Field dodder: How to control it?
Vilina kosica i mogućnosti njenog suzbijanja
Апстракт
Broad geographic distribution and spectrum of hosts make field dodder, Cuscuta campestris, one of the most widespread and most harmful pests among flowering parasitic plants. Field dodder may become a problem in vegetable nurseries (e.g. tomato, sweet pepper and cabbage) or in potato or some other crop grown in plastic greenhouses. However, the most devastating damage comes from field dodder outbreaks in newly-established perennial legume crops (alfalfa, clover, etc.), which are generally the preferred hosts of this parasitic flowering species. Apart from alfalfa and clover, an expansion of field dodder has been observed in recent years in sugar beet, too. Different measures are available for controlling field dodder, from preventive (pure seeding material, tolerant cultivars, etc.), to mechanical removal (mowing and hand weeding) to herbicide treatments. The most successful control of field dodder requires a systematic approach ensured through integrated protection, which contributes ...to a more effective control of parasitic flowering plants.
Široka geografska rasprostranjenost, kao i širok krug domaćina vilinu kosicu čini jednom od najrasprostranjenijih i najvećih štetočina među parazitskim cvetnicama. Problemi sa vilinom kosicom se javljaju pri proizvodnji rasada povrtarskih biljaka (npr. paradajz, paprika, kupus), kao i u plasteničkoj proizvodnji, usevu krompira, itd. Najveće štete vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitske cvetnice. Poslednjih godina primećena je ekspanzija viline kosice, pored lucerke i deteline i u usevu šećerne repe. Postoje različite mere koje se mogu preduzeti za suzbijanje viline kosice, počev od preventivnih (čist semenski materijal, otporne sorte), preko mehaničkog uklanjanja (košenje, ručno uklanjanje) do korišćenja herbicida. Nijedna od ovih metoda pojedinačno nije stopostotno efikasna, ali se njihovim integrisnjem mogu postići dobr...i rezultati.
Кључне речи:
Field dodder / Herbicides / Control / Vilina kosica / Herbicidi / SuzbijanjeИзвор:
Pesticidi i fitomedicina, 2015, 30, 3, 137-145Издавач:
- Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd
Финансирање / пројекти:
- Развој интегрисаних система управљања штетним организмима у биљној производњи са циљем превазилажења резистентности и унапређења квалитета и безбедности хране (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-46008)
Институција/група
Poljoprivredni fakultetTY - JOUR AU - Sarić-Krsmanović, Marija AU - Vrbničanin, Sava PY - 2015 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3903 AB - Broad geographic distribution and spectrum of hosts make field dodder, Cuscuta campestris, one of the most widespread and most harmful pests among flowering parasitic plants. Field dodder may become a problem in vegetable nurseries (e.g. tomato, sweet pepper and cabbage) or in potato or some other crop grown in plastic greenhouses. However, the most devastating damage comes from field dodder outbreaks in newly-established perennial legume crops (alfalfa, clover, etc.), which are generally the preferred hosts of this parasitic flowering species. Apart from alfalfa and clover, an expansion of field dodder has been observed in recent years in sugar beet, too. Different measures are available for controlling field dodder, from preventive (pure seeding material, tolerant cultivars, etc.), to mechanical removal (mowing and hand weeding) to herbicide treatments. The most successful control of field dodder requires a systematic approach ensured through integrated protection, which contributes to a more effective control of parasitic flowering plants. AB - Široka geografska rasprostranjenost, kao i širok krug domaćina vilinu kosicu čini jednom od najrasprostranjenijih i najvećih štetočina među parazitskim cvetnicama. Problemi sa vilinom kosicom se javljaju pri proizvodnji rasada povrtarskih biljaka (npr. paradajz, paprika, kupus), kao i u plasteničkoj proizvodnji, usevu krompira, itd. Najveće štete vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitske cvetnice. Poslednjih godina primećena je ekspanzija viline kosice, pored lucerke i deteline i u usevu šećerne repe. Postoje različite mere koje se mogu preduzeti za suzbijanje viline kosice, počev od preventivnih (čist semenski materijal, otporne sorte), preko mehaničkog uklanjanja (košenje, ručno uklanjanje) do korišćenja herbicida. Nijedna od ovih metoda pojedinačno nije stopostotno efikasna, ali se njihovim integrisnjem mogu postići dobri rezultati. PB - Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd T2 - Pesticidi i fitomedicina T1 - Field dodder: How to control it? T1 - Vilina kosica i mogućnosti njenog suzbijanja EP - 145 IS - 3 SP - 137 VL - 30 DO - 10.2298/pif1503137s ER -
@article{ author = "Sarić-Krsmanović, Marija and Vrbničanin, Sava", year = "2015", abstract = "Broad geographic distribution and spectrum of hosts make field dodder, Cuscuta campestris, one of the most widespread and most harmful pests among flowering parasitic plants. Field dodder may become a problem in vegetable nurseries (e.g. tomato, sweet pepper and cabbage) or in potato or some other crop grown in plastic greenhouses. However, the most devastating damage comes from field dodder outbreaks in newly-established perennial legume crops (alfalfa, clover, etc.), which are generally the preferred hosts of this parasitic flowering species. Apart from alfalfa and clover, an expansion of field dodder has been observed in recent years in sugar beet, too. Different measures are available for controlling field dodder, from preventive (pure seeding material, tolerant cultivars, etc.), to mechanical removal (mowing and hand weeding) to herbicide treatments. The most successful control of field dodder requires a systematic approach ensured through integrated protection, which contributes to a more effective control of parasitic flowering plants., Široka geografska rasprostranjenost, kao i širok krug domaćina vilinu kosicu čini jednom od najrasprostranjenijih i najvećih štetočina među parazitskim cvetnicama. Problemi sa vilinom kosicom se javljaju pri proizvodnji rasada povrtarskih biljaka (npr. paradajz, paprika, kupus), kao i u plasteničkoj proizvodnji, usevu krompira, itd. Najveće štete vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitske cvetnice. Poslednjih godina primećena je ekspanzija viline kosice, pored lucerke i deteline i u usevu šećerne repe. Postoje različite mere koje se mogu preduzeti za suzbijanje viline kosice, počev od preventivnih (čist semenski materijal, otporne sorte), preko mehaničkog uklanjanja (košenje, ručno uklanjanje) do korišćenja herbicida. Nijedna od ovih metoda pojedinačno nije stopostotno efikasna, ali se njihovim integrisnjem mogu postići dobri rezultati.", publisher = "Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd", journal = "Pesticidi i fitomedicina", title = "Field dodder: How to control it?, Vilina kosica i mogućnosti njenog suzbijanja", pages = "145-137", number = "3", volume = "30", doi = "10.2298/pif1503137s" }
Sarić-Krsmanović, M.,& Vrbničanin, S.. (2015). Field dodder: How to control it?. in Pesticidi i fitomedicina Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd i Društvo za zaštitu bilja Srbije, Beograd., 30(3), 137-145. https://doi.org/10.2298/pif1503137s
Sarić-Krsmanović M, Vrbničanin S. Field dodder: How to control it?. in Pesticidi i fitomedicina. 2015;30(3):137-145. doi:10.2298/pif1503137s .
Sarić-Krsmanović, Marija, Vrbničanin, Sava, "Field dodder: How to control it?" in Pesticidi i fitomedicina, 30, no. 3 (2015):137-145, https://doi.org/10.2298/pif1503137s . .