Prikaz osnovnih podataka o dokumentu
Carp Production in Service of Reinforcement of Serbian Agriculture
Šaranska proizvodnja – u funkciji razvoja (poljo)privrede u Srbiji
dc.creator | Marković, Zoran | |
dc.creator | Stanković, Marko | |
dc.creator | Dulić, Zorka | |
dc.creator | Rašković, Božidar | |
dc.creator | Živić, Ivana | |
dc.creator | Spasić, Milan | |
dc.creator | Vukojević, Dalibor | |
dc.creator | Relić, Renata | |
dc.creator | Poleksić, Vesna | |
dc.date.accessioned | 2020-12-17T23:09:41Z | |
dc.date.available | 2020-12-17T23:09:41Z | |
dc.date.issued | 2013 | |
dc.identifier.uri | http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5528 | |
dc.description.abstract | Šaranska proizvodnja u svetu poslednjih 60 godina ima trend rasta. U prvoj deceniji 21. veka kreće se između 2,8 i 3,4 miliona tona. Proizvodnja u Srbiji se u poslednjoj decenije kretala od 5 500 tona do preko 12 000 tona (mađi i konzuma). Sa proizvodnjom konzumnog šarana od blizu 1,3 kg (Marković et al. 2012) Srbija zauzima treću poziciju u proizvodnji šarana po glavi stanovnika u svetu, iza Češke Republike i Kine, odnosno na nivou Myanmara (Varadi 2010). Proizvodnja šarana sa pratećim vrstama (belim i sivim tolstolobikom, belim amurom i grabljivicama: somom, smuđom i štukom) se obavlja na oko 11 000 hektara, od ukupne površine od 14 000 hektara. Broj šaranskih ribnjaka je oko 85, od kojih 25 ribnjaka čine 85% ukupnih površina koje su u eksploataciji. Proizvodnja se obavlja u poluintenzivnom sistemu (preko 95% ukupno porizvedenog šarana), zasnovanom na kombinaciji prirodne i dodatne hrane: žitarica i koncentovane hrane (ekstrudirane i peletirane). Nivo proizvodnje poslednjih 3 godine je dvostruko veći od proizvodnje od pre deset godina. Povećanje proizvodnje je najpre usledilo sa privatizacijom ribnjaka (2003. godine) i unapređenjem upravljanja ribnjacima, a potom, od 2005. godine sve češćom zamenom žitarica sa kompletnom – pre svega ekstrudiranom hranom. Iako akvakultura u Srbiji, sa apsolutnom dominacijom proizvodnje šarana u njoj, danas predstavlja mali segment srpske (poljo)privrede, gde u prodaji i otkupu proizvoda poljoprivrede, šumarstva i akvakulture promet ribom u poslednjoj deceniji čini svega 1 – 1,5% (podaci RZS) potencijal za znatno veći doprinos šaranske proizvodnje u razvoju srpske (poljo)privrede je jako veliki. Resursi kojima Srbija raspolaže u šaranskoj proizvodnji su: -Tradicija duža od 100 godina u proizvodnji, a a što podrazumeva nasleđivanje ribarskog zanata radnika kroz generacije zaposlenih na ribnjacima. -Proizvodne površine (oko 3 000 ha) koji su van funkcije, a čijom rekonstrukcijom bi se proizovodnja šarana mogla povećati za preko 25% (3 000 tona). -Više desetina hiljada hektara (po nekim procenama i preko 100 000 ha) zaslanjenih, zamočvarenih, pašnjačkih i drugih površina slabe plodnosti koje se ne koriste za druge namene, na kojima bi se mogle izgraditi nove površine pod šaranskim ribnjacima, a čija bi se plodnost značajno unapredila nakon 2 do 3 decenija ribnjačkog korišćanja. - Raspoloživa građevinska operativa i ljudska radna snaga za izgradnju, a potom za rad na ribnjaku i njegovo održavanje. - Postojanje domaćih sirovina, prerađivačkih kapaciteta (nekoliko puta većih od trenutno korišćenih) za proizvodnju ekstrudirane hrane za šarana, kao i resursa za unapređivanje kvaliteta hrane za ribe, čime bi sadašnji izvoz žitarica mogao biti delom zamenjen hranom za ribe ili samom ribom. - Mogućnost proizvodnje daleko veće količine kvalitetne mlađi (larvi) šarana od sadašnje. - Šaranski ribnjak predstavlja stanište ugroženih i retkih vrsta ptica i sisara, kao