TY  - JOUR
AU  - Lučić, Milica
AU  - Miletić, Andrijana
AU  - Savić, Aleksandra
AU  - Lević, Steva
AU  - Ignjatović Sredović, Ivana
AU  - Onjia, Antonije
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6085
AB  - The content of twenty-one essential and toxic elements in fresh, dried, and processed peppers (Capsicum annuum) obtained from the Serbian market was analyzed. The concentration of the elements varied significantly between the analyzed samples. The most abundant essential element was K with an average concentration of 8.4 g/kg fresh weight. All processed products also had increased Na content, reaching a maximum value of 15.8 g/kg fresh weight in peppers from the pepper-meat products. Toxic elements Pb, Cd, and As were found in all analyzed samples, while Hg was detected in a few samples. Based on guideline values or recommended dietary intake, pepper and pepper products are not a significant source of essential elements. The health risk assessment was conducted by calculating target hazard quotient (THQ) and carcinogenic risk (CR), as well as comparing estimated weekly (Al, Hg, Cd) and daily intake (As, Pb) with appropriate PTWI and BMDL values. The risk assessment results indicate that peppers and pepper products are mostly safe for consumption both for adults and children. However, consumption of some pepper samples may pose a health risk due to an incremental lifetime cancer risk (ILCR) value higher than 10−4
PB  - Academic Press Inc.
T2  - Journal of Food Composition and Analysis
T1  - Dietary intake and health risk assessment of essential and toxic elements in pepper (Capsicum annuum)
SP  - 104598
VL  - 111
DO  - 10.1016/j.jfca.2022.104598
ER  - 

@article{
author = "Lučić, Milica and Miletić, Andrijana and Savić, Aleksandra and Lević, Steva and Ignjatović Sredović, Ivana and Onjia, Antonije",
abstract = "The content of twenty-one essential and toxic elements in fresh, dried, and processed peppers (Capsicum annuum) obtained from the Serbian market was analyzed. The concentration of the elements varied significantly between the analyzed samples. The most abundant essential element was K with an average concentration of 8.4 g/kg fresh weight. All processed products also had increased Na content, reaching a maximum value of 15.8 g/kg fresh weight in peppers from the pepper-meat products. Toxic elements Pb, Cd, and As were found in all analyzed samples, while Hg was detected in a few samples. Based on guideline values or recommended dietary intake, pepper and pepper products are not a significant source of essential elements. The health risk assessment was conducted by calculating target hazard quotient (THQ) and carcinogenic risk (CR), as well as comparing estimated weekly (Al, Hg, Cd) and daily intake (As, Pb) with appropriate PTWI and BMDL values. The risk assessment results indicate that peppers and pepper products are mostly safe for consumption both for adults and children. However, consumption of some pepper samples may pose a health risk due to an incremental lifetime cancer risk (ILCR) value higher than 10−4",
publisher = "Academic Press Inc.",
journal = "Journal of Food Composition and Analysis",
title = "Dietary intake and health risk assessment of essential and toxic elements in pepper (Capsicum annuum)",
pages = "104598",
volume = "111",
doi = "10.1016/j.jfca.2022.104598"
}

Lučić, M., Miletić, A., Savić, A., Lević, S., Ignjatović Sredović, I.,& Onjia, A..Dietary intake and health risk assessment of essential and toxic elements in pepper (Capsicum annuum). in Journal of Food Composition and Analysis
Academic Press Inc.., 111, 104598.
https://doi.org/10.1016/j.jfca.2022.104598

Lučić M, Miletić A, Savić A, Lević S, Ignjatović Sredović I, Onjia A. Dietary intake and health risk assessment of essential and toxic elements in pepper (Capsicum annuum). in Journal of Food Composition and Analysis.111:104598.
doi:10.1016/j.jfca.2022.104598 .

Lučić, Milica, Miletić, Andrijana, Savić, Aleksandra, Lević, Steva, Ignjatović Sredović, Ivana, Onjia, Antonije, "Dietary intake and health risk assessment of essential and toxic elements in pepper (Capsicum annuum)" in Journal of Food Composition and Analysis, 111:104598,
https://doi.org/10.1016/j.jfca.2022.104598 . .

