Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia
Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji
2014
Аутори
Stanković, IvanaMilojević, Katarina
Vučurović, Ana
Nikolić, Dušan
Krstić, Branka
Bulajić, Aleksandra
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but different species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 ...and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates.
U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segme...nata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini.
Кључне речи:
Alternaria petroselini / morphological identification / sequencing / ITS rDNA / Alt a1 / EF1a / Alternaria petroselini / morfološka identifikacija / sekvenciranje / ITS rDNK / Alt a1 / EF1aИзвор:
Zaštita bilja, 2014, 65, 4, 146-154Издавач:
- Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
Финансирање / пројекти:
- Агробиодиверзитет и коришћење земљишта у Србији: интегрисана процена биодиверзитета кључних група артропода и биљних патогена (RS-43001)
- Advancing research in agricultural and food sciences at Faculty of Agriculture, University of Belgrade (EU-316004)
Институција/група
Poljoprivredni fakultetTY - JOUR AU - Stanković, Ivana AU - Milojević, Katarina AU - Vučurović, Ana AU - Nikolić, Dušan AU - Krstić, Branka AU - Bulajić, Aleksandra PY - 2014 UR - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/3615 AB - In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but different species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates. AB - U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segmenata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini. PB - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd T2 - Zaštita bilja T1 - Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia T1 - Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji EP - 154 IS - 4 SP - 146 VL - 65 DO - 10.5937/zasbilj1404146S ER -
@article{ author = "Stanković, Ivana and Milojević, Katarina and Vučurović, Ana and Nikolić, Dušan and Krstić, Branka and Bulajić, Aleksandra", year = "2014", abstract = "In the period 2005-2014, total of 19 isolates of Alternaria petroselini originating from parsley leaves, taproot and seed, as well as infested soil were collected and analyzed on the bases of morphological, pathogenic and molecular features. All isolates formed dark gray colonies on PDA and subsurfacely produced microsclerotia, as well as pigmented, broadly ellipsoidal, singly feodyctiosporic conidia. Pathogenicity and host range studies using spore suspension spray inoculation, revealed that isolates were pathogenic for parsley, parsnip, celery and coriander, weakly pathogenic for carrot, fennel and anise, and not pathogenic for onion, cabbage, pepper, tomato, and cucumber. Molecular detection utilizing A. radicina specific primers failed to demonstrate difference between two closely related but different species, A. radicina and A. petroselini. For further confirmation of idendty of Serbian A. petroselini isolates, sequencing of selected genomic fragments including ITS rDNA, Alt a1 and EF1a protein coding genes was performed. BLAST search revealed that the most reliable molecular delineation between A. petroselini and closely related species could be achieved on the bases of sequence analysis of Alt a1 and EF1a genes (25-27, and 10-12 nucleotide differences from A. radicina isolates, respectively), while sequence of ITS rDNA were helpful, but not completely informative for identification of A. petroselini isolates., U periodu od 2005. do 2014. godine, sakupljeno je 19 izolata Alternaria petroselini poreklom iz lista, korena i semena peršuna, kao i infestiranog zemljišta i analizirano na osnovu morfoloških, patogenih i molekularnih osobina. Svi izolati formirali su tamnosive kolonije na PDA i supstratno obrazovali mikrosklerocije, kao i obojene, elipsoidno okruglaste, feodiktiosporne konidije pojedinačno na kratkim konidioforama. Ispitujući patogenost i krug domaćina inokulacijom suspenzijom spora, svi ispitivani izolati ispoljili su patogenost za peršun, paštrnak, celer i korijander, slabu patogenost za mrkvu, morač i anis, a nisu bili infektivni za crni luk, kupus, papriku, paradajz i krastavac. Molekularna detekcija korišćenjem prajmera specifičnih za detekciju A. radicina nije uspela da napravi razliku između izolata dve srodne, ali različite vrste, A. radicina i A. petroselini. Dalja karakterizacija izolata A. petroselini poreklom iz Srbije, obavljena je sekvenciranjem različitih genskih segmenata uključujući ITS rDNK, kao i Alt a1 i EF1a gene. BLAST analiza pokazala je da su sekvence Alt a1 i EF1a gena najpouzdanije za razlikovanje A. petroselini od drugih blisko srodnih vrsta (25-27 odnosno 10-12 nukleotida razlike od izolata A. radicina). Sekvence ITS rDNK regiona bile su korisne, ali ne i potpuno informativne za identifikaciju izolata A. petroselini.", publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd", journal = "Zaštita bilja", title = "Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia, Pegavost i sušenje lista - značajna bolest peršuna u Srbiji", pages = "154-146", number = "4", volume = "65", doi = "10.5937/zasbilj1404146S" }
Stanković, I., Milojević, K., Vučurović, A., Nikolić, D., Krstić, B.,& Bulajić, A.. (2014). Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia. in Zaštita bilja Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 65(4), 146-154. https://doi.org/10.5937/zasbilj1404146S
Stanković I, Milojević K, Vučurović A, Nikolić D, Krstić B, Bulajić A. Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia. in Zaštita bilja. 2014;65(4):146-154. doi:10.5937/zasbilj1404146S .
Stanković, Ivana, Milojević, Katarina, Vučurović, Ana, Nikolić, Dušan, Krstić, Branka, Bulajić, Aleksandra, "Black leaf spot: Important disease of parsley in Serbia" in Zaštita bilja, 65, no. 4 (2014):146-154, https://doi.org/10.5937/zasbilj1404146S . .