok je na južnom delu voda u kategoriji III - V klase kvaliteta. Međutim, na osnovu indikatora fekalnog zagađenja, voda jezera na južnoj strani je značajno boljeg kvaliteta i u većini merenja odgovara kvalitetu I i II klase vodotoka. Razlike u sastavu saprofitne i potencijalno patogene grupe mikroorganizama zastupljene u različitim delovima jezera se mogu objasniti geografskim karakteristikama i vodi koja se kanalom Palić-Ludaš uliva u severni deo jezera, što utiče na broj bakterija indikatora fekalnog zagađenja. Veliko organsko opterećenje u južnom delu jezera se ogleda u značajno većem broju saprofitnih heterotrofa, a manjem autohtonih oligotrofa čime se smanjuje sposobnost autopurifikacije vode i ukazuje na ekološku ugroženost i ubrzan process eutrofikacije jezera Ludaš.", journal = "7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10", title = "Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View, Stanje specijalnog rezervata prirode “Ludaško jezero” sa bakteriološkog aspekta", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5605" }
Rudić, Z., Vujović, B., Bozić, M.,& Raičević, V.. (2015). Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View. in 7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5605
Rudić Z, Vujović B, Bozić M, Raičević V. Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View. in 7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10. 2015;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5605 .
Rudić, Zeljka, Vujović, Bojana, Bozić, Mile, Raičević, Vera, "Lake Ludas Special Nature Reserve – Bacteriological Point Of View" in 7. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 10 (2015), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5605 .