TY  - CONF
AU  - Saulić, M.
AU  - Božić, Dragana
AU  - Đalović, I.
AU  - Savić, A.
AU  - Božić, D.
AU  - Vrbničanin, S.
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6450
AB  - Weed seed banks may reflect the status of weed population in the present and the past, and could be regarded as an indicator of the impact of soil and crop management. Crop rotation and fertlization system are among the many agronomic variables that interact with weed management to affect the size and composition of the weed seedbank. Knowledge of the effects of agricultural practices on weed seedbank dynamics is essential for predicting future problems in weed management. The aim of this study was to determine how the impact of the different growing system: monocultures of maize, 2-year crop rotation (maize, wheat) and 3-year crop rotation (wheat, maize, soyabeans) and the application of different fertilization systems: 2-year crop rotation (unfertilazation and fertilization with NPK) and 3-year crop rotation (unfertilization, fertilization with manure and fertilization with NPK) affects the composition of the weed seed bank. For these surveys the plots of stationary experiment "Plodoredi", Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia (N 45° 19', E 19° 50') were used (plots were established in 1969/70). In each fertlized crop rotation was used 100 kg ha-1 mineral N (50 kg in autumn and 50 kg in spring). In order to determine the weed seed bank, soil samples were taken for three years (2014-2017) in the autumn (after harvest) and spring (before sowing) and from three depths: 0-15 cm, 15-30 cm and 30-40 cm. The seedling emergence method was used to assess the emergence of the 432 soil samples. The method was carried out under controlled conditions of largest number of seedling was observed between 3 and 6 weeks, in samples taken from the ploughlayer (0-15 cm). It was concluded that the smallest number of species present (8) in maize monoculture samples was recorded (at the depth 0-15 cm there were 6 species, at 15-30 cm 5 species and at 30-40 cm 4 species). While the change in maize with wheat increased the number of weed species to 12 (0-15 cm: 11 species; 15-30 cm: 9 species; 30-40 cm: 5 species) and 17 respectively in the rotation of maize, wheat and soyabeans (0-15 cm: 10 species; 15-30 cm: 9 species; 30-40 cm: 7 species). There are 14 weed species (0-15 cm: 9 species; 15- 30 cm: 9 species; 30-40 cm: 8 species) on the plots of the 2-year crop rotation where no fertilizer is applied, and in the fertilizer variant with NPK nutrients 12. In the samples with three plots of the 3-year crop rotation and different varieties of fertilization, a similar number of weed species were observed, but they differ in the floristic manner. Thus, in the non-fertilizer samples (0-15 cm: 12 species; 15-30 cm: 10 species; 30-40 cm: 7 species) the most important species were Ajuga chamaepytus L., Anagalis arvensis L., Sorghum halepense L., Stachys annua L. In the plots where a manure is applied every three years in the amount of 40 t ha-1 Ambrosia artemiisifolia L., Chenopodium hybridum L., Chenopodium album L. Veronica hederifoila L. are dominated. At the depth 0-15 cm there were 8 species, at 15-30 cm 12 species and at 30-40 cm 7 species. Only during the using samples at this locality, a large populations of invasive species Helianthus tuberosus L. is observed. In the area of Serbia in occational years when climatic conditions permit this species is propagated generatively. Normally it is maintained in the form of tubers in the soil weed seedbank. In the samples where only NPK fertilizer was applied, the state of weed species was similar (17 species) but Datura stramonium L., Polygonum aviculare L., Portulaca oleraceae L. occured, too.
PB  - EWRS
C3  - The 5th International Symposium Weeds & Invasive plants Proceedings 2017
T1  - Long-term fertilization and crop rotation effects on weed seedbanks
EP  - 34
SP  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6450
ER  - 