i resurs za: proizvodnju zooplanktona, gajenje ukrasnih i korisnih vodenih biljaka, lov, ribolov, ispašu ovaca i goveda, ugostiteljstvo i turizam... - Ribnjak baziran na iskorišćavanju prirodne produkcije (zooplanktona i faune dna), predstavlja racionalni oblik korišćenja obnovljivih prirodnih resursa u procesu proizvodnje usklađene sa dobrobiti životinja, a čime se stvara ekološki „bio”ili „eko”proizvod - šaran, visoke hranljive vrednosti. - Šaran je pogodan za unapređenje kvaliteta mesa, sa mogućnošću povećanja nivoa proteina, smanjenja nivoa masti, unapređenja kvaliteta masti u smislu povećanja sadržaja omega 3 masnih kiselina i poboljšavanja odnosa omega 3 i omega 6 masnih kiselina. - Šaran se tradicionalno koristi u ishrani stanovništva u Srbiji, ali i više evorpskih zemalja. Da bi se navedeni resursi aktivirali neophodno je: - Informisanje političara i ekonomista o značaju šaranskih ribnjaka za poboljšanje kvaliteta zemljišta slabe plodnosti i njihovog korišćenja za unapređenje kvaliteta zahvaćenih voda. - Podsticanje relevantnih institucija za uvođenje stimulativnih i podsticajnih mera za izgradnju ribnjaka, gajenje šarana, njegovu preradu i konzumiranje. - Izrada strategije razvoja ribarstva (akvakulture) za duži vremenski period. -Stalno jačanje istraživačkih resursa (materijalnih i ljudskih) i podsticanje istraživačkih programa sa ciljem unapređivanja proizvodnje i kvaliteta ribljeg mesa. - Podsticanje proizvodnje i izvoza ekstrudirane hrane za ribe, ribe i proizvoda od ribe (šarana) umesto sadašnjeg izvoza žitarica. - Promovisanje značaja šaranskih ribnjaka kao staništa brojnih zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. - Stalno unapređenje saradnje i stvaranje mreža između naučnih institucija i proizvođača šarana u zemlji i sa drugim institucijama u Evropi i svetu. -Promocija šaranskih ribnjaka kao zanimljivih destinacija za odmor od svakodnevnog stresnog života savremenog čoveka nastanjenog u gradovima i rekreaciju (veslanje, ribolov, lov, šetnju, posmatranje ptica...) usklađenu sa prirodnim okruženjem. - Stvaranje atraktivnih prehrambenih artikala, što bližih tanjiru (kroz jačanje preradjivačke industrije), uz isticanje nutritivnih vrednosti šarana. - Unapređenje načina plasmana riba, umesto živog šarana ponuda čitavog spektra primamljivih polupreradjevina i preradjevina od šarana. - Kontinuirana promocija i reklamiranje kvaliteta ribljeg mesa (sa težištem na domaći proizvod – šarana) i njegovog korišćenja u preventivnoj svrsi od niza bolesti (kardiovaskularnih, kancerogenih, dijabetisa) kao i u pravilnom razvoju dece i omladine. - Organizovan nastup srpskih proizvodjača šarana na sajmovima i u pregovorima sa potencijalnim kupcima (velikim trgovačkim lancima prodajnih objekata) - Isticanje „bio” i „eko” prednosti mesa šarana u odnosu na brojne konkurentske proizvode | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31075/RS// | |
dc.rights | openAccess | |
dc.source | 6. International Conference “Water & Fish” Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 12 | |
dc.subject | carp production | en |
dc.subject | aquaculture | en |
dc.subject | Serbia | sr |
dc.subject | proizvodnja šarana | sr |
dc.subject | akvakultura Srbija | sr |
dc.title | Carp Production in Service of Reinforcement of Serbian Agriculture | en |
dc.title | Šaranska proizvodnja – u funkciji razvoja (poljo)privrede u Srbiji | sr |
dc.type | conferenceObject | |
dc.rights.license | ARR | |
dc.identifier.fulltext | http://aspace.agrif.bg.ac.rs/bitstream/id/4025/5525.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_5528 | |
dc.type.version | publishedVersion |