@conference{
author = "Saulić, M. and Božić, Dragana and Đalović, I. and Savić, A. and Božić, D. and Vrbničanin, S.",
year = "2017",
abstract = "Weed seed banks may reflect the status of weed population in the present and the past, and could be regarded as an indicator of the impact of soil and crop management. Crop rotation and fertlization system are among the many agronomic variables that interact with weed management to affect the size and composition of the weed seedbank. Knowledge of the effects of agricultural practices on weed seedbank dynamics is essential for predicting future problems in weed management. The aim of this study was to determine how the impact of the different growing system: monocultures of maize, 2-year crop rotation (maize, wheat) and 3-year crop rotation (wheat, maize, soyabeans) and the application of different fertilization systems: 2-year crop rotation (unfertilazation and fertilization with NPK) and 3-year crop rotation (unfertilization, fertilization with manure and fertilization with NPK) affects the composition of the weed seed bank. For these surveys the plots of stationary experiment "Plodoredi", Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia (N 45° 19', E 19° 50') were used (plots were established in 1969/70). In each fertlized crop rotation was used 100 kg ha-1 mineral N (50 kg in autumn and 50 kg in spring). In order to determine the weed seed bank, soil samples were taken for three years (2014-2017) in the autumn (after harvest) and spring (before sowing) and from three depths: 0-15 cm, 15-30 cm and 30-40 cm. The seedling emergence method was used to assess the emergence of the 432 soil samples. The method was carried out under controlled conditions of largest number of seedling was observed between 3 and 6 weeks, in samples taken from the ploughlayer (0-15 cm). It was concluded that the smallest number of species present (8) in maize monoculture samples was recorded (at the depth 0-15 cm there were 6 species, at 15-30 cm 5 species and at 30-40 cm 4 species). While the change in maize with wheat increased the number of weed species to 12 (0-15 cm: 11 species; 15-30 cm: 9 species; 30-40 cm: 5 species) and 17 respectively in the rotation of maize, wheat and soyabeans (0-15 cm: 10 species; 15-30 cm: 9 species; 30-40 cm: 7 species). There are 14 weed species (0-15 cm: 9 species; 15- 30 cm: 9 species; 30-40 cm: 8 species) on the plots of the 2-year crop rotation where no fertilizer is applied, and in the fertilizer variant with NPK nutrients 12. In the samples with three plots of the 3-year crop rotation and different varieties of fertilization, a similar number of weed species were observed, but they differ in the floristic manner. Thus, in the non-fertilizer samples (0-15 cm: 12 species; 15-30 cm: 10 species; 30-40 cm: 7 species) the most important species were Ajuga chamaepytus L., Anagalis arvensis L., Sorghum halepense L., Stachys annua L. In the plots where a manure is applied every three years in the amount of 40 t ha-1 Ambrosia artemiisifolia L., Chenopodium hybridum L., Chenopodium album L. Veronica hederifoila L. are dominated. At the depth 0-15 cm there were 8 species, at 15-30 cm 12 species and at 30-40 cm 7 species. Only during the using samples at this locality, a large populations of invasive species Helianthus tuberosus L. is observed. In the area of Serbia in occational years when climatic conditions permit this species is propagated generatively. Normally it is maintained in the form of tubers in the soil weed seedbank. In the samples where only NPK fertilizer was applied, the state of weed species was similar (17 species) but Datura stramonium L., Polygonum aviculare L., Portulaca oleraceae L. occured, too.",
publisher = "EWRS",
journal = "The 5th International Symposium Weeds & Invasive plants Proceedings 2017",
title = "Long-term fertilization and crop rotation effects on weed seedbanks",
pages = "34-33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6450"
}

Saulić, M., Božić, D., Đalović, I., Savić, A., Božić, D.,& Vrbničanin, S.. (2017). Long-term fertilization and crop rotation effects on weed seedbanks. in The 5th International Symposium Weeds & Invasive plants Proceedings 2017
EWRS., 33-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6450

Saulić M, Božić D, Đalović I, Savić A, Božić D, Vrbničanin S. Long-term fertilization and crop rotation effects on weed seedbanks. in The 5th International Symposium Weeds & Invasive plants Proceedings 2017. 2017;:33-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6450 .

Saulić, M., Božić, Dragana, Đalović, I., Savić, A., Božić, D., Vrbničanin, S., "Long-term fertilization and crop rotation effects on weed seedbanks" in The 5th International Symposium Weeds & Invasive plants Proceedings 2017 (2017):33-34,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6450 .

TY  - JOUR
AU  - Saulić, M.
AU  - Đalović, I.
AU  - Savić, A.
AU  - Božić, D.
AU  - Vrbničanin, S.
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6454
AB  - Plodored, obrada zemljišta i nega useva koja uključuje i mere suzbijanja korova su u direktnoj korelaciji sa sadržajem rezervi semena korovskih biljaka u zemljištu. Prognoza pojave korova na obradivim površinama zasniva se na poznavanju rezervi semena korovskih biljaka. Ova pojava je posebno izražena kod korovskih vrsta koje imaju veliku produkciju ili izuzetnu dugovečnost semena. Poznavanje rezervi semena i dinamike pojave korova je osnova u planiranju i sprovođenju mera za efikasno suzbijanje korova. Metod naklijavanja semena predstavlja pouzdan način za procenu rezervi semena korovskih biljaka jer omogućava utvrđivanje vrsta čija su semena prošla period mirovanja i time su spremna da daju novu biljku u povoljnim agroekološkim uslovima. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi procena rezervi semena korovskih biljaka u zemljištu u zavisnosti od plodoreda i sistema đubrenja. U cilju dobijanja procene rezervi semena korovskih biljaka uzorkovanje zemljišta obavljeno je na stacioniranom dugogodišnjem ogledu „Plodoredi“, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad u trogodišnjem periodu i to: u proleće (pre setve useva) i u jesen (nakon žetve) sa tri različite dubine: 0–15 cm, 15–30 cm i 30–40 cm. Metod naklijavanja semena obavljen je u kontrolisanim uslovima staklenika u trajanju od 12 nedelja. Tokom naklijavanja semena izvedena je i determinacija ponika. Najveći broj ponika utvrđen je između 3 i 6 nedelje ogleda i to u uzorcima uzetih iz oraničnog sloja. Dobijeni rezultati istraživanja su pokazali da je u uzorcima monokulture kukuruza konstantovan najmanji broj prisutnih vrsta (8), dok se smenom kukuruza sa pšenicom brojnost korovskih vrsta povećava na 12, odnosno 17 korovskih vrsta u rotaciji tri useva (pšenica, kukuruz, soja). Na dvopoljnon plodoredu (kukuruz–pšenica) bez primene mineralnih đubriva determinisano je 14 korovskih vrsta, odnosno plodoredu (kukuruz–pšenica) uz primenu NPK mineralnih đubriva, ukupno 12 vrsta. U okviru tropoljnog plodoreda sa različitim sisitemom đubrenja utvrđen je sličan broj prisutnih korova, ali je konstatovana razlika u florističkom sastavu vrsta. U uzorcima sa varijanti ogleda gde se primenjuje stajnjak svake treće godine u količini od 40 t ha-1 dominiraju vrste: Amaranthus retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L. Chenopodium hybridum L., C. album L. i Veronica hederifoila L. U uzorcima zemljišta sa neđubrenih varijanti najveće učešće imale su vrste Ajuga chamaepytus L., Anagalis arvensis L., Stachys annua L., Sorghum halepense L, dok na varijantama ogleda sa primenom NPK mineralnih đubriva konstantovani su ponici sledećih korova: Datura stramonium L., Polygonum aviculare L. i Portulaca oleraceae L.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
T2  - XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor. Zbornik rezimea radova.
T1  - PROCENA REZERVI SEMENA KOROVSKIH BILJAKA U  ZEMLJIŠTU U ZAVISNOSTI OD PLODOREDA I SISTEMA ĐUBRENJA
SP  - 76
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6454
ER  - 

@article{
author = "Saulić, M. and Đalović, I. and Savić, A. and Božić, D. and Vrbničanin, S.",
year = "2017",
abstract = "Plodored, obrada zemljišta i nega useva koja uključuje i mere suzbijanja korova su u direktnoj korelaciji sa sadržajem rezervi semena korovskih biljaka u zemljištu. Prognoza pojave korova na obradivim površinama zasniva se na poznavanju rezervi semena korovskih biljaka. Ova pojava je posebno izražena kod korovskih vrsta koje imaju veliku produkciju ili izuzetnu dugovečnost semena. Poznavanje rezervi semena i dinamike pojave korova je osnova u planiranju i sprovođenju mera za efikasno suzbijanje korova. Metod naklijavanja semena predstavlja pouzdan način za procenu rezervi semena korovskih biljaka jer omogućava utvrđivanje vrsta čija su semena prošla period mirovanja i time su spremna da daju novu biljku u povoljnim agroekološkim uslovima. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi procena rezervi semena korovskih biljaka u zemljištu u zavisnosti od plodoreda i sistema đubrenja. U cilju dobijanja procene rezervi semena korovskih biljaka uzorkovanje zemljišta obavljeno je na stacioniranom dugogodišnjem ogledu „Plodoredi“, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad u trogodišnjem periodu i to: u proleće (pre setve useva) i u jesen (nakon žetve) sa tri različite dubine: 0–15 cm, 15–30 cm i 30–40 cm. Metod naklijavanja semena obavljen je u kontrolisanim uslovima staklenika u trajanju od 12 nedelja. Tokom naklijavanja semena izvedena je i determinacija ponika. Najveći broj ponika utvrđen je između 3 i 6 nedelje ogleda i to u uzorcima uzetih iz oraničnog sloja. Dobijeni rezultati istraživanja su pokazali da je u uzorcima monokulture kukuruza konstantovan najmanji broj prisutnih vrsta (8), dok se smenom kukuruza sa pšenicom brojnost korovskih vrsta povećava na 12, odnosno 17 korovskih vrsta u rotaciji tri useva (pšenica, kukuruz, soja). Na dvopoljnon plodoredu (kukuruz–pšenica) bez primene mineralnih đubriva determinisano je 14 korovskih vrsta, odnosno plodoredu (kukuruz–pšenica) uz primenu NPK mineralnih đubriva, ukupno 12 vrsta. U okviru tropoljnog plodoreda sa različitim sisitemom đubrenja utvrđen je sličan broj prisutnih korova, ali je konstatovana razlika u florističkom sastavu vrsta. U uzorcima sa varijanti ogleda gde se primenjuje stajnjak svake treće godine u količini od 40 t ha-1 dominiraju vrste: Amaranthus retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L. Chenopodium hybridum L., C. album L. i Veronica hederifoila L. U uzorcima zemljišta sa neđubrenih varijanti najveće učešće imale su vrste Ajuga chamaepytus L., Anagalis arvensis L., Stachys annua L., Sorghum halepense L, dok na varijantama ogleda sa primenom NPK mineralnih đubriva konstantovani su ponici sledećih korova: Datura stramonium L., Polygonum aviculare L. i Portulaca oleraceae L.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor. Zbornik rezimea radova.",
title = "PROCENA REZERVI SEMENA KOROVSKIH BILJAKA U  ZEMLJIŠTU U ZAVISNOSTI OD PLODOREDA I SISTEMA ĐUBRENJA",
pages = "76",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6454"
}

Saulić, M., Đalović, I., Savić, A., Božić, D.,& Vrbničanin, S.. (2017). PROCENA REZERVI SEMENA KOROVSKIH BILJAKA U  ZEMLJIŠTU U ZAVISNOSTI OD PLODOREDA I SISTEMA ĐUBRENJA. in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor. Zbornik rezimea radova.
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6454

Saulić M, Đalović I, Savić A, Božić D, Vrbničanin S. PROCENA REZERVI SEMENA KOROVSKIH BILJAKA U  ZEMLJIŠTU U ZAVISNOSTI OD PLODOREDA I SISTEMA ĐUBRENJA. in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor. Zbornik rezimea radova.. 2017;:76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6454 .

Saulić, M., Đalović, I., Savić, A., Božić, D., Vrbničanin, S., "PROCENA REZERVI SEMENA KOROVSKIH BILJAKA U  ZEMLJIŠTU U ZAVISNOSTI OD PLODOREDA I SISTEMA ĐUBRENJA" in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor. Zbornik rezimea radova. (2017):76,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6454 .

TY  - CONF
AU  - Savić, A.
AU  - Petrović, S.
AU  - Saulić, M.
AU  - Pavlović, D.
AU  - Božić, D.
AU  - Vrbničanin, S.
PY  - 2017
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6455
AB  - Ambrosia artemisiifolia je ekonomski štetna korovska vrsta pri čijoj visokoj brojnosti prinosi useva mogu biti značajno umanjeni ili potpuno uništeni. Pored A. artemisiifolia u Srbiji lokalno je prisutna i Ambrosia trifida. Po habitusu je robusnija od A. artemisiifolia, čiji primerci zabeleženi na području centralne Bačke (Srbija) dostižu visinu i do 4 m. S obzirom da je A. trifida u ekspanziji pretpostavlja se da će pričinjavati mnogo veće štete od A. artemisiifolia (kada se nađu na istom arealu), kako u biljnoj proizvodnji tako i u ekosistemu potiskujući autohtone vrste i izazivajući alergijske smetnje kod ljudi i životinja. Cilj ovih istraživanja je da se odredi koliki ie uticaj A. artemisiifolia na vegetativni prinos A. trifida u uslovima njihove koegzistencije.
Eksperiment ie postavljen po modelu zamenjujućih serija (Replacement Design) gde je praćena  kompetitivna interakcija izmedu A. artemisiifolia (AA) i A. trifida (AT). Ogled je postavljen u šest tretmana (potpuno slučajan blok sistem u četiri ponavljanja) sa različitim proporcijama biljaka AA i AT po m2 (a-10:0; b-8:2; c-4:6; d-6:4, e-2:8 i f-0:10). Tokom sezone (2016) kroz tri ocene mereni su vegetativni parametri AT (visina, širina, broi listova biljaka, suva masa) i upoređene su vrednosti merenih parametra iz svih tretmana sa tretmanom F.
Prosečne visine biljaka u prvoj oceni kretale su se od 37,19 cm do 51,25 cm, u drugoj oceni od 70,87 cm do 99,95 cm i u trećoj oceni od 86,90 cm do 155 cm, pri čemu su statistički značajne razlike (P<0,01) zabeležene izmedu F i E (l ocena), F I E, F i D (Il ocena) i između F i E (Ill ocena). U prvoj i drugoj oceni bilike iz varijante F su dostigle maksimalnu visinu, dok je u trećoj oceni maksimalna visina zabeležena u varijanti B. Prosečna širina biljaka kretala se u rasponu od 18,5 cm do 20,5 cm (I ocena), od 16,094 cm do 20, 15 cm (ll ocena) i od 17,25 do 34 cm (Ill ocena). Kao i u slučaju visine, maksimalne vrednosti u prvoj i drugoj oceni su utvrđene za F varijantu, a u trećoj oceni za B varijantu dok je u trećoj oceni najizraženija iskazana širina biljaka u B tretmanima. Veoma značajne statističke razlike (P<0,01) ispoljile su se kroz sve tri ocene u poređenju tretmana F sa E i D varijantama. Broj listova u prvoj oceni u proseku iznosio je od 8,03 do 9,625, u drugoj od 11,875 do 13,125 gde je AT najviše listova formirala u tretmanu F, pri čemu su statistički značajne razike (P < 0,01) konstatovane samo u prvoj oceni između F i C I između F i E. U trećoj oceni prosečan broj listova bio je najveći u B varijanti. Prosečne vrednosti suve mase u prvoj oceni kretale su se u opsegu od 5.8 g do 11,49 g, u drugoj 7,4 g do 11.63 g a u trećoj 00 8.90 g do 14,15 g.
Odnos između tretmana razlikovao se u poređenju sa drugim parametrima što je verovatno rezultat različitog odosa stabljike i težine listova biljaka u različitim tretmanima. Dobijeni rezultati pokazali su izrazitiju konkurenciju A. trifida kao i njenu invazivnost u koegzistenciji sa A. artemisiifolia.
Zahvaljujemo se Ministarstvu prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja Republike Srbije (projekat
III46008) koje je podrzalo ovo istraživanje.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea radova
T1  - Vegetativna produkcija Ambrosia trifida u uslovima koegzistencije sa Ambrosia artemisiifolia
SP  - 74
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6455
ER  - 

@conference{
author = "Savić, A. and Petrović, S. and Saulić, M. and Pavlović, D. and Božić, D. and Vrbničanin, S.",
year = "2017",
abstract = "Ambrosia artemisiifolia je ekonomski štetna korovska vrsta pri čijoj visokoj brojnosti prinosi useva mogu biti značajno umanjeni ili potpuno uništeni. Pored A. artemisiifolia u Srbiji lokalno je prisutna i Ambrosia trifida. Po habitusu je robusnija od A. artemisiifolia, čiji primerci zabeleženi na području centralne Bačke (Srbija) dostižu visinu i do 4 m. S obzirom da je A. trifida u ekspanziji pretpostavlja se da će pričinjavati mnogo veće štete od A. artemisiifolia (kada se nađu na istom arealu), kako u biljnoj proizvodnji tako i u ekosistemu potiskujući autohtone vrste i izazivajući alergijske smetnje kod ljudi i životinja. Cilj ovih istraživanja je da se odredi koliki ie uticaj A. artemisiifolia na vegetativni prinos A. trifida u uslovima njihove koegzistencije.
Eksperiment ie postavljen po modelu zamenjujućih serija (Replacement Design) gde je praćena  kompetitivna interakcija izmedu A. artemisiifolia (AA) i A. trifida (AT). Ogled je postavljen u šest tretmana (potpuno slučajan blok sistem u četiri ponavljanja) sa različitim proporcijama biljaka AA i AT po m2 (a-10:0; b-8:2; c-4:6; d-6:4, e-2:8 i f-0:10). Tokom sezone (2016) kroz tri ocene mereni su vegetativni parametri AT (visina, širina, broi listova biljaka, suva masa) i upoređene su vrednosti merenih parametra iz svih tretmana sa tretmanom F.
Prosečne visine biljaka u prvoj oceni kretale su se od 37,19 cm do 51,25 cm, u drugoj oceni od 70,87 cm do 99,95 cm i u trećoj oceni od 86,90 cm do 155 cm, pri čemu su statistički značajne razlike (P<0,01) zabeležene izmedu F i E (l ocena), F I E, F i D (Il ocena) i između F i E (Ill ocena). U prvoj i drugoj oceni bilike iz varijante F su dostigle maksimalnu visinu, dok je u trećoj oceni maksimalna visina zabeležena u varijanti B. Prosečna širina biljaka kretala se u rasponu od 18,5 cm do 20,5 cm (I ocena), od 16,094 cm do 20, 15 cm (ll ocena) i od 17,25 do 34 cm (Ill ocena). Kao i u slučaju visine, maksimalne vrednosti u prvoj i drugoj oceni su utvrđene za F varijantu, a u trećoj oceni za B varijantu dok je u trećoj oceni najizraženija iskazana širina biljaka u B tretmanima. Veoma značajne statističke razlike (P<0,01) ispoljile su se kroz sve tri ocene u poređenju tretmana F sa E i D varijantama. Broj listova u prvoj oceni u proseku iznosio je od 8,03 do 9,625, u drugoj od 11,875 do 13,125 gde je AT najviše listova formirala u tretmanu F, pri čemu su statistički značajne razike (P < 0,01) konstatovane samo u prvoj oceni između F i C I između F i E. U trećoj oceni prosečan broj listova bio je najveći u B varijanti. Prosečne vrednosti suve mase u prvoj oceni kretale su se u opsegu od 5.8 g do 11,49 g, u drugoj 7,4 g do 11.63 g a u trećoj 00 8.90 g do 14,15 g.
Odnos između tretmana razlikovao se u poređenju sa drugim parametrima što je verovatno rezultat različitog odosa stabljike i težine listova biljaka u različitim tretmanima. Dobijeni rezultati pokazali su izrazitiju konkurenciju A. trifida kao i njenu invazivnost u koegzistenciji sa A. artemisiifolia.
Zahvaljujemo se Ministarstvu prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja Republike Srbije (projekat
III46008) koje je podrzalo ovo istraživanje.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea radova",
title = "Vegetativna produkcija Ambrosia trifida u uslovima koegzistencije sa Ambrosia artemisiifolia",
pages = "74",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6455"
}

Savić, A., Petrović, S., Saulić, M., Pavlović, D., Božić, D.,& Vrbničanin, S.. (2017). Vegetativna produkcija Ambrosia trifida u uslovima koegzistencije sa Ambrosia artemisiifolia. in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6455

Savić A, Petrović S, Saulić M, Pavlović D, Božić D, Vrbničanin S. Vegetativna produkcija Ambrosia trifida u uslovima koegzistencije sa Ambrosia artemisiifolia. in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea radova. 2017;:74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6455 .

Savić, A., Petrović, S., Saulić, M., Pavlović, D., Božić, D., Vrbničanin, S., "Vegetativna produkcija Ambrosia trifida u uslovima koegzistencije sa Ambrosia artemisiifolia" in XIV savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea radova (2017):74,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6455 .

TY  - CONF
AU  - Božić, D.
AU  - Nikolić, N.
AU  - Obradović, N.
AU  - Loddo, D.
AU  - Stojićević, D.
AU  - Saulić, M.
AU  - Savić, A.
AU  - Vrbničanin, S.
PY  - 2015
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/6456
AB  - Poznavanje popolacionih varijabilnosti korovskih vrsta može da bude veoma korsino za njihovo efikasno suzbijanje, usled toga što morfo-anatomske i genetičke razlike između populacija mogu usloviti i različitu osetljivost na herbicide. Razlike između populacija različitog geografskog porekla ne moraju biti uslovljenje isključivo njihovim genetičkim razlikama, već mogu biti posledica uticaja agroekoloških uslova u kojima su se biljke razvijale. Kako bi se precizno utvrdila populacija različitog geografskog porekla neophodno ih je gajiti u istim uslovima sredine kako bi se eliminisao efekat sredine na njihov rast, razviće i plodonošenje.
Populaciona varijabilnost invazivne korovske vrste Abutilon theophrasti Medic. Je analizirana kod 12 populacija različitog geografskog porekla (Katalonija – Španija, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Ajova-SAD, Legnaro – Italija, Portugal, Slovenija, Srbija). U fazi fizičke zrelosti semena su sakupljena u navedenim područjima I 2014. posejana na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta “Radmilovac” u gustini 1 biljka na 0,25 m2. U fazi plodonešenja A. theophrasti mereni su brojni vegetativni (visina stabla, dužina korena, broj grana, broj listova, površina listova) i generativni (broj čaura, prečnik čaura, broj kućica u čauri, masa semena po biljci) parametri kod ispitivanih populacija.
Generalno, utvrđena je veoma izražajna intrapopulaciona varijabilnost na nivou većine generativnih i vegetativnih parametara. Međutim, kod interpopulacione varijabilnosti značajne razlike u vegetativnim parametrima su zabeležene samo između pojedinih populacija (Arganda: Španija: Grčka, Srbija, Mađarska i Italija (Legnaro), zatim SAD (Ajova) : Srbija i Grčka, pri čemu su najizraženije bile u odnosu na površinu listova. U odnosu na generativne parameter razlike između populacija su bile najizraženije za broj kućica po čauri i prečnik čaura. Radi sveobuhvatne analize varijabilnosti ispitivanih populacija neophodno je proučiti i njihovu anatomsku građu, površinske structure lista (maljavost), fizičke karakteristike semena, kao i genetičku varijabilnost populacija na molekularnom nivou.

Zahvaljujemo s eministrarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja republike srbije (projekat III 46008) i EU FP7-REGPOT AREA projektu koji su podržali ova istraživanja.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XIII Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea
T1  - Populaciona varijabilnost Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla
SP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6456
ER  - 

@conference{
author = "Božić, D. and Nikolić, N. and Obradović, N. and Loddo, D. and Stojićević, D. and Saulić, M. and Savić, A. and Vrbničanin, S.",
year = "2015",
abstract = "Poznavanje popolacionih varijabilnosti korovskih vrsta može da bude veoma korsino za njihovo efikasno suzbijanje, usled toga što morfo-anatomske i genetičke razlike između populacija mogu usloviti i različitu osetljivost na herbicide. Razlike između populacija različitog geografskog porekla ne moraju biti uslovljenje isključivo njihovim genetičkim razlikama, već mogu biti posledica uticaja agroekoloških uslova u kojima su se biljke razvijale. Kako bi se precizno utvrdila populacija različitog geografskog porekla neophodno ih je gajiti u istim uslovima sredine kako bi se eliminisao efekat sredine na njihov rast, razviće i plodonošenje.
Populaciona varijabilnost invazivne korovske vrste Abutilon theophrasti Medic. Je analizirana kod 12 populacija različitog geografskog porekla (Katalonija – Španija, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Ajova-SAD, Legnaro – Italija, Portugal, Slovenija, Srbija). U fazi fizičke zrelosti semena su sakupljena u navedenim područjima I 2014. posejana na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta “Radmilovac” u gustini 1 biljka na 0,25 m2. U fazi plodonešenja A. theophrasti mereni su brojni vegetativni (visina stabla, dužina korena, broj grana, broj listova, površina listova) i generativni (broj čaura, prečnik čaura, broj kućica u čauri, masa semena po biljci) parametri kod ispitivanih populacija.
Generalno, utvrđena je veoma izražajna intrapopulaciona varijabilnost na nivou većine generativnih i vegetativnih parametara. Međutim, kod interpopulacione varijabilnosti značajne razlike u vegetativnim parametrima su zabeležene samo između pojedinih populacija (Arganda: Španija: Grčka, Srbija, Mađarska i Italija (Legnaro), zatim SAD (Ajova) : Srbija i Grčka, pri čemu su najizraženije bile u odnosu na površinu listova. U odnosu na generativne parameter razlike između populacija su bile najizraženije za broj kućica po čauri i prečnik čaura. Radi sveobuhvatne analize varijabilnosti ispitivanih populacija neophodno je proučiti i njihovu anatomsku građu, površinske structure lista (maljavost), fizičke karakteristike semena, kao i genetičku varijabilnost populacija na molekularnom nivou.

Zahvaljujemo s eministrarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja republike srbije (projekat III 46008) i EU FP7-REGPOT AREA projektu koji su podržali ova istraživanja.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XIII Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea",
title = "Populaciona varijabilnost Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla",
pages = "78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6456"
}

Božić, D., Nikolić, N., Obradović, N., Loddo, D., Stojićević, D., Saulić, M., Savić, A.,& Vrbničanin, S.. (2015). Populaciona varijabilnost Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla. in XIII Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6456

Božić D, Nikolić N, Obradović N, Loddo D, Stojićević D, Saulić M, Savić A, Vrbničanin S. Populaciona varijabilnost Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla. in XIII Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea. 2015;:78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6456 .

Božić, D., Nikolić, N., Obradović, N., Loddo, D., Stojićević, D., Saulić, M., Savić, A., Vrbničanin, S., "Populaciona varijabilnost Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla" in XIII Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, Zbornik rezimea (2015):78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_agrospace_6456